HercegBosna.org

Haram

Btw veoma vam je glupo i kontraproduktivno to ponasanje.

Uvijek je bolje biti dio veceg jezika nego manjeg. Vecu tezinu imas i kad se radi o prevodima sa stranih jezika. Nisu Svabe budale, znaju da im je bolje sa ostalim svabama da govore jezikom od 100 miliona a ne da izmisljaju neozbiljnosti i da imaju npr. „Austrijski“ sa 9 mio. govornika.

Al hajd, ne peremo mi tek tako i bez razloga njihove podove a ne oni nase.

Nastavite…

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6330

bezimeni12 je napisao/la:

Rika sv Vida je napisao/la:

I nema ovo "ili srpski" to ste slagali

To je sasvim drugo Kasicevo djelo i to se ovdje ne spominje.
Danas bi to Bartol preveo sa "Gramatika srpskog jezika, knjiga druga"

Bartol Kašić o srpskom jeziku nije znao ništa. Nije pročitao ni jednu jedinu srpsku knjigu ili tekst.

Znao je i proučavao jedino hrvatske govore i pisanu kulturu.

Dakle, cigo- odyebaus.

Marko80 · **Pridružen/a:** 02 kol 2020, 16:35 **Postovi:** 1585

Haram je napisao/la:

Btw veoma vam je glupo i kontraproduktivno to ponasanje.

Uvijek je bolje biti dio veceg jezika nego manjeg. Vecu tezinu imas i kad se radi o prevodima sa stranih jezika. Nisu Svabe budale, znaju da im je bolje sa ostalim svabama da govore jezikom od 100 miliona a ne da izmisljaju neozbiljnosti i da imaju npr. „Austrijski“ sa 9 mio. govornika.

Al hajd, ne peremo mi tek tako i bez razloga njihove podove a ne oni nase.

Nastavite…

Zasto ste umjesto hrvatskog isli izmisljati nekakav pro bosnjacki, bosanski?

bezimeni12 · **Pridružen/a:** 13 ožu 2011, 23:11 **Postovi:** 8192

Rika sv Vida je napisao/la:

Hrvatskog jezuita s Paga iz 16 stoljeća svojatate. :sega

Baš nemate stida ni srama
Ovo je ravno da mi svojatamo nekog pravoslavnog monaha iz Požarevca

Rika, niko nije rekao da je Bartol Srbin,

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 22538

Haram je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

A tko su to svi?

Par jugo-profesora u Dojčlandu koji ne znaju hrvatski, već podučavaju neke mikseve?

Hrvatski je službeni jezik EU.
Srpsko-bošnjački nije.

Pa o tome i govorim. EU je politicka zajednica. Logicno da ce primiti vase glupave i etnoplemenske sugestije.

Lingvistika pak, to je drugi par carapa. Zato univerziteti to i ne uzimaju za ozbiljno vec - logicno - tretiraju kao JEDAN jezik. NASH.

Kakve ti veze imaš s hrvatskim?
S govorima kajkavaca i čakavaca, šćakavaca Slavonije, ikavaca Zagore i jekavštinom Dubrovnika i katoličke srednje Bosne?

Možda si pokupio koju riječ i to je to.
Nemaš jednadžbu, kemiju, kisik i nogomet.
Jbg.

A ako netko jednadžbu i jednačinu, kemiju i hemiju, kisik i kiseonik, nogomet i fudbal... tretira kao isto....
S njim nekaj ne štima, jbg.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 22538

Haram je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

A tko su to svi?

Par jugo-profesora u Dojčlandu koji ne znaju hrvatski, već podučavaju neke mikseve?

Hrvatski je službeni jezik EU.
Srpsko-bošnjački nije.

Pa o tome i govorim. EU je politicka zajednica. Logicno da ce primiti vase glupave i etnoplemenske sugestije.

Lingvistika pak, to je drugi par carapa. Zato univerziteti to i ne uzimaju za ozbiljno vec - logicno - tretiraju kao JEDAN jezik. NASH.

Kakve ti veze imaš s hrvatskim?
S govorima kajkavaca i čakavaca, šćakavaca Slavonije, ikavaca Zagore i jekavštinom Dubrovnika i katoličke srednje Bosne?

Možda si pokupio koju riječ i to je to.
Nemaš jednadžbu, kemiju, kisik i nogomet.
Jbg.

A ako netko jednadžbu i jednačinu, kemiju i hemiju, kisik i kiseonik, nogomet i fudbal... tretira kao isto....
S njim nekaj ne štima, jbg.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 22538

Haram je napisao/la:

Btw veoma vam je glupo i kontraproduktivno to ponasanje.

Uvijek je bolje biti dio veceg jezika nego manjeg. Vecu tezinu imas i kad se radi o prevodima sa stranih jezika. Nisu Svabe budale, znaju da im je bolje sa ostalim svabama da govore jezikom od 100 miliona a ne da izmisljaju neozbiljnosti i da imaju npr. „Austrijski“ sa 9 mio. govornika.

Al hajd, ne peremo mi tek tako i bez razloga njihove podove a ne oni nase.

Nastavite…

Gleda se kvaliteta, a ne kvantiteta.

Uostalom, što misliš zašto je Srbija odbila hrvatsku pretpristupnu dokumentaciju za EU?
Pravni pojmovi nam nisu isti, oni ne razumiju hrvatski.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 22538

bezimeni12 je napisao/la:

Rika sv Vida je napisao/la:

Hrvatskog jezuita s Paga iz 16 stoljeća svojatate. :sega

Baš nemate stida ni srama
Ovo je ravno da mi svojatamo nekog pravoslavnog monaha iz Požarevca

Rika, niko nije rekao da je Bartol Srbin,

Samo da priča srpski?

bezimeni12 · **Pridružen/a:** 13 ožu 2011, 23:11 **Postovi:** 8192

Ceha je napisao/la:

bezimeni12 je napisao/la:

Rika, niko nije rekao da je Bartol Srbin,

Samo da priča srpski?

Blizu si. Pise srpski. A i dobro ga je govorio. Mnoge godine ga ucio.
Zasto covjeku ne vjerovati kad on kaze da je tako?
Ionako je postupio po naredbi, nije njegov izbor.

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6330

bezimeni12 je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

Samo da priča srpski?

Blizu si. Pise srpski. A i dobro ga je govorio. Mnoge godine ga ucio.
Zasto covjeku ne vjerovati kad on kaze da je tako?
Ionako je postupio po naredbi, nije njegov izbor.

Infantilije.
Od koga ga je učio?

Od Dubrovčana u kojem Srbi nisu smjeli prenoćiti?
Iz književnosti koja mu je bila na raspolaganju, razni evanđelistari i lekcionari.

Dosta je pogledati njegovu bibliografiju, te tip jezika, da se vidi da sa srpskim nema upravo ništa:

https://archive.org/details/kasic

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6330

Svi ti srpski volovi na koncu završe u-sosu

https://archive.org/details/milosh-cool_202401

bezimeni12 · **Pridružen/a:** 13 ožu 2011, 23:11 **Postovi:** 8192

Hroboatos je napisao/la:

bezimeni12 je napisao/la:

Blizu si. Pise srpski. A i dobro ga je govorio. Mnoge godine ga ucio.
Zasto covjeku ne vjerovati kad on kaze da je tako?
Ionako je postupio po naredbi, nije njegov izbor.

Infantilije.
Od koga ga je učio?

Od Srba u Bosni,Slavoniji,Vojvodini,Beogradu kuda je putovao i naravno od Dubrovcana. :zubati

Citat:

„Sjećam se dobro kad sam prvi nut čuo za Dubrovnik. Moglo mi biti sedam-osam godina, a bješe uskršnji post. Za vrijeme toga posta katoličke duhovne vlasti postavljaju naročite propovjednike po stonijem crkvama, a obično ih biraju iz druigh jeparhija. Propovijedi su bivale predveče, jednoga dana talijanski, drugoga srpski. Ele, pomenute godine dođe u Šibenik mlad, ličan bijeli fratar (dominikanac), koji u prvoj pojavi zanese ženski svijet. Ali drugoga večera, kad poče predikati naški, umal se ne diže buna u crkvi. Ta kako i neće! Nije govorio po naški, nego pravo pravcato po rišćanski: djeva, dijete, lijepo itd. Puk diže graju: 'Kakav nam je to fratar, koji govori sasvijem kao kakav bradati rkaćki pop! Kakvo je to čudo!' Pravoslavni navriješe u stonu crkvu: moji povedoše i mene, te se uvjerih da lijepi fratar govori baš onako kako se čita u bukvaru i čitanci srpskoj! (U to vrijeme u Šibeniku je postojala srpska konfesionalna škola, prim. S. B.) Čuđenju i uživanju naših, a ljutnji 'njihovijeh' ne bješe kraja. Uzalud su popovi utišavali puk i objašnjavali da je propovjednik iz Dubrovnika, gdje svak govori kao i on, da taj govor nije odlika samo pravoslavnijeh; uzalud su popovi svjetovali dominikanca da izmijeni govor - on je pokušavao, ali nije mogao - te najposlije, morade ga biskup ukoloniti prije polovine posta!..."

„Eto kad sam prvi put čuo za Dubrovnik, u kome čak i fratri govore rišćanski! I to je mojoj okolini bila sva odlika slavnoga grada!"

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6330

bezimeni12 je napisao/la:

Hroboatos je napisao/la:

Infantilije.
Od koga ga je učio?

Od Srba u Bosni,Slavoniji,Vojvodini,Beogradu kuda je putovao i naravno od Dubrovcana. :zubati

Citat:

„Sjećam se dobro kad sam prvi nut čuo za Dubrovnik. Moglo mi biti sedam-osam godina, a bješe uskršnji post. Za vrijeme toga posta katoličke duhovne vlasti postavljaju naročite propovjednike po stonijem crkvama, a obično ih biraju iz druigh jeparhija. Propovijedi su bivale predveče, jednoga dana talijanski, drugoga srpski. Ele, pomenute godine dođe u Šibenik mlad, ličan bijeli fratar (dominikanac), koji u prvoj pojavi zanese ženski svijet. Ali drugoga večera, kad poče predikati naški, umal se ne diže buna u crkvi. Ta kako i neće! Nije govorio po naški, nego pravo pravcato po rišćanski: djeva, dijete, lijepo itd. Puk diže graju: 'Kakav nam je to fratar, koji govori sasvijem kao kakav bradati rkaćki pop! Kakvo je to čudo!' Pravoslavni navriješe u stonu crkvu: moji povedoše i mene, te se uvjerih da lijepi fratar govori baš onako kako se čita u bukvaru i čitanci srpskoj! (U to vrijeme u Šibeniku je postojala srpska konfesionalna škola, prim. S. B.) Čuđenju i uživanju naših, a ljutnji 'njihovijeh' ne bješe kraja. Uzalud su popovi utišavali puk i objašnjavali da je propovjednik iz Dubrovnika, gdje svak govori kao i on, da taj govor nije odlika samo pravoslavnijeh; uzalud su popovi svjetovali dominikanca da izmijeni govor - on je pokušavao, ali nije mogao - te najposlije, morade ga biskup ukoloniti prije polovine posta!..."

„Eto kad sam prvi put čuo za Dubrovnik, u kome čak i fratri govore rišćanski! I to je mojoj okolini bila sva odlika slavnoga grada!"

Tipične srpske anegdotalne bajke. Iz navedenoga naklapanja (veliko)srpskoga književnika Sime Matavulja iz 19.-20. st. izvlače da je Kašić u 17. st. "učio" jezik od "Srba". Kašić je propovijedao poglavito Hrvatima, a dijelom i Srbima u sadašnjem Srijemu, Slavoniji, Bosni, čak i Ugarskoj. Ono što su ti ljudi mogli razumjeti je neki pučki primitivni jezični tip, prilagođen nepismenom i neobrazovanom stanovništvu skučena lekiska. Uzme li se da Kašićev prijevod sadrži obilje riječi (oko 20.000), dio kojih je sam skovao, a dio je preuzet iz glagoljskih i latiničkih vjerskih spisa, kao i umjetničke književnosti iz Zadra, Splita, Dubrovnika, Bosne, Šibenika,...., te da u njegovu jeziku nema ništa ni srpsko ni pravoslavno, bilo u sintaksi bilo u vokabularu- on nije imao što "učiti".

On je mogao pastvi maksimalno propovijedati na idiomu koji je skučen, e da bi ga uopće razumjeli, jer učene i teološke pojmove nisu shvaćali, a kamoli složenije rečenične zaplete potekle iz viših slojeva kulure i književnosti. Pravoslavci su pak bili skoro potpuno nepismeni i u onom manjem dijelu kad je propovijedao njima, to je bilo kao da se obraća djeci s poreškoćama da ga uopće razumiju.

bezimeni12 · **Pridružen/a:** 13 ožu 2011, 23:11 **Postovi:** 8192

Nista ti to ne razumijes.
Najvise je ucio od Dubrovcana, katolika, koji su bili veoma obrazovani i govorili srpski

Citat:

Citat:
il di primo di 9bre 1638

De mandato degli Signori officiali sopra la pramatica si grida, et proclama infrascritto tenore in lingua seruiana per maggior intelligenza di ogni uno alla loggia del Commune per Iuan riuiero perlegente me Florio Stai et segue

Prevod:

Citat:
Prvog novembra 1638. Po naređenju gospode činovnika pramatike izvikuјe se i proglašava dolěnapisani sadržaј na srpskom јeziku da bi ga svak bolje razuměo sa opštinske luže (lođe) od strane Ivana zdura (telala) uz prěthodno čitanje moјe, Floriјa Stai, i slědi.

Izvor: (Državni arhiv u Dubrovniku, seriјa 87, knj. 1, fol. 29)

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6330

bezimeni12 je napisao/la:

Nista ti to ne razumijes.
Najvise je ucio od Dubrovcana, katolika, koji su bili veoma obrazovani i govorili srpski

Citat:

Citat:
il di primo di 9bre 1638

De mandato degli Signori officiali sopra la pramatica si grida, et proclama infrascritto tenore in lingua seruiana per maggior intelligenza di ogni uno alla loggia del Commune per Iuan riuiero perlegente me Florio Stai et segue

Prevod:

Citat:
Prvog novembra 1638. Po naređenju gospode činovnika pramatike izvikuјe se i proglašava dolěnapisani sadržaј na srpskom јeziku da bi ga svak bolje razuměo sa opštinske luže (lođe) od strane Ivana zdura (telala) uz prěthodno čitanje moјe, Floriјa Stai, i slědi.

Izvor: (Državni arhiv u Dubrovniku, seriјa 87, knj. 1, fol. 29)

To je jedini citat od nekog anonima za kog se ni ne zna tko je, Talijan ili domaći, nevažni nepoznati stranac, dok od pravih Dubrovčana ima bezbroj potvrda- i nitko od njih ne imenuje jezik srpskim. Ni jedan jedini,

dane-croatia

bezimeni12 je napisao/la:

Zasto su Hrvati za svoj standardni knjizevni jezik preuzeli srpski?
Imali su opciju cakavskog, kajkavskog itd, a oni bas srpski.
Evo primjer iz Dubrovacke republike, gdje Talijani javne objave pisu dvojezicno, za svoje na talijanskom a za Hrvate na srpskom, da bi razumjeli:

Citat:

Citat:
il di primo di 9bre 1638

De mandato degli Signori officiali sopra la pramatica si grida, et proclama infrascritto tenore in lingua seruiana per maggior intelligenza di ogni uno alla loggia del Commune per Iuan riuiero perlegente me Florio Stai et segue

Prevod:

Citat:
Prvog novembra 1638. Po naređenju gospode činovnika pramatike izvikuјe se i proglašava dolěnapisani sadržaј na srpskom јeziku da bi ga svak bolje razuměo sa opštinske luže (lođe) od strane Ivana zdura (telala) uz prěthodno čitanje moјe, Floriјa Stai, i slědi.

Izvor: (Državni arhiv u Dubrovniku, seriјa 87, knj. 1, fol. 29)

Nijedan dubrovački književnik nije svoj jezik nazivao srbskim, već ili hrvatski ili naš ili ilirski ili dubrovački, ali nikada srbski. A ovo je samo papagajsko ponavljanje ovih nekoliko ćiriličnih zapisa, za koje nekakav pisar piše da su pisani u ,,lingua seruiana'' (a dokazano je da se odnosi samo na ćirilično pismo, jerbo postoji bezbroj primjera gdje se u prošlosti brkaju pojmovi jezik i pismo). To je jedino što je jedan srbski iztraživač uspio pronaći u dubrovačkoj pismohrani makar ju je izpretumbao uzduž i porpieko kroz 30-ak godina iztraživanja, ne bi li pronašao nepobitne dokaze o srbstvu Dubrovnika...

dane-croatia

bezimeni12 je napisao/la:

Isto tako

Citat:

Spada li u bošnjačku varijantu Kašićev prijevod Biblije iz 1620ih? Ne. U srpsku? Ne. U crnogorsku? Ne.

Stvarno osnovna stvar bi bilo izeti prevod Biblije u ruke i utvrditi da Kasic nigdje ne navodi pojam "hrvatski jezik" nego kaze da je Biblija na ilirskom jeziku , a takodje navodi u istoj toj Bibliji

Citat:

Lingua Ilyrica sive Serviana

sto u prevodu znaci

Citat:

Ilirski ili Srpski jezik

Ne znam kako je onda Maro Dragović iz Kotora (danas Crna Gora) krivo skužio Bartola Kašića, ter umjesto da veliča rod srbski, on veliča rod hrvacki. A ovaj Bartol Kašić, umjesto da se uvriedi i upozori Maru da se zabunio s tim hrvatovanjem, on još to objavi u predgovoru svoog djela :smajl007

Na početku svoga djela ,,Pjesni duhovne od pohvala Božjih'' (Rim 1617.) Bartol Kašić je otisnuo pohvalnu pjesmu, koju je njemu u čast spjevao Maro Dragović, vlastelin kotorski, u kojoj se kaže: ,,Kada s' navijestio u pjesnieh svud glas tvoj, - Naši Dalmatini i vas rod Harvacki. - Daržat će u cini pjevanja glas rajski; - Od našega mora do mora ledena - Živit od govora dika će plemena (Stojković 1919: 220)''.

Ne znam što bih ti rekao, ali bojim se da to što vam je jedan čakavac Bartol Kašić osnivač vašeg srbskog jezika, onda imate samo još jedan dokaz da trebate svoj jezik zvati hrvatskim...

mirv · **Pridružen/a:** 12 svi 2009, 23:03 **Postovi:** 1449

Sada ćemo vidjeti zač razumljivost nije mjerilo pri određivanju kaj je jezik a što nije.

Neka ljubitelji razumljivosti lijepo svima nama objasne na koji način je navedeni razumljivi tekst genetski, povijesno i književno dio srpskog, bošnjačkog, crnogorskog, srpskohrvatskog ili svih ovih jezika te kolika je uloga i zasluga Vuka Karadžića koji nam je svima donio jezik u njegovu nastanku i oblikovanju?

Dobro razmislite prije tipkanja.

Konture i povezanost hrvatskoga jezika

Ke uloge igra hrvatski kao standardni jezik? Ovo je glavno pitanje s kim se bavi nova knjiga ku je izdala Zorka Kinda-Berlaković u ime Austrijskoga društva za kroatistiku.

Početkom ovoga ljeta izašla je u nakladi E. Weber knjiga Opuscula Radoslai Katičić piae memoriae dedicata. Beiträge zum internationalen Symposium Konturen und Zusammenhalt der kroatischen Sprache. Im Gedenken an Radoslav Katičić (1930-2019). Izdala ju je profesorica Zorka Kinda-Berlaković u ime Austrijskoga društva za kroatistiku, čija je predsjednica od novembra prošloga ljeta.

Po knjigi iz 2017. ljeta Konturen und Zusammenhalt der kroatischen Sprache (Konture i povezanost hrvatskoga jezika) s izabranimi članki časnoga predsjednika društva i u medjuvrimenu pokojnoga akademika Radoslava Katičića je sadašnja zbirka člankov simpozija jur druga knjiga društva, ko se pred svim zalaže za to, da se hrvatski u Austriji prihvaća kao samostalni jezik.

U spomen akademika Radoslava Katičića, dugoljetnoga profesora na slavistiki u Beču je društvo 2021. ljeta organiziralo online simpozij. U njem su se medjunarodni slavisti i kroatisti bavili pojedinimi težišći svestranoga lingvista Katičića. Ukupno 12 člankov, zvana jednoga, napisano na nimškom jeziku na kih 200 stranic je izraslo iz ovoga simpozija i je sada izašlo u zbirki društva.

Mario Grčević se bavi filološkom školom hrvatskih vukovcev, Sanda Ham posvećuje članak Katičićevom djelu u časopisu Jezik. Miranda Jakiša piše o slavski miti, kimi se je Katičić pod starost opširno bavio, Mislav Ježić razlaže odnos med genetskim i tipološkim identitetom na primjeru hrvatskoga jezika, a Natko Katičić, sin akademika Katičića donaša pojednostavljen odgovor na pitanje jezične diferencijacije. Emerich Kelih se bavi pravopisom i leksikom u slovenskom i uticaj hrvatskoga u standardizaciju, Ranko Matasović gleda Katičića kao standardologa, a Karolina Vrban Zrinski posvećuje se akcentologijom.

Katičić valjao je kot svestrani slavist, ki se je zalagao za samostalnost hrvatskoga jezika. Pitanje standardnih jezikov je općenazočno u novoj knjigi Austrijskoga društva za kroatistiku. Med drugim se nahadja u njoj članak profesora Georga Holzera o odnosi med bosanskim, hrvatskim i srpskim jezikom. Ove napomene je društvo i predalo parlamentu.

Sadržaj i za neslaviste

Holzerove napomene su na nimškom jeziku i se obraćaju općoj javnosti jednostavnimi primjeri. Tako na primjer razlaže, zač je situacija nimškoga jezika u Austriji, Švicarskoj i Nimškoj uprav drugačija, nego situacija u zemlja bivše Jugoslavije. Članak je ada preporuka za sve ne-slaviste, ako kanu razumiti argumentaciju za podučavanjem i imenovanjem zasebnoga hrvatskoga jezika. Holzer argumentira trizno i znanstveno fundirano, prez političke ideologije, a to s primjeri iz svakidašnjice.

Poseban odlomak za gradišćanske Hrvate

Nova zbirka člankov se i velikodušno posvećuje gradišćanskim Hrvaticam i Hrvatom, a to ukupno u tri članki. Katičić sam je na slavistiki u Beču upeljao takozvane gradišćanskohrvatske vježbe, suradjivao u izdjelanju rječnikov i se naravno i u članki bavio pitanjem standardnoga jezika za ove davno iseljene Hrvatice i Hrvate.

Iako se je činilo, da sliši tema standardnoga jezika s objavljenjem rječnikov, gramatike i pravopisa zvana par iznimkov prošlosti, se ova zbirka sada opet intenzivno bavi tom temom. Nikola Benčić u svojem hrvatskom članku po Katičićevom uzoru prikazuje razvitak jezika kod gradišćanskih Hrvatic i Hrvatov, pogleda pitanje uticaja Crikve i pojedinih crikvenih ličnosti, stavlja pitanje ugleda jezika i školovanja i povijesno pregleda razvitak strujanja za seoskim idiomom ili standardnom varijantom.

Georg Holzer postavlja u drugom članku pitanje: Ki pismeni jezik tribaju gradišćanski Hrvati? Članak se tematski križa s člankom Zorke Kinda-Berlaković, ka daje napomene na Katičićev pogled na ovu jezičnu „problematiku“. Holzer argumentira za preuzimanje novoštokavskoga pismenoga jezika uz daljnje hasnovanje čakavskoga književnoga jezika. (Članak ima skoro humoristični štih, kad piše, da se tim (gh) jezikom more u tajedniku čestitati starim ženam rodjendan – mi naravno mislimo, da znamo malo već;)

Holzer daje naravno na znanje, da si je svistan otpora, ali konstatira, da uvijek ovisi o napori, ke kani zajednica na se zeti. Zorka Kinda-Berlaković se odnosi na Katičićev članak iz 1986. ljeta i argumentira, da je još uvijek aktualan. Ona njegovomu premišljavanju dodaje primjere i skicira razvitak u od onda prošlih 38 ljet i pogleda u Slovačku i Madjarsku.

Nje ekspertiza na školskom sektoru pokazuje i na to, da se jezik u osnovni škola drugačije nego prije danas zove gradišćanskohrvatski, ali ujedno se u gornji razredi podučava novoštokavski standard, ki polag nje i ukazuje na to, da postoji zanimanje za novoštokavskim standardom.

U pogledu na budućnost piše Kinda-Berlaković i o tom, da bi bilo čemerno, reducirati se samo na gradišćanskohrvatski varijetet, ar bi se ovako otežalo očuvati hrvatski u Gradišću.

Zbirka člankov je obavezno štivo za sve one, ki imaju zanimanje na hrvatskom jeziku, kanu znati već o svojoj povijesti ili razumiti, kako se je genetski, a i politički razvijao. Za gradišćanske Hrvatice i Hrvate opet jednoč otvara pitanje standardnoga jezika i odnosa k novoštokavskomu standardu u Hrvatskoj i ujedno dostavlja vridne argumente svim onim, ki se boru za hrvatski jezik u škola širom Austrije.

https://hrvatskenovine.at/clanak/10-03-2024/konture-i-povezanost-hrvatskoga-jezika

Svarog

Zanimljiva emisija , dotiče se i ''zajedničkog jezika'' .

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 22538

Čakavski bodul Kašić, Srbin?

Još će i papa biti Srbin.

vjekoslava · **Pridružen/a:** 24 lis 2020, 09:50 **Postovi:** 568

Hrvatski jezik je tečan,lijep,živ,milozvučan.
Njega ćemo čuvati kao najveće blago.
Razvijati ga i brinuti o njemu gdje god da jesmo.
U Hrvatskoj,BiH ...ma bilo gdje u svijetu.
Neprijateljima hrvatskog jezika poruka- džaba krečite!

Jean Luc Picard · **Pridružen/a:** 31 kol 2021, 13:35 **Postovi:** 350

Ceha je napisao/la:

Čakavski bodul Kašić, Srbin?

Još će i papa biti Srbin.

Ja sam redovito fasciniran koliko su Srbi sposobni zavaravati sami sebe i živjeti u nekim svojim iluzijama, i još očekuju da bi svi ostali trebali prihvatiti njihove nebuloze.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 22538

Jean Luc Picard je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

Čakavski bodul Kašić, Srbin?

Još će i papa biti Srbin.

Ja sam redovito fasciniran koliko su Srbi sposobni zavaravati sami sebe i živjeti u nekim svojim iluzijama, i još očekuju da bi svi ostali trebali prihvatiti njihove nebuloze.

Meni je to isto fenomen.

Ono, kako nisi čuo da je papa Franjo Srbin?
Pa to je staro srpsko ime, od srpskog generala Tuđmana, koji je oslobodio zapadnu Srbiju u srpskom građanskom ratu, pa =))

Baš su prolupali sve u šesnaest

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6330

Jean Luc Picard je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

Čakavski bodul Kašić, Srbin?

Još će i papa biti Srbin.

Ja sam redovito fasciniran koliko su Srbi sposobni zavaravati sami sebe i živjeti u nekim svojim iluzijama, i još očekuju da bi svi ostali trebali prihvatiti njihove nebuloze.

Nisu oni jedini luđaci.

Ima bugarskih akademika koji tvrde da su ljudi nastali od Bugara, neki Rus tvrdi da na mjesecu postoje zapisi na ruskoj ćirilici, Makedonci da je Aleksandar Makedonski bio ovaj slavenski Makedonac, a Albanci da su srednjovjekovni srpski manastiri zapravo albanski.

Sindrom balkansko-pravoslavno-muslimanskoga ludila.

Jean Luc Picard · **Pridružen/a:** 31 kol 2021, 13:35 **Postovi:** 350

Ceha je napisao/la:

Jean Luc Picard je napisao/la:

Ja sam redovito fasciniran koliko su Srbi sposobni zavaravati sami sebe i živjeti u nekim svojim iluzijama, i još očekuju da bi svi ostali trebali prihvatiti njihove nebuloze.

Meni je to isto fenomen.

Ono, kako nisi čuo da je papa Franjo Srbin?
Pa to je staro srpsko ime, od srpskog generala Tuđmana, koji je oslobodio zapadnu Srbiju u srpskom građanskom ratu, pa =))

Baš su prolupali sve u šesnaest

Čekaj to su stvarno rekli za Papu i Tuđmana ? Onda su stvarno na LSD-u i onim kubanskim ludim gljivama skupa.

HercegBosna.org

"Zajednički jezik"

Online