Pa kad se ignoriraju natpisi i daje se prednost dužini, težini i sl. onda to jest mistifikacija Semire

Kakva mitologija?
Ako postoje akvivalentni Blokovi širom europe koji se datiraju daleko prije srednjeg vijeka, onda nema smisla gledat na Stećke kao nešto izvan te kategorije.
Još sam gore naveo onaj simbol vojnika koji nalikuje rimskom vojniku, o kršćanstvu nigdje blage veze.
To se naravno izvrsno uklapa bošnjama i u njihov povjesni pogled.

S mistifikacijom to veze nema, tu si slabo upućen u cijelu tematiku čak i na pdfu religija gdje bibliju uzimaš zdravo za gotovo.

Kad se ignoriraju svi motivi osim srednjovjekovnih, jel i to mistifikacija?

Evo kako muslimani poštuju stećke i srednjovjekovno kulturno naslijeđe BiH.

Idriz bagerom prekopao stećke i srednjovjekovnu crkvu kod Stoca


https://www.fokus.ba/vijesti/bih/idriz- ... c/2861213/

U svoj ovoj priči oko stećaka meni je najčudnija primitivna petrografija na njima. U srednjem vijeku i mnogo prije njih rađena su vrhunska klesarska djela. U gornjem primjeru usporedba skulpture rimskog vojnika i petrografije na stećku pokazuje jasnu kulturološku razliku. Ovo na stećcima liči na prapovijesnu umjetnost kakva se klesala za vrijeme vjerovanja u boga Mitru.

Slične kamene imaju i Armenci.

Lovrenović u knjizi o stećcima piše da je to regionalni odraz pogrebne srednjovjekovne kulture kakvog ima po cijeloj Europi. Nema veze sa starim dobom, nego europskim srednjim vijekom 11. do 14. st.

Kao sto rekoh pricas apsolutne gluposti i nebuloze izmisljajuci stvari koje ne postoje. Stecci su nadgrobni spomenici. O datiranju spomenika moze se razgovarati o namjeni ne moze jer je kristalno jasna

Čovjek povezao megalite i stećke između kojih je diskontinuitet od jednog milenija.

Datirani su do 16. st.!
Dakle u bosni su se još u 16. st. grobovi nepoznate skupine označavali paganskom simbolikom i komenima od nekoliko tona.
Gdje su onda grobovi katolika i pravoslavaca o kojima uvijek pišemo?

Ispod stecaka

To ti kažem.
Cijela stvar je puna logičkih praznina!
Nijedan običan seljak nije si mogao priuštiti takve grobove u kasnom srednjem vijeku, zbog čega se mora pretpostaviti da se radilo o tadašnjim bogatašima, no tko su bili ti ljudi i zašto su grobovi poredani na otvorenom polju bez ikakve naznake okolne građevine? Da se radilo o plemićkim obiteljima onda bi se pretpostavilo da su grobovi u utvrđenim mjestima, da je na njima uklesano ime pa i vjerni simbol, ali i kvalitetniji izrad.
Dakle, u stanju su bili isklesat i transportirat kamen od nekoliko tona da bi na njemu uklesali simboliku koja nalikuje onoj iz göbekli tepe.

na kojima su jasno paganski NE-kršćanski simboli, to pričaj bošnjama.

Ogroman broj stećaka ima jasne kršćanske simbole ali naravno i one iz svakodnevnice ili slavenske narodne simbolike.

https://ivanlovrenovic.com/clanci/bosna ... anski-kriz

I sta ti je tu cudno? Zadji malo po selima pa ces jos uvjek vidjeti iz proslog stoljeca urezane poganske simbole po gredama i zidovima. Do prije rata su po Bosni prilikom pravljenja kuce klali na temeljima zrtvene zivotinje itd. itd....
Kao sto rekoh. Mitologiziras bez ikakve potrebe i glumis Semira Osmanagica

Drobiš gluposti s ruba znanosti/pameti. Stećci nemaju nikakve poveznice s pretkršćanskim dobom ni tadašnjim vjerovanjima. Crteži na njima su isključivo motivi iz svakodnevnog života i života pokojnika, kao da je danas na nadgrobnoj ploči netko u vojničkom odjelu i slično. Nemoj baš sve vjerovati Osmanagiću i ekipi..

Ne svrstavam ja sve nadgrobne spomenike kao stećke, ima ih u mom seoskom groblju iz 19. i 20. st.
Mnogi stećci su sigurno i preklesani drugim motivima pa stime možda i premještani sa svog prvobitnog mesta, ovdje su vjerojatno oni lakši u pitanju.
Evo ovaj iz tvog linka gdje je tekst naknadno uguran. Dakle moguće da su manje blokove nekada uzimali, preobličili i postavljali ih na svoje grobove.
Nije svaki Križ kršćanski simbol, pogotovo ako je ukrašen paganskom simbolikom.

U mom kraju postoje dvije tkzv. nekropole, za koje se nezna čije su i od koga su. Oba su izgrađena na uzvišici, ova druga nekropola nalazi se u susjednom muslimanskom selu i također je podignuta na tamošnjem brdu iznad sela. Mnoga groblja su kasnije nastale u blizini stećaka kako bi se kamenje moglo koristiti za spomenike (kao i u susjednom selu). To se primjeti na Križevima koji su totalno krivi.
Za obične ljude su takvi spomenici bili nezamisljivi, što umanjuje krug onih koji dolaze u pitanje.

Ne trolaj bezveze diskusiju ako ti izostaju argumenti.

Zapravo je obrnuto, ti trolaš i tvrdiš nešto bez ikakvih dokaza, a negiraš stvarne dokaze po kojima su ozbiljni ljudi datirali stećke.

Tisućama godina prije je dosta rastezljivo. Može li neko preciznije datiranje?

To su sve grobovi katolika i pravoslavaca.

https://dokumen.tips/documents/lovrenov ... tml?page=1

https://www.researchgate.net/publicatio ... Enes_Dedic

Odgovore na neka preostala pitanja o
stećcima svojom je monografijom pokušao
dati Dubravko Lovrenović, profesor na Od-
sjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sa-
rajevu, član Komisije za zaštitu nacionalnih
spomenika Bosne i Hercegovine i Komisije
za saradnju sa UNESCO-m.

Knjiga je podijeljena u četiri tematske
cjeline, a u sastav ove publikacije ušao je i ve-
liki broj fotografija stećaka. Prvo poglavlje
pod naslovom Historiografska dekonstrukci-
ja (17-54) predstavlja uvod u studije o steć-
cima. Tu su navedeni problemi u izučavanju
ovog fenomena nastali u posljednjh stotinu
godina. Među njima je najvažnije pitanje
kome pripadaju stećci? Početkom 20. sto-
ljeća pojedini su autori podržavali teoriju
po kojoj bi stećci bili bogumilski nadgrobni
spomenici. Autor u ovom poglavlju navodi
više dokaza koji definitivno skidaju misteri-
ju bogumilstva sa stećaka. To zaključivanje
proizišlo je iz uočavanja da se na mjestima
gdje su se nalazili grobovi sa stećcima, kasni-
je ukopavalo i katoličko i pravoslavno sta-
novništvo, te pronalaskom stećaka unutar
katoličkih crkava.

U sastavu drugog poglavlja Umjetnič-
ka raspjevanost i razigranost smrti na stećku
(55-156), našao se detaljan opis nastajanja
stećaka, objašnjenja najčešćih motiva na
stećcima, te epitafi. Izvorni nazivi za ste-
ćak su bilig, kam, zlamen, kuća, vječni dom,
dok postoji i ona vrsta naziva koji su stolje-
ćima ustaljeni u narodnom govoru kao što
su mramorje, grčko groblje, kaursko groblje,
divsko groblje. Autor monografije donosi
klasifikaciju ukrasnih motiva na stećcima
u pet skupina koje se međusobno prepliću
i upotpunjuju, a to su: socijalni i religiozni
simboli, predstave posmrtnih kola, figural-
ne predstave i tzv. čisti ornamenti.
Najznačajniji religijski simboli prikazani
na stećcima su križ i polumjesec, a njihovo
spajanje odražava spajanje starog paganskog
vjerovanja sa kršćanstvom. Autor dalje na-
vodi pojavu naziva trizna ili trzna, koji je
označavao centralno mjesto u selu na kojem
se izvodilo žalosno kolo za dušu pokojnika.
Za ovakva mjesta ustaljen je i pojam igrište.
Najčešće figuralne kompozicije na stećcima
su: predstave konjanika, dvoboja, viteških
igara, lova, raznih životinja, predstave ljud-
ske glave. Sve ove predstave se nalaze i u
onovremenim zapadnjačkim umjetničkim
djelima. Najčešće su konjanici prikazani sa
viteškim atributima (kopljem, mačem, lu-
kom i kacigom), a scena dva konfrotirana
konjanika je inače jedna od najstarijih da-
tiranih figuralnih kompozicija na stećcima.
Također je česta i scena lova na jelene, kao
i predstava ptice. Od preostalih prikaza tre-
ba izdvojiti kao česte i motive lava, te konja.
Autor je uložio mnogo vremena i strpljenja
u pojašnjavanje predstava na stećcima kroz
prizmu religijsko-mitoloških značenja. Čisti
ornamenti su podijeljeni u tri zasebne skupi-
ne: arhitektonske, biljne i geometrijske. Bo-
gat umjetnički repertoar stećaka ogledalo je
dostignuća romaničke i gotičke umjetnosti
srednjovjekovne epohe. Prikazi na stećcima
predstavljaju pokušaj da se kroz alegoriju iz-
mire razum i vjera, da se nepismenom čovje-
ku približi i rastumači Biblija.

Možda ti se ovdje krije odgovor. A imaš i odličnu knjigu(od D. Lovrenovića, kao i ovaj rad) na tu temu. Sve je povezano sa tadašnjom Europom i kršćanstvom

Na po~etku razvoja bosanske heraldike - s nekoliko stotina specifi~nih
kompozicija sastavljenih od {tita i ma~a - stoje likovni prikazi na ste}cima,
posebno u oblasti Huma. Ova vrsta nepotpunih grbova, koji su vjerojatno pripadali ni`em plemstvu, zastupljena je i drugim socijalnim simbolima ili jednostavnim heraldi~kim amblemima (`ivotinje, ljiljani, rozete, polumjesec-zvijezda).3 Pojava heraldi~kih simbola na nadgrobnim spomenicima ili grobnoj
plastici i novcu tako|er je odraz europskih tendencija.4 Tu se o~ituje da je
plemi}ki status uveo upotrebu grba ili heraldike.5

Česti motivi na stećcima; rozeta, polumjsec i zvijezda. Gdje se sve mogu naći.
Dvije {estokrake zvijezde sa dva polumjeseca i dvije ptice nalaze se 1417.
god. u grbu ugarske obitelji Ders47, a 1431. jedna takva zvijezda krasila je grb
porodice Bereny Kakas.48 Zvijezde u Njema~koj imaju ve}inom {est, a u
Francuskoj i Engleskoj pet zraka.49 Mogu}nost da je upotreba polumjeseca i
rozete kao heraldi~kih motiva u Bosnu posredovana iz Ugarske ~ini su prihvatljivom50, ali isto tako treba ra~unati s njihovom prastarom umjetni~kom
upotrebom. Na zlatnoj buli ugarskog kralja Andrije II. iz 1224. nalaze se
polumjesec i rozeta.51 Dva polumjeseca, dvije osmokrake i pet {estokrakih
zvijezda prikazani su na grbu Antonija i Mihovila “de Levew”, koji im je 3.
V. 1453. u Be~u dodijelio ugarski kralj Ladislav.52 Polumjeseci i {estokrake
zvijezde predstavljeni su na grbovima velikih me{tara njema~kog vite{kog
reda Karla von Trier i Michaela Kuchmeistera.53 Me|u najrasprostranjenijim
heraldi~kim obilje`jima ~e{ko-moravskog bazena upravo su ovi lunarni znaci.54 I na heraldi~kom “nebu” vite{tva Poljske sjaje polumjesec i {estokrake
zvijezde.55 Prvi i drugi veliki pe~at engleskog kralja Richarda I. Lavlje Srce
ukra{eni su polumjesecom i {estokrakom zvijezdom.56 Grbovi vite{tva Poljske iz vremena kralja Ludovika I. sadr`e mnoge od heraldi~kih oznaka prisutnih na grbovima bosanskog plemstva: vuka, lava, ljiljane, {estokraku zvijezdu, polumjesec i ljiljanovu krunu.57

Viteški fond:
Me|u figuralnim kompozicijama na ste}cima zna~ajno mjesto pripada tzv.
“vite{kom” fondu: prikazima konjanika, dvoboja, vite{kih igara, lova i raznih
`ivotinja. Ove kompozicije, koje ilustriraju pojedine detalje iz pokojnikova
`ivota ili imaju dublje religiozno-mitolo{ko zna~enje, standardne su teme u sepulkralnoj praksi europskog prostora.6 Poseban slu~aj predstavlja goti~ka likovna kompozicija zastupljena na suda~koj kamenoj stolici iz Bukovice - pored
drveta `ivota, na jednoj strani plemkinja, na drugoj vitez - koja asocira na ikonografski prikaz vezan za dekoraciju kamenog prijestolja u mleta~kom sv. Marku.7
Osim na ste}cima punu likovnu refleksiju do`ivjelo je vite{tvo u heraldici.
Ve} na srednjem (tzv. vite{kom) pe~atu bana Ninoslava, na povelji izdanoj
Dubrovniku 1249, nalazi se prikaz vite{kog turnira - doma}e ili dalmatinske
izrade; dva konfrontirana konjanika u punoj ratnoj opremi, sa siluetom minijaturnog konjanika u pozadini - tipi~an motiv romani~ke i goti~ke umjetnosti
zapadne Europe, koji podsje}a na kompoziciju sa ste}ka iz Zgo{}e.8 Ova
likovna kompozicija pokazuje da su grbovi, ~iji su nastanak i razvitak tijesno
povezani s vite{kim turnirima u kasnom XII. i u prvoj polovici XIII. st.9
, u
Bosni bili poznati ve} sredinom XIII. st.10 Vite{ki turnir prema francuskom
na~inu udoma}io se u Ugarskoj jo{ pod Gézom II. sredinom XII. st.11 Put kojim je francuski turnir dospio u ^e{ku vodio je preko njema~kih zemalja, tako
da su od sredine XIII. st. ^e{ka i Moravska postale pozornicom turnira.12
Relativno brojni nalazi kasnosrednjovjekovnih mamuza na podru~ju dana{nje
BiH, u literaturi poznatih kao “turnirske”13, dokaz su pa`nje koju je plemstvo
srednjovjekovne Bosne poklanjalo turnirskim nadmetanjima. Tim jezikom
govori i visoka, tzv. turnirska kaciga, osim zadnjih nekoliko decenija karakteristi~na za XV. st., zastupljena na grbu hercega Stjepana Vuk~i}a Kosa~e.14
Istog je zna~enja prikaz {tita – znak viteza-ratnika.15
https://alfaportal.hr/phocadownload/osn ... KOVLJE.pdf

Rad je o Fojničkom grbovniku, no ima dosta toga što se može i sa stećcima povezat.
Ne znam zašto je ovako loš c/p, tu je poveznica pa pročitaj.

Da, simbolika je uglavnom heraldička, uvezena iz Europe

Marian Wenzel je 1960ih objavila jednu od najboljih monografija o steccima. Saradjivala je sa svim vodecim autoritetima tog vremena (Alojz Benac, Djuro Basler, Sefik Beslagic, Pavao Andjelic, Marko Vego). Zahvaljujuci njezinom radu je postepeno odbacena bogumilska teza. Stecci su prije svega bili statusni simbol koji su sebi priustiti mogli samo imucni ljudi koji su imali novca da naruce takav nadgrobni spomenik od jednog od tadasnjih "majstora." Stecke su narucivali pripadnici svih konfesija (katolici, pravoslavci i krstjani). Stecci su se, mada u modificiranom stilu, odrzali prvih stotinu godina nakon pada Bosne i Huma pod Turke. Dakle, te prve generacije domacih konvertita su nastavile gajiti tu tradiciju dok nije potpuno potisnuta od tzv. nisana.

Većina stećaka datira od 12. do 16. st. što se jasno poklapa s pojavom i širenjem kršćanstva među dinarskim slavenskim stanovništvom.
Štećaka nema prije kristijanizacije Dinarida i poslije islamizacije, isključivo vezani za kršćane.