|
|
Stranica: 3/6.
|
[ 141 post(ov)a ] |
|
Autor/ica |
Poruka |
Neznam
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 13:09 |
|
Pridružen/a: 08 kol 2023, 14:57 Postovi: 650
|
Kronos je napisao/la: Neznam je napisao/la: Pricas gluposti. To su srednjovjekovni spomenici, pogledaj natpise na njima. Natpisi isto tako govore da se radi o grobovima. Ali koga brigaju natpisi i dokazi, kad natpisi jasno upućuju na srednji vijek onda mistifikatori izvlače zaključke iz crteža, položaja, visine, težine itd. Isto tako kad natpisi jasno govore o pravovjernom kršćanstvu onda misitifikatori pokušavaju crteže pretvoriti u nekakvu nekršćansku simboliku. Ukratko, idiotarije. Znači visina, dužina i težina su samo mistifikacija i nebitni u cijelom pogledu. E bošnjo bošnjo Pa kad se ignoriraju natpisi i daje se prednost dužini, težini i sl. onda to jest mistifikacija Semire
|
|
Vrh |
|
|
Kronos
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 13:17 |
|
Pridružen/a: 22 ruj 2022, 13:17 Postovi: 1040
|
krstjanin je napisao/la: Kronos je napisao/la: Nisu sigurno svi! Ima grobova, pronađene su i kosti. https://hrcak.srce.hr/file/410638Međutim, pokušavam to gledati kao cjelinu, a činjenica je ta da megalitske grobnice nisu građene u srednjem vijeku, nego tisućama godina prije. Na ovoj mapi fale Stećci. To shvacam ali stecke kao takve vecinom ne mozemo usporedjivati s megalitima. Ako takodjer uzmemo to da gdje se god istrazivalo ispod stecaka stvarno postoje skeletni ostatci, a i natpisi govore o pocivalistima, kao i sve drugo polozaji, smjerovi itd. itd. onda mislim da nema smisla mitologizirati Kakva mitologija? Ako postoje akvivalentni Blokovi širom europe koji se datiraju daleko prije srednjeg vijeka, onda nema smisla gledat na Stećke kao nešto izvan te kategorije. Još sam gore naveo onaj simbol vojnika koji nalikuje rimskom vojniku, o kršćanstvu nigdje blage veze. To se naravno izvrsno uklapa bošnjama i u njihov povjesni pogled. S mistifikacijom to veze nema, tu si slabo upućen u cijelu tematiku čak i na pdfu religija gdje bibliju uzimaš zdravo za gotovo.
_________________ Živjela naša sveta Hrvatska! Gubici Rusije i Ukrajine su 1:4. [str. 85]
|
|
Vrh |
|
|
Salivator
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 13:19 |
|
Pridružen/a: 25 pro 2023, 11:49 Postovi: 1773
|
Neznam je napisao/la: Kronos je napisao/la: Znači visina, dužina i težina su samo mistifikacija i nebitni u cijelom pogledu. E bošnjo bošnjo Pa kad se ignoriraju natpisi i daje se prednost dužini, težini i sl. onda to jest mistifikacija Semire Kad se ignoriraju svi motivi osim srednjovjekovnih, jel i to mistifikacija?
_________________ Inati se Slavonijo, ljepota nek tvoja boli! Nema onog 'ko te ne zna
'Ko te ne zna, a ne voli !
|
|
Vrh |
|
|
daramo
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 13:33 |
|
Pridružen/a: 02 kol 2012, 11:47 Postovi: 39306 Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
|
Evo kako muslimani poštuju stećke i srednjovjekovno kulturno naslijeđe BiH. Idriz bagerom prekopao stećke i srednjovjekovnu crkvu kod Stoca Citat: Zavod za zaštitu kulturno – historijske baštine HNK-a oglasio se i službeno o devastaciji Crkvina u mjestu Trijebanj kod Stoca, gdje je mještanin DŽ. Idriz angažirao bager da prekopa stećke i srednjovjekovnu crkvu.
Možda se dio odgovora nalazi u podatku da je 1936. na ovom lokalitetu nađena velika ostava sa 150 kg antičkog novca.
Treba kazati da je bager bio fokusiran isključivo na crkvu i nalazište, a da je ovaj vandalizam imao finansijski cilj smatraju mnogi arheolozi.
Naime, na ovom lokalitetu je nađena ogromna ostava novca, među najvećima na prostoru bivše države, konkretno nađeno je 11.072 komada rimskog brončanog novca.
https://www.fokus.ba/vijesti/bih/idriz- ... c/2861213/
_________________ mostarski europski
|
|
Vrh |
|
|
MiB
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 14:10 |
|
Pridružen/a: 14 vel 2020, 17:12 Postovi: 4051 Lokacija: Granica je na Drini!
|
U svoj ovoj priči oko stećaka meni je najčudnija primitivna petrografija na njima. U srednjem vijeku i mnogo prije njih rađena su vrhunska klesarska djela. U gornjem primjeru usporedba skulpture rimskog vojnika i petrografije na stećku pokazuje jasnu kulturološku razliku. Ovo na stećcima liči na prapovijesnu umjetnost kakva se klesala za vrijeme vjerovanja u boga Mitru. Slične kamene imaju i Armenci.
_________________ Hrvatska između hrpe Plenkovića i Milanovića
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 14:19 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
MiB je napisao/la: U svoj ovoj priči oko stećaka meni je najčudnija primitivna petrografija na njima. U srednjem vijeku i mnogo prije njih rađena su vrhunska klesarska djela. U gornjem primjeru usporedba skulpture rimskog vojnika i petrografije na stećku pokazuje jasnu kulturološku razliku. Ovo na stećcima liči na prapovijesnu umjetnost kakva se klesala za vrijeme vjerovanja u boga Mitru. Slične kamene imaju i Armenci. Lovrenović u knjizi o stećcima piše da je to regionalni odraz pogrebne srednjovjekovne kulture kakvog ima po cijeloj Europi. Nema veze sa starim dobom, nego europskim srednjim vijekom 11. do 14. st.
|
|
Vrh |
|
|
krstjanin
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 14:25 |
|
Pridružen/a: 02 tra 2012, 11:30 Postovi: 6518
|
Kronos je napisao/la: krstjanin je napisao/la: To shvacam ali stecke kao takve vecinom ne mozemo usporedjivati s megalitima. Ako takodjer uzmemo to da gdje se god istrazivalo ispod stecaka stvarno postoje skeletni ostatci, a i natpisi govore o pocivalistima, kao i sve drugo polozaji, smjerovi itd. itd. onda mislim da nema smisla mitologizirati Kakva mitologija? Ako postoje akvivalentni Blokovi širom europe koji se datiraju daleko prije srednjeg vijeka, onda nema smisla gledat na Stećke kao nešto izvan te kategorije. Još sam gore naveo onaj simbol vojnika koji nalikuje rimskom vojniku, o kršćanstvu nigdje blage veze. To se naravno izvrsno uklapa bošnjama i u njihov povjesni pogled. S mistifikacijom to veze nema, tu si slabo upućen u cijelu tematiku čak i na pdfu religija gdje bibliju uzimaš zdravo za gotovo. Kao sto rekoh pricas apsolutne gluposti i nebuloze izmisljajuci stvari koje ne postoje. Stecci su nadgrobni spomenici. O datiranju spomenika moze se razgovarati o namjeni ne moze jer je kristalno jasna
_________________ “Doći će vrijeme kad će ljudi poludjeti, i kad budu vidjeli jednoga koji nije luda kao oni, vikat će na njega “lud si” samo zato što nije lud kao što su oni.”
|
|
Vrh |
|
|
daramo
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 14:40 |
|
Pridružen/a: 02 kol 2012, 11:47 Postovi: 39306 Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
|
Čovjek povezao megalite i stećke između kojih je diskontinuitet od jednog milenija.
_________________ mostarski europski
|
|
Vrh |
|
|
Kronos
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 15:09 |
|
Pridružen/a: 22 ruj 2022, 13:17 Postovi: 1040
|
Hroboatos je napisao/la: MiB je napisao/la: U svoj ovoj priči oko stećaka meni je najčudnija primitivna petrografija na njima. U srednjem vijeku i mnogo prije njih rađena su vrhunska klesarska djela. U gornjem primjeru usporedba skulpture rimskog vojnika i petrografije na stećku pokazuje jasnu kulturološku razliku. Ovo na stećcima liči na prapovijesnu umjetnost kakva se klesala za vrijeme vjerovanja u boga Mitru. Slične kamene imaju i Armenci. Lovrenović u knjizi o stećcima piše da je to regionalni odraz pogrebne srednjovjekovne kulture kakvog ima po cijeloj Europi. Nema veze sa starim dobom, nego europskim srednjim vijekom 11. do 14. st. Datirani su do 16. st.! Dakle u bosni su se još u 16. st. grobovi nepoznate skupine označavali paganskom simbolikom i komenima od nekoliko tona. Gdje su onda grobovi katolika i pravoslavaca o kojima uvijek pišemo?
_________________ Živjela naša sveta Hrvatska! Gubici Rusije i Ukrajine su 1:4. [str. 85]
|
|
Vrh |
|
|
krstjanin
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 15:12 |
|
Pridružen/a: 02 tra 2012, 11:30 Postovi: 6518
|
Ispod stecaka
_________________ “Doći će vrijeme kad će ljudi poludjeti, i kad budu vidjeli jednoga koji nije luda kao oni, vikat će na njega “lud si” samo zato što nije lud kao što su oni.”
|
|
Vrh |
|
|
Kronos
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 15:30 |
|
Pridružen/a: 22 ruj 2022, 13:17 Postovi: 1040
|
MiB je napisao/la: U svoj ovoj priči oko stećaka meni je najčudnija primitivna petrografija na njima. U srednjem vijeku i mnogo prije njih rađena su vrhunska klesarska djela. U gornjem primjeru usporedba skulpture rimskog vojnika i petrografije na stećku pokazuje jasnu kulturološku razliku. Ovo na stećcima liči na prapovijesnu umjetnost kakva se klesala za vrijeme vjerovanja u boga Mitru. Slične kamene imaju i Armenci. To ti kažem.Cijela stvar je puna logičkih praznina! Nijedan običan seljak nije si mogao priuštiti takve grobove u kasnom srednjem vijeku, zbog čega se mora pretpostaviti da se radilo o tadašnjim bogatašima, no tko su bili ti ljudi i zašto su grobovi poredani na otvorenom polju bez ikakve naznake okolne građevine? Da se radilo o plemićkim obiteljima onda bi se pretpostavilo da su grobovi u utvrđenim mjestima, da je na njima uklesano ime pa i vjerni simbol, ali i kvalitetniji izrad. Dakle, u stanju su bili isklesat i transportirat kamen od nekoliko tona da bi na njemu uklesali simboliku koja nalikuje onoj iz göbekli tepe.
_________________ Živjela naša sveta Hrvatska! Gubici Rusije i Ukrajine su 1:4. [str. 85]
|
|
Vrh |
|
|
Kronos
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 15:33 |
|
Pridružen/a: 22 ruj 2022, 13:17 Postovi: 1040
|
krstjanin je napisao/la: Ispod stecaka na kojima su jasno paganski NE-kršćanski simboli, to pričaj bošnjama.
_________________ Živjela naša sveta Hrvatska! Gubici Rusije i Ukrajine su 1:4. [str. 85]
|
|
Vrh |
|
|
daramo
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 15:49 |
|
Pridružen/a: 02 kol 2012, 11:47 Postovi: 39306 Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
|
Kronos je napisao/la: Hroboatos je napisao/la: Lovrenović u knjizi o stećcima piše da je to regionalni odraz pogrebne srednjovjekovne kulture kakvog ima po cijeloj Europi. Nema veze sa starim dobom, nego europskim srednjim vijekom 11. do 14. st.
Datirani su do 16. st.! Dakle u bosni su se još u 16. st. grobovi nepoznate skupine označavali paganskom simbolikom i komenima od nekoliko tona. Gdje su onda grobovi katolika i pravoslavaca o kojima uvijek pišemo? Ogroman broj stećaka ima jasne kršćanske simbole ali naravno i one iz svakodnevnice ili slavenske narodne simbolike. https://ivanlovrenovic.com/clanci/bosna ... anski-kriz
_________________ mostarski europski
|
|
Vrh |
|
|
krstjanin
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 15:54 |
|
Pridružen/a: 02 tra 2012, 11:30 Postovi: 6518
|
Kronos je napisao/la: krstjanin je napisao/la: Ispod stecaka na kojima su jasno paganski NE-kršćanski simboli, to pričaj bošnjama. I sta ti je tu cudno? Zadji malo po selima pa ces jos uvjek vidjeti iz proslog stoljeca urezane poganske simbole po gredama i zidovima. Do prije rata su po Bosni prilikom pravljenja kuce klali na temeljima zrtvene zivotinje itd. itd.... Kao sto rekoh. Mitologiziras bez ikakve potrebe i glumis Semira Osmanagica
_________________ “Doći će vrijeme kad će ljudi poludjeti, i kad budu vidjeli jednoga koji nije luda kao oni, vikat će na njega “lud si” samo zato što nije lud kao što su oni.”
|
|
Vrh |
|
|
Neznam
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 16:06 |
|
Pridružen/a: 08 kol 2023, 14:57 Postovi: 650
|
Kronos je napisao/la: krstjanin je napisao/la: Ispod stecaka na kojima su jasno paganski NE-kršćanski simboli, to pričaj bošnjama. Drobiš gluposti s ruba znanosti/pameti. Stećci nemaju nikakve poveznice s pretkršćanskim dobom ni tadašnjim vjerovanjima. Crteži na njima su isključivo motivi iz svakodnevnog života i života pokojnika, kao da je danas na nadgrobnoj ploči netko u vojničkom odjelu i slično. Nemoj baš sve vjerovati Osmanagiću i ekipi..
|
|
Vrh |
|
|
Kronos
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 16:21 |
|
Pridružen/a: 22 ruj 2022, 13:17 Postovi: 1040
|
daramo je napisao/la: Kronos je napisao/la: Datirani su do 16. st.! Dakle u bosni su se još u 16. st. grobovi nepoznate skupine označavali paganskom simbolikom i komenima od nekoliko tona. Gdje su onda grobovi katolika i pravoslavaca o kojima uvijek pišemo?
Ogroman broj stećaka ima jasne kršćanske simbole ali naravno i one iz svakodnevnice ili slavenske narodne simbolike. https://ivanlovrenovic.com/clanci/bosna ... anski-krizNe svrstavam ja sve nadgrobne spomenike kao stećke, ima ih u mom seoskom groblju iz 19. i 20. st. Mnogi stećci su sigurno i preklesani drugim motivima pa stime možda i premještani sa svog prvobitnog mesta, ovdje su vjerojatno oni lakši u pitanju. Evo ovaj iz tvog linka gdje je tekst naknadno uguran. Dakle moguće da su manje blokove nekada uzimali, preobličili i postavljali ih na svoje grobove. Nije svaki Križ kršćanski simbol, pogotovo ako je ukrašen paganskom simbolikom. U mom kraju postoje dvije tkzv. nekropole, za koje se nezna čije su i od koga su. Oba su izgrađena na uzvišici, ova druga nekropola nalazi se u susjednom muslimanskom selu i također je podignuta na tamošnjem brdu iznad sela. Mnoga groblja su kasnije nastale u blizini stećaka kako bi se kamenje moglo koristiti za spomenike (kao i u susjednom selu). To se primjeti na Križevima koji su totalno krivi. Za obične ljude su takvi spomenici bili nezamisljivi, što umanjuje krug onih koji dolaze u pitanje.
_________________ Živjela naša sveta Hrvatska! Gubici Rusije i Ukrajine su 1:4. [str. 85]
|
|
Vrh |
|
|
Kronos
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 16:38 |
|
Pridružen/a: 22 ruj 2022, 13:17 Postovi: 1040
|
Neznam je napisao/la: Kronos je napisao/la: na kojima su jasno paganski NE-kršćanski simboli, to pričaj bošnjama.
Drobiš gluposti s ruba znanosti/pameti. Stećci nemaju nikakve poveznice s pretkršćanskim dobom ni tadašnjim vjerovanjima. Crteži na njima su isključivo motivi iz svakodnevnog života i života pokojnika, kao da je danas na nadgrobnoj ploči netko u vojničkom odjelu i slično. Nemoj baš sve vjerovati Osmanagiću i ekipi.. Ne trolaj bezveze diskusiju ako ti izostaju argumenti.
_________________ Živjela naša sveta Hrvatska! Gubici Rusije i Ukrajine su 1:4. [str. 85]
|
|
Vrh |
|
|
Neznam
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 16:46 |
|
Pridružen/a: 08 kol 2023, 14:57 Postovi: 650
|
Kronos je napisao/la: Neznam je napisao/la: Drobiš gluposti s ruba znanosti/pameti. Stećci nemaju nikakve poveznice s pretkršćanskim dobom ni tadašnjim vjerovanjima. Crteži na njima su isključivo motivi iz svakodnevnog života i života pokojnika, kao da je danas na nadgrobnoj ploči netko u vojničkom odjelu i slično. Nemoj baš sve vjerovati Osmanagiću i ekipi.. Ne trolaj bezveze diskusiju ako ti izostaju argumenti. Zapravo je obrnuto, ti trolaš i tvrdiš nešto bez ikakvih dokaza, a negiraš stvarne dokaze po kojima su ozbiljni ljudi datirali stećke.
|
|
Vrh |
|
|
zalutala
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 18:42 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2022, 12:02 Postovi: 1664
|
Kronos je napisao/la: krstjanin je napisao/la: Zelis reci da ispod stecaka nema grobova?
Nisu sigurno svi! Ima grobova, pronađene su i kosti. https://hrcak.srce.hr/file/410638Međutim, pokušavam to gledati kao cjelinu, a činjenica je ta da megalitske grobnice nisu građene u srednjem vijeku, nego tisućama godina prije.Na ovoj mapi fale Stećci. Tisućama godina prije je dosta rastezljivo. Može li neko preciznije datiranje?
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 18:52 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
krstjanin je napisao/la: Ispod stecaka To su sve grobovi katolika i pravoslavaca. https://dokumen.tips/documents/lovrenov ... tml?page=1https://www.researchgate.net/publicatio ... Enes_DedicOdgovore na neka preostala pitanja o stećcima svojom je monografijom pokušao dati Dubravko Lovrenović, profesor na Od- sjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sa- rajevu, član Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine i Komisije za saradnju sa UNESCO-m. Knjiga je podijeljena u četiri tematske cjeline, a u sastav ove publikacije ušao je i ve- liki broj fotografija stećaka. Prvo poglavlje pod naslovom Historiografska dekonstrukci- ja (17-54) predstavlja uvod u studije o steć- cima. Tu su navedeni problemi u izučavanju ovog fenomena nastali u posljednjh stotinu godina. Među njima je najvažnije pitanje kome pripadaju stećci? Početkom 20. sto- ljeća pojedini su autori podržavali teoriju po kojoj bi stećci bili bogumilski nadgrobni spomenici. Autor u ovom poglavlju navodi više dokaza koji definitivno skidaju misteri- ju bogumilstva sa stećaka. To zaključivanje proizišlo je iz uočavanja da se na mjestima gdje su se nalazili grobovi sa stećcima, kasni- je ukopavalo i katoličko i pravoslavno sta- novništvo, te pronalaskom stećaka unutar katoličkih crkava. U sastavu drugog poglavlja Umjetnič- ka raspjevanost i razigranost smrti na stećku (55-156), našao se detaljan opis nastajanja stećaka, objašnjenja najčešćih motiva na stećcima, te epitafi. Izvorni nazivi za ste- ćak su bilig, kam, zlamen, kuća, vječni dom, dok postoji i ona vrsta naziva koji su stolje- ćima ustaljeni u narodnom govoru kao što su mramorje, grčko groblje, kaursko groblje, divsko groblje. Autor monografije donosi klasifikaciju ukrasnih motiva na stećcima u pet skupina koje se međusobno prepliću i upotpunjuju, a to su: socijalni i religiozni simboli, predstave posmrtnih kola, figural- ne predstave i tzv. čisti ornamenti. Najznačajniji religijski simboli prikazani na stećcima su križ i polumjesec, a njihovo spajanje odražava spajanje starog paganskog vjerovanja sa kršćanstvom. Autor dalje na- vodi pojavu naziva trizna ili trzna, koji je označavao centralno mjesto u selu na kojem se izvodilo žalosno kolo za dušu pokojnika. Za ovakva mjesta ustaljen je i pojam igrište. Najčešće figuralne kompozicije na stećcima su: predstave konjanika, dvoboja, viteških igara, lova, raznih životinja, predstave ljud- ske glave. Sve ove predstave se nalaze i u onovremenim zapadnjačkim umjetničkim djelima. Najčešće su konjanici prikazani sa viteškim atributima (kopljem, mačem, lu- kom i kacigom), a scena dva konfrotirana konjanika je inače jedna od najstarijih da- tiranih figuralnih kompozicija na stećcima. Također je česta i scena lova na jelene, kao i predstava ptice. Od preostalih prikaza tre- ba izdvojiti kao česte i motive lava, te konja. Autor je uložio mnogo vremena i strpljenja u pojašnjavanje predstava na stećcima kroz prizmu religijsko-mitoloških značenja. Čisti ornamenti su podijeljeni u tri zasebne skupi- ne: arhitektonske, biljne i geometrijske. Bo- gat umjetnički repertoar stećaka ogledalo je dostignuća romaničke i gotičke umjetnosti srednjovjekovne epohe. Prikazi na stećcima predstavljaju pokušaj da se kroz alegoriju iz- mire razum i vjera, da se nepismenom čovje- ku približi i rastumači Biblija.
|
|
Vrh |
|
|
zalutala
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 18:56 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2022, 12:02 Postovi: 1664
|
Kronos je napisao/la: Hroboatos je napisao/la: Lovrenović u knjizi o stećcima piše da je to regionalni odraz pogrebne srednjovjekovne kulture kakvog ima po cijeloj Europi. Nema veze sa starim dobom, nego europskim srednjim vijekom 11. do 14. st.
Datirani su do 16. st.! Dakle u bosni su se još u 16. st. grobovi nepoznate skupine označavali paganskom simbolikom i komenima od nekoliko tona. Gdje su onda grobovi katolika i pravoslavaca o kojima uvijek pišemo?Možda ti se ovdje krije odgovor. A imaš i odličnu knjigu(od D. Lovrenovića, kao i ovaj rad) na tu temu. Sve je povezano sa tadašnjom Europom i kršćanstvom Na po~etku razvoja bosanske heraldike - s nekoliko stotina specifi~nih kompozicija sastavljenih od {tita i ma~a - stoje likovni prikazi na ste}cima, posebno u oblasti Huma. Ova vrsta nepotpunih grbova, koji su vjerojatno pripadali ni`em plemstvu, zastupljena je i drugim socijalnim simbolima ili jednostavnim heraldi~kim amblemima (`ivotinje, ljiljani, rozete, polumjesec-zvijezda).3 Pojava heraldi~kih simbola na nadgrobnim spomenicima ili grobnoj plastici i novcu tako|er je odraz europskih tendencija.4 Tu se o~ituje da je plemi}ki status uveo upotrebu grba ili heraldike.5 Česti motivi na stećcima; rozeta, polumjsec i zvijezda. Gdje se sve mogu naći. Dvije {estokrake zvijezde sa dva polumjeseca i dvije ptice nalaze se 1417. god. u grbu ugarske obitelji Ders47, a 1431. jedna takva zvijezda krasila je grb porodice Bereny Kakas.48 Zvijezde u Njema~koj imaju ve}inom {est, a u Francuskoj i Engleskoj pet zraka.49 Mogu}nost da je upotreba polumjeseca i rozete kao heraldi~kih motiva u Bosnu posredovana iz Ugarske ~ini su prihvatljivom50, ali isto tako treba ra~unati s njihovom prastarom umjetni~kom upotrebom. Na zlatnoj buli ugarskog kralja Andrije II. iz 1224. nalaze se polumjesec i rozeta.51 Dva polumjeseca, dvije osmokrake i pet {estokrakih zvijezda prikazani su na grbu Antonija i Mihovila “de Levew”, koji im je 3. V. 1453. u Be~u dodijelio ugarski kralj Ladislav.52 Polumjeseci i {estokrake zvijezde predstavljeni su na grbovima velikih me{tara njema~kog vite{kog reda Karla von Trier i Michaela Kuchmeistera.53 Me|u najrasprostranjenijim heraldi~kim obilje`jima ~e{ko-moravskog bazena upravo su ovi lunarni znaci.54 I na heraldi~kom “nebu” vite{tva Poljske sjaje polumjesec i {estokrake zvijezde.55 Prvi i drugi veliki pe~at engleskog kralja Richarda I. Lavlje Srce ukra{eni su polumjesecom i {estokrakom zvijezdom.56 Grbovi vite{tva Poljske iz vremena kralja Ludovika I. sadr`e mnoge od heraldi~kih oznaka prisutnih na grbovima bosanskog plemstva: vuka, lava, ljiljane, {estokraku zvijezdu, polumjesec i ljiljanovu krunu.57 Viteški fond: Me|u figuralnim kompozicijama na ste}cima zna~ajno mjesto pripada tzv. “vite{kom” fondu: prikazima konjanika, dvoboja, vite{kih igara, lova i raznih `ivotinja. Ove kompozicije, koje ilustriraju pojedine detalje iz pokojnikova `ivota ili imaju dublje religiozno-mitolo{ko zna~enje, standardne su teme u sepulkralnoj praksi europskog prostora.6 Poseban slu~aj predstavlja goti~ka likovna kompozicija zastupljena na suda~koj kamenoj stolici iz Bukovice - pored drveta `ivota, na jednoj strani plemkinja, na drugoj vitez - koja asocira na ikonografski prikaz vezan za dekoraciju kamenog prijestolja u mleta~kom sv. Marku.7 Osim na ste}cima punu likovnu refleksiju do`ivjelo je vite{tvo u heraldici. Ve} na srednjem (tzv. vite{kom) pe~atu bana Ninoslava, na povelji izdanoj Dubrovniku 1249, nalazi se prikaz vite{kog turnira - doma}e ili dalmatinske izrade; dva konfrontirana konjanika u punoj ratnoj opremi, sa siluetom minijaturnog konjanika u pozadini - tipi~an motiv romani~ke i goti~ke umjetnosti zapadne Europe, koji podsje}a na kompoziciju sa ste}ka iz Zgo{}e.8 Ova likovna kompozicija pokazuje da su grbovi, ~iji su nastanak i razvitak tijesno povezani s vite{kim turnirima u kasnom XII. i u prvoj polovici XIII. st.9 , u Bosni bili poznati ve} sredinom XIII. st.10 Vite{ki turnir prema francuskom na~inu udoma}io se u Ugarskoj jo{ pod Gézom II. sredinom XII. st.11 Put kojim je francuski turnir dospio u ^e{ku vodio je preko njema~kih zemalja, tako da su od sredine XIII. st. ^e{ka i Moravska postale pozornicom turnira.12 Relativno brojni nalazi kasnosrednjovjekovnih mamuza na podru~ju dana{nje BiH, u literaturi poznatih kao “turnirske”13, dokaz su pa`nje koju je plemstvo srednjovjekovne Bosne poklanjalo turnirskim nadmetanjima. Tim jezikom govori i visoka, tzv. turnirska kaciga, osim zadnjih nekoliko decenija karakteristi~na za XV. st., zastupljena na grbu hercega Stjepana Vuk~i}a Kosa~e.14 Istog je zna~enja prikaz {tita – znak viteza-ratnika.15 https://alfaportal.hr/phocadownload/osn ... KOVLJE.pdfRad je o Fojničkom grbovniku, no ima dosta toga što se može i sa stećcima povezat. Ne znam zašto je ovako loš c/p, tu je poveznica pa pročitaj.
|
|
Vrh |
|
|
MiB
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 19:40 |
|
Pridružen/a: 14 vel 2020, 17:12 Postovi: 4051 Lokacija: Granica je na Drini!
|
Citat: Na početku razvoja bosanske heraldike, s nekoliko stotina specifičnih kompozicija sastavljenih od štita i mača, stoje likovni prikazi na stećcima, posebno u oblasti Huma. Ova vrsta nepotpunih grbova, koji su vjerojatno pripadali nižem plemstvu, zastupljena je i drugim socijalnim simbolima ili jednostavnim heraldičkim amblemima (životinje, ljiljani, rozete, polumjesec-zvijezda). Pojava heraldičkih simbola na nadgrobnim spomenicima ili grobnoj plastici i novcu također je odraz europskih tendencija. Tu se očituje da je plemićki status uveo upotrebu grba ili heraldike.
Česti motivi na stećcima su rozeta, polumjesec i zvijezda. Gdje se sve mogu naći? Dvije šestokrake zvijezde sa dva polumjeseca i dvije ptice nalaze se 1417. godine u grbu ugarske obitelji Ders, a 1431. jedna takva zvijezda krasila je grb porodice Bereny Kakas. Zvijezde u Njemačkoj imaju većinom šest, a u Francuskoj i Engleskoj pet zraka. Mogućnost da je upotreba polumjeseca i rozete kao heraldičkih motiva u Bosnu posredovana iz Ugarske čini se prihvatljivom, ali isto tako treba računati s njihovom prastarom umjetničkom upotrebom. Na zlatnoj buli ugarskog kralja Andrije II. iz 1224. nalaze se polumjesec i rozeta. Dva polumjeseca, dvije osmokrake i pet šestokrakih zvijezda prikazani su na grbu Antonija i Mihovila “de Levew”, koji im je 3. V. 1453. u Beču dodijelio ugarski kralj Ladislav. Polumjeseci i šestokrake zvijezde predstavljeni su na grbovima velikih meštara njemačkog viteškog reda Karla von Trier i Michaela Kuchmeistera. Među najrasprostranjenijim heraldičkim obilježjima češko-moravskog bazena upravo su ovi lunarni znaci. I na heraldičkom “nebu” viteštva Poljske sjaje polumjesec i šestokrake zvijezde. Prvi i drugi veliki pečat engleskog kralja Richarda I. Lavlje Srce ukrašeni su polumjesecom i šestokrakom zvijezdom. Grbovi viteštva Poljske iz vremena kralja Ludovika I. sadrže mnoge od heraldičkih oznaka prisutnih na grbovima bosanskog plemstva: vuka, lava, ljiljane, šestokraku zvijezdu, polumjesec i ljiljanovu krunu.
Viteški fond: Među figuralnim kompozicijama na stećcima značajno mjesto pripada tzv. “viteškom” fondu: prikazima konjanika, dvoboja, viteških igara, lova i raznih životinja. Ove kompozicije, koje ilustriraju pojedine detalje iz pokojnikova života ili imaju dublje religiozno-mitološko značenje, standardne su teme u sepulkralnoj praksi europskog prostora. Poseban slučaj predstavlja gotska likovna kompozicija zastupljena na sudačkoj kamenoj stolici iz Bukovice - pored drveta života, na jednoj strani plemkinja, na drugoj vitez - koja asocira na ikonografski prikaz vezan za dekoraciju kamenog prijestolja u mletačkom Sv. Marku. Osim na stećcima, punu likovnu refleksiju doživjelo je viteštvo u heraldici. Već na srednjem (tzv. viteškom) pečatu bana Ninoslava, na povelji izdanoj Dubrovniku 1249, nalazi se prikaz viteškog turnira - domaće ili dalmatinske izrade; dva konfrontirana konjanika u punoj ratnoj opremi, sa siluetom minijaturnog konjanika u pozadini - tipičan motiv romaničke i gotske umjetnosti zapadne Europe, koji podsjeća na kompoziciju sa stećka iz Zgošće. Ova likovna kompozicija pokazuje da su grbovi, čiji su nastanak i razvitak tijesno povezani s viteškim turnirima u kasnom XII. i u prvoj polovici XIII. stoljeća, u Bosni bili poznati već sredinom XIII. stoljeća. Viteški turnir prema francuskom načinu udomaćio se u Ugarskoj još pod Gézom II. sredinom XII. stoljeća. Put kojim je francuski turnir dospio u Češku vodio je preko njemačkih zemalja, tako da su od sredine XIII. stoljeća Češka i Moravska postale pozornicom turnira. Relativno brojni nalazi kasnosrednjovjekovnih mamuza na području današnje Bosne i Hercegovine, u literaturi poznatih kao “turnirske”, dokaz su pažnje koju je plemstvo srednjovjekovne Bosne poklanjalo turnirskim nadmetanjima. Tim jezikom govori i visoka, tzv. turnirska kaciga, osim zadnjih nekoliko desetljeća karakteristična za XV. stoljeće, zastupljena na grbu hercega Stjepana Vukčića Kosače. Istog je značenja prikaz štita – znak viteza-ratnika.
_________________ Hrvatska između hrpe Plenkovića i Milanovića
|
|
Vrh |
|
|
Neznam
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 22:30 |
|
Pridružen/a: 08 kol 2023, 14:57 Postovi: 650
|
Da, simbolika je uglavnom heraldička, uvezena iz Europe
|
|
Vrh |
|
|
hilbert
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 27 ožu 2024, 22:49 |
|
Pridružen/a: 05 pro 2022, 18:09 Postovi: 375
|
Marian Wenzel je 1960ih objavila jednu od najboljih monografija o steccima. Saradjivala je sa svim vodecim autoritetima tog vremena (Alojz Benac, Djuro Basler, Sefik Beslagic, Pavao Andjelic, Marko Vego). Zahvaljujuci njezinom radu je postepeno odbacena bogumilska teza. Stecci su prije svega bili statusni simbol koji su sebi priustiti mogli samo imucni ljudi koji su imali novca da naruce takav nadgrobni spomenik od jednog od tadasnjih "majstora." Stecke su narucivali pripadnici svih konfesija (katolici, pravoslavci i krstjani). Stecci su se, mada u modificiranom stilu, odrzali prvih stotinu godina nakon pada Bosne i Huma pod Turke. Dakle, te prve generacije domacih konvertita su nastavile gajiti tu tradiciju dok nije potpuno potisnuta od tzv. nisana.
|
|
Vrh |
|
|
daramo
|
Naslov: Re: Svojatanje stećaka Postano: 12 tra 2024, 14:06 |
|
Pridružen/a: 02 kol 2012, 11:47 Postovi: 39306 Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
|
Većina stećaka datira od 12. do 16. st. što se jasno poklapa s pojavom i širenjem kršćanstva među dinarskim slavenskim stanovništvom. Štećaka nema prije kristijanizacije Dinarida i poslije islamizacije, isključivo vezani za kršćane.
_________________ mostarski europski
|
|
Vrh |
|
|
Online |
Trenutno korisnika/ca: / i 12 gostiju. |
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|