Arheolog Stipan Dilber, kustos Franjevačkog muzeja u Tomislavgradu kazao je u razgovoru za Fenu da je dobio dojavu od mještana, da su njima poznate osobe iz istog okruženja, na taj lokalitet, gdje su ostaci bazilike, došle s radnim strojem te su ga prekopavale tražeći njima zanimljive eksponate.

"Devastiranje je blaga riječ za ono što su oni s bagerom napravili, oštetivši povijesne zidine bazilike. Izrovali su lokaciju, a na nekim mjestima se vide i iskopane kosti te bi vještačenjem trebalo utvrditi njihovo porijeklo", kazao je Dilber.

I ranije su se znala događati ručna iskapanja s korištenjem detektora metala, ističe Dilber, a sve je povezano s povijesnom predajom o postojanju nekog blaga u grobnom mjestu na ovoj lokaciji.

O ovom slučaju obaviješteno je i Ministarstvo unutarnjih poslova Kantona 10.

Također reagirali su i iz ekoloških zavičajnih udruga buškoblatskog i zavelimskog kraja (Planinarsko ekološko društvo Zavelim, Ekološka udruga Buga, Mladi Buškog Blata, Zavičajno Društvo Zavelim) koje osuđuju devastaciju ranokršćanske bazilike Crkvine u Vinici.

Nažalost, ovakvi slučajevi devastacije kulturnih lokaliteta nisu izolirani. Slične situacije se već godinama ponavljaju na širem području, bez odgovarajućih reakcija građana, nadležnih tijela i javnosti, poručili su iz ovih udruga.

"Potpuna nebriga prema našem kulturno-spomeničkom nasljeđu očituje se i u tome da mnogi lokaliteti nisu niti adekvatno označeni. Štoviše, brojni historijski lokaliteti nalaze se na trasama planiranih energetskih objekata, a da nisu prethodno istraženi u skladu s potrebama zaštite. Tako je prema prijedlogu općinskog prostornog plana i lokalitet Crkvine predviđen za potapanje u sklopu buduće hidroakumulacije u Viničkom polju", naglašavaju iz spomenutih udruženja.

Po njima, ovaj sramotni i tragični događaj jasno ukazuje na ozbiljan nedostatak svijesti o važnosti kulturno-spomeničke baštine.

Smatraju i da odgovornost leži na vlastima, koje putem svojih službi moraju promptno reagirati, označiti i zaštititi takve lokalitete.

Ovo na slici je 100 metara od kuća, nije da je negdje u brdima gdje bi ih mogao vidjeti tek poneki pastir ili planinar.

Izgleda da niti kod lokalnih seljaka još ne postoji ideja da se pozove policija kad vide da neko bagerom kopa po arheološkoj lokaciji.

Moguće da su ljudi mislili da su to arheolozi i da je to dogovoreno, makar je i Crkva gore pa moro je župnik čut bagere ili šta je već kopalo.
Možda je i vlasnik polja da mu nebi uzeli i ogradili dio polja, nikad ne znaš svakavi levata ima.

To su ovi protiv dalekovoda, “masovnog turizma” i “eksploatacije od strane Rimca”

Taj jedan što je rovao mi dođe kao nekakva rodbina, malo munjen od sebe ko i cijela ta strana rodbine.

Nisam ni ja znao da tu ima nešta.

Ma daj, nije to nikakvo ozbiljno arheološko nalazište.
To je isto da dodje neki hobi arheolog i pretražuje po lokalitetu Gradina jer toponim sugerira da bi se nešto moglo pronaći, a zapravo tamo uglavnom nema ništa.

Jedan takav amater je pronašao i ostatke praslona po duvanjskim brdima, a što je bilo ozbiljno popraćeno i po medijima , međutim nisam siguran koliko je i to otkriće bilo ozbiljno.
Ali je i činjenica da nije takvih amatera nikad ne bi bilo niti pronađeno.