Trula YU je bila toliko loša, da postoje neke manje poznate činjenice.
Većina smatra da je imala bolji GDP od susjednih i drugih socijalističkih zemalja.
Ne. Jedino Albanija i Rumunjska su imali lošije. Čak ni Bugarska. YU je tek 1980.
dosegla 104% bugarskog GDP-a u tekućim cijenama, koje je kasnije 1990.
pao i izjednačio se s YU GDP-om.

Od CZ je 1980. imala 79%, 1990. samo 66%.
Kod H 1980. skoro isti, 1990. 87%.

Realno je YU u 1990. bila u odnosu 1970. u usporedbi s zapadnim kap. zemljama.
27% GDP-a od CH u obje godine. 31% Švedske, ili 36% Njemačke. Taj odnos je bio i 1950. s Njem.
Vrhunac je 45% 1980.

Pred kraj Juge (Maddison Database), 1990. imamo ovo:
% od GDP-a u tekućim cijenama

- Austrije 33,42
- Bugarske 100,87
- Švicarske 26,28
- Čehoslovačke 66,33
- Njemačke 35,45
- Francuske 32
- Mađarske 87,41
- Italije 34,61
- Rumunjske 160,83
- Švedske 32,06

Zezao sam se, slobodno mi pisi na temi. Nisam tako mislio. Ne moras otvarati vlastitu. Kod mene su svi Jugosloveni dobrodosli, pa tako i ti.

Ti podaci iz 1990 i nisu baš relevantni jer je riječ o nadprosječno dobroj godini (Markovićevoj godini).

Uspjeh Ante Markovića te godine se ogledao u tome što je dobio strana sredstva a istodobno je Jugoslavijo odobreno da odloži vraćanje stranih dugova.
Znači em se dugovi te godine nisu morali vraćati, em je stiglo nešto love, pa je odjednom Jugoslavija procvala i plaće u prosjeku bile oko 1000 maraka (skoro 1000 eura u današnjoj vrijednosti)

Najbolja godina za SFRJ je bila 1979 kada je prosječna plača bila i viša.

Ma uvijek je nešto. To je bila zadnja godina, pa zato. Kod 1988. ili 1989. znaš i sam
da je problem bila velika inflacija, gdje bi se sve trebalo na tjednoj ili mjesečnoj bazi
računati. Tako da su ti brojevi za te godine poprilično nesigurni.
No, ako se ipak pogledaju brojevi, onda je 1990. gora. Konvertibilni dinar je 1990.
i službeno devalvirao za 29%. A u stvarnosti i više. A standard manji kao naknadna posljedica
dinarske inflacije od 2166% iz godine prije.

US$
1988. 9884
1989. 9887
1990. 9000

1979. se YU bar statistički približava negdje do cca. polovice GDP-a zapadnih zemalja
(42,07% Švedske, 46,05% Austrije, 48,7% Italije).
11 godina poslije će sve pasti na trećinu (32,06 Švedska, 33,42% Austrija, 34,61% Italija).
Katastrofa.

BDP po glavi stanovnika u PPS-u (Eurostat)

2023. Hrvatska ima % od:

Njemačke 66,09
Italije 78,35
Austrije 61,79
Švedske 66,67


2023. BiH ima % od:

Njemačke 30,43
Italije 36,08
Austrije 28,45
Švedske 30,7

BiH je razina Juge 1990. Faktički skoro 35 godina zastoj.


2023. Slovenija ima % od:

Njemačke 79,13
Italije 93,81
Austrije 73,98
Švedske 79,82


2023. Srbija ima % od:

Njemačke 40
Italije 47,42
Austrije 37,4
Švedske 40,35

Srbija je danas tu negdje kad je u Jugoslaviji bilo najbolje doba, krajem 1970tih.
Također ogromni zastoj.

BDP po glavi stanovnika u PPS-u (Maddison Database / Eurostat)

1990. / 2023. Hrvatska ima % od:

Njemačke 51 / 66,09
Italije 49,79 / 78,35
Austrije 48,08 / 61,79
Švedske 46,13/ 66,67

Brojke govore, no realno je ono što znamo:

* kojih prvih 15 godina Jugoslavija je živjela na američkoj ekonomskoj i vojnoj pomoći
* kad je presušilo, onda su gastarebeiteri davali velik dio doprinosa, negdje od 1966.
Budući da je bilo više slobode kretanja i izmjene sa zaadpm, stvarala se optička iluzija o nekakvom bitno boljem životu, a koji je i bio.

Ja sam kao klinac bio godinu- dvije prije Titove smrti u Češkoj, u Pragu, i zapanjila me bijeda- šuškavci kao u 50im, cipele ubibože, kretenske parole Brežnjeva, ....Vidio sam odmah da je to narod daleko civiliziraniji od svih u Yu, no to je stvarno bio jad jer se ništa nije vidjelo u stvarnost- čak je i film u kinu bio neki američki predpotopni, a odjeća i hrana jadne.

Yu je imala trulu ekonomiju zato što je to bila eksperimentalna sklepana zemlja, dok je istok bi jadan zbog ruske okupacije i promašenog sustava na sim poljima.

I njih je, posebice socijalizam daleko unazadio, ako se zna kakvu su jaku industriju imali još za
vrijeme AU. Oni su 1920. imali 80% standarda Austrije, 1930. čak 85%, koji je pao na 50% 1990.

Jugoslavija je imala nekoliko komparativnih prednosti u odnosu na druge komunističke zemlje i jednu u odnosu na kapitalističke.

Prvo, u odnosu na istok imala je jak turizam i velike prihode od istog. Koja bi bi bijeda bili bez toga?
Hrobi je spomenuo devizne doznake iz inozemstva. I to je bila naša osobitost.

Imala je i relativan pristup zapadnom tržištu i u određenoj mjeri zapadnim tehnologijama.

U odnosu za Zapad imala je tu prednost da je imala relativan pristup istočnom tržištu, i što je posebno važno mogla je koristiti zapadnu tehnologiju i zapadnu robu za izvoz na istok. Tako je Jugoslavija bila glavni izvoznik banana u SSSR, automobila u Rumunjsku i Blue Jeansa u Mađarsku.

Parazitirali smo na blokovskoj podjeli jbg...

Evo jedan primjer s transferom zapadne tehnologije (poluvodiči).
Slično je bilo i s RIZ-om i drugim firmama.

Brojke su najbolji pokazatelji, no kad čovjek vidi..

Ja i mama smo stanovali 2 tjedna u nekom apartmanu 15 km o Praga. Čisto i fini ljudi. No hrana jadna, a nisu krivi.

Odemo u Pragu u kino 3 puta, i stalno na repertoaru Fordov "Stagecoach" s mladim Wayneom, prvi klasični vestern. Dosadno no izbora nema. Prikrpili se neki srpski Cigani iz Leskovca i oni oduševljeno idu kupovati cipele u robnoj kući, "od oka"- a ja se zgražam kako ih i ne probaju. Košulje, džemperi...ništa.

Na kolodvoru niz plakata s tekstom na češkom. Idem vidjeti što piše, a ono: "Ako želiš mir, bori se za njega"". Brežnjev.

Ljudi šeću u šuškavcima kakvi su bili pitajboga kada. Znamenitosti- rodna kuća Kafke, muzej Afrike i Oceanije, Švejkova pivnica... svaka čast, katedrala i sl., no sve ostalo jadno.

Znao sam da će sve otići kvragu, samo naravno da nisam mogao znati dokle će trajati to nevjerojatno tlačenje.

Nezeljeni sam gost na ovoj temi ali ovo je odlican post na koji zelim reagovati i dopuniti ga.

Odlican sazetak jugoslovenskih prednosti. Steta za retoricku pristrasnost tipa "parazitirali". Ne bih ja to tako pezorativno opisao, vec kao vjesto uklapanje vlastitih interesa u u date geopoliticke okvire. Ne zelim idealizirati, ali to je tako bilo zahvaljujuci mudrosti Druga Tita.

Ono sto je meni pak interesantnije od puke percepcije cinjenica u vezi komparativnih prednosti je to sta bi bilo da se - s jedne strane tako vjesto stecen - kapital vise ulagao u infrastrukturu i privredu, a s druge strane manje "bacao na vojsku".

Sta je samo Zeljava progutala onomad dolara... (a nestade pritiskom na gumb)

Mozda bi bilo bolje da smo imali upola jaku vojsku a da su se te pare ulagale u civilne sektore. Mozda bi time povecan zivotni standard doveo i do jace identifikacije gradjana s drzavom i sprijecio barem neke od politickih kriza devedesetih za koje se pouzdano zna da im je plodno tlo bila ekonomska kriza.

Jesu cipele što su Cigani kupovali bile "Bata" ?

Zašto brojke pokazuju da je Čehoslovačka imala ukupno veći standard od Jugoslavije?
Jugoslavija je imala nekoliko komparativnih prednosti u odnosu na druge komunističke zemlje i jednu u odnosu na kapitalističke.

Ovo je dobra i zanimljiva tema. Šteta da je slabo interesovanje.
Došao sam do nekih podataka o cijenama i plaćama iz osamdesetih te pokušao uspoređivati platežnu moć tada i sada. Ali bojim se da je to nemoguće. Tada su usluge pa i hrana bili jeftini a odjeća te pogotovo tehnika skupi, sada je obrnuto. Osamdesetih za veš mašinu trebale su tri dobre plate, sada za platu se komotno može kupiti tri veš mašine.

Mit je da su 1990.g. plate skoro svima bile 1000 dm, toliku platu mogli su imati inžinjeri u dobrim firmama.

Prema zvaničnoj statistici i kalkulatorima inflacije 1000 dm je zaista oko 1000 eura danas
https://www.inflationtool.com/logo_w.svg
https://www.inflationtool.com/euro
Koliko je to vjerodostojno, nisam siguran.

Imala je i Istočna Njemačka.

To je isto kao da pitaš zašto je Slovenija u socijalizmu imala viši standard od BiH.

Zato što je iz predkomunizma naslijedila mnogo toga i imala jaku startnu poziciju.

Jugoslavija nije imala lošu vanjsku politiku, dapače, vrlo pametnu. To joj je omogućilo da parazitira između istka i zapada, ali kad vidimo brojke koje pokazuju standard u odnosu na Zapad, vidi se da je slabo to iskoristila.
A zašto nije? A zato, po meni, jer je kultura rada i civilizacijska razina na većem dijelu Yu bila jako niska.

Čim su se civilizirane istočne zemlje oslobodile okova, odmah su preskočile skoro cijeli ex YU prostor, osim slovenskog. S tim da u nekim baš civiliziranim zemljama Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj situacija nije baš bajna. Razvoj su postigli uglavnom stranim ulaganjima u industriju (pogotovo automobilsku), koja traži niske plaće.
To ih može ometati, za razliku od njih, Slovenci nemaju toliki uteg (Renault nije problem pored toliko izvornih slovenskih poduzeća u Novom Mestu: Krka, Adria,...). Imamo i mi perspektivu i komparativne prednosti, ali nemamo još dovoljno kvalitetne ljude.

Zato što ljudi više vole medijske floskule i lovačke priče nego stvarne ekonomske pokazatelje.

Pa je, vjerojatno i jedina stvar koja se pametno radila. Recimo Irak je 1986. bio
četvrti najveći uvoznik u Jug. (50% ukupnog uvoza nafte u Yu). Tamo je u 80tim
bilo oko 20k radnika iz YU.
Nafta se jeftinije nabavljala i iz Alžira, Libije, u Angoli INA djelovala...
Posebna priča je izvoz namjenske industrije u prijateljske zemlje pokreta nesvrstanih, od Indije,
Burme, Libije, Egipta, pa dalje. Isto tako i brojni građevinski pothvati po zemljama
Afrike yu poduzeća (Energoinvest, Dalekovod, Energoprojekt...).

U Hrvatskoj je malo poznato da su mnogi radnici za vreme SFRJ dobili besplatno stanove što je danas izuzetno retko.

Pošto volite da je poredite sa Nemačkom evo jedne bitne stvari u kojoj je Jugoslavija nekada a Hrvatska danas bolja od nje.

U Nemačkoj živi više od 83 miliona stanovnika na području od 357.580 kvadratnih kilometara. Od toga manje od polovine živi u sopstvena četiri zida. Prema podacima evropskog statističkog zavoda Eurostat, 2022. godine je 47 odsto nemačkih domaćinstava živelo u svoja četiri zida, a ostalih gotovo 53 odsto kao podstanari, što Nemačku stavlja na apsolutno dno u Evropi, ako se izuzme Švajcarska.

Najviši procenat vlasništva nekretnina imaju Rumunija, Slovačka, Hrvatska, Mađarska i Crna Gora. U tim zemljama više od 90 odsto stanovništva živi u svojoj kući ili stanu.

https://www.dw.com/sr/za%C5%A1to-tako-m ... a-68502354

Hvala drugu Titu što nam je roditeljima i babama i didovima izgradio i besplatno podijelio stanove u kojima i mi sada živimo. Da se pita eurofile i liberale sve bi Blockrock držao a mi bi iznajmljivali od njih




☭

Možda ste culi da nas je Tito toliko zadužio da nas je zavio u crno. Poređenje duga "prezadužene" Jugoslavije sa nekim modernim zemljama.

Današnji „prostor SFRJ“ devet puta zaduženiji od bivše SFRJ

Jugoslavija – 20 milijarda dolara (30% BDP-a)

Srbija – 30,1 milijarda dolara (57% BDP-a)

Hrvatska – 45 milijardi dolara (85% BDP-a)

Slovenija – 51 milijarda dolara (108% BDP-a)

Bosna i Hercegovina – 6,11 milijardi dolara (35% BDP-a)

Crna Gora – 4,07 milijardi dolara (83% BDP-a)

Severna Makedonija – 7,4 milijarde dolara (65% BDP-a)


Prema inflacionom kalkulatoru koji koriste londonski Financial Times i mnoge britanske kompanije, i današnjoj vrednosti dolara u odnosu na njegovu vrednost pre trideset godina, izraženo kroz kupovnu moć – 145 milijardi ukupnog duga današnjeg „SFRJ prostora“ bi bila jednaka cifri od 55 milijardi tadašnjih dolara, što je i dalje znatno više (oko 3 i po puta) od duga koji je za sobom ostavila Jugoslavija.


https://nadrugipogled.com/2022/08/24/da ... ivse-sfrj/

Ne baš, pa Slovenci su upravo u periodu 1945.-1990. napravili razliku koju i danas održavaju. Prije Jugoslavije oni su bili sirotinja, dolazili su u BiH raditi u rudnike.

Oni su upravo primjer kako se pametnim ponašanjem u komunizmu izvuče korist za sebe. Izvana Jugoslaveni, iznutra nacionalisti. A ne dizati neke ustanke i bune kao mi.

Nije Tito podijelio stanove, nego stanarsko pravo. A Franjo je omogućio da se ti stanovi jeftino otkupe. Ipak je i on bio komunist u duši.