Treba ulagati u Hrvate koji su trenutno u Hrvatskoj. Ostatak je nebitan.

Ako želi država postići neki cilj, treba se truditi, to nije samo podijeliti državljanstva, nego treba tamo ići i objašnjavati im kakva je Hrvatska i zašto da dođu. Vjerujem da puno ljudi nije sigurno gdje smo mi i što smo, da li neka pokrajina bivšeg SSSR-a gdje su svi namrgođeni pa ako dođeš nasmijan sa latino forama, onda misle da si mentalno poremećen.

Tako je a ne latino bandama dijelit šakom i bradom hrvatska državljanstva koji bi trebala bit privilegija i čast.

HDZ i SDP su nesposobni i onda to žele prikrit nekakvim forama sa povratkom dijaspore.
Zar netko može bit toliko glup da misli da HDZ-SDP koji su otjerali 500.000 hrvata u zadnji 10 god su sposobni ikoga vratit nazad.

I jedno i drugo.

Bolje je ni jedni ni drugi ni treći

Nepal je planinska zemlja. Tamo ljudi znaju kako se hoda uz brdo pod punom spremom. Mislis da ne bi bilo koristi od djece ili unucadi danasnjih hrvatskih Nepalaca koja se rode u Hrvatskoj i prodju u buducnosti obuku OSRH, mislis da nam ne bi koristili u borbenim zadacama, pogotovo u planinskom terenu?

Poanta države je da štiti svoj narod.
Ne elitu.
Nego narod.

A to bi prvenstveno trebali domaći biti.
Ako se tko izvana želi vratiti, dobrodošao je.
Ali prvenstveno bi domaći tu trebali štancati djecu.

Jer da i vratimo pola latinske Amerike, da postanemo Argentina Croatica, opet bi ti ljudi prije ili kasnije presušili.
A tamo mentalitet baš i nije poput našeg, ako malo bolje pogledamo sadašnjeg papu i neke povratnike poput Pilsela...
Ja ne želim da se RH razvija u tom smjeru.

Što se tiče Pilsela, nije problem u njegovom mentalitetu, nego to što se u RH skompao s krivim ljudima...

Problem pilsela je što je poginuo krivi brat.
Realno lik je blago rečeno mentalno nestabilan ili zdravo seljački puknuo je k'o kokica.

PC preseravanja

Povratnik iz Irske dove žennu amerikanku.

Tako nekako, lik je dno

Na današnjoj 64. sjednici VRH govorilo se hrvatskim iseljenicima i njihovim potomacima, predložene i usvojene izmjene zakona za brže i jednostavnije stjecanja prava boravišta, prava na državljanstvo, te radne dozvole. Također je govoreno da se u buduće više fokusira na tržišta rada koja su nama kultorološki bliskija.

Upoznajte najjužniji svjetski, isprika hrvatski grad.

Grad u kojemu se može naći 120 naših prezimena.

Ime grada me podsjeća me na Ustashia...

"LJUDIMA hrvatskog podrijetla olakšat ćemo stjecanje državljanstva", rekao je državni tajnik Zvonko Milas u raspravi o izmjenama Zakona o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske, u kojoj je desni dio oporbe upozoravao na nebrigu prema Hrvatima u BiH, a lijevi na nepotrebno širenje administracije.

''Predlažu se odredbe kojima se regulira boravak iseljenika i povratnika, odnosno pripadnika hrvatskog iseljeništva bez hrvatskog državljanstva'', rekao je u Saboru državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Izmjenama će se urediti njihov boravak, zapošljavanje i učenje hrvatskog jezika, dodao je, čime se potiče povratak Hrvata iz inozemstva i omogućuje lakše stjecanje hrvatskog državljanstva onima koji to žele.

Osniva se i novo savjetodavno tijelo, Savjet mladih Hrvata izvan RH.

''Tko će nam bolje reći što im je potrebno da bi danas-sutra došli u Hrvatsku, školovali se u njoj i ostvarili gospodarske veze nego mladi Hrvati koji žive izvan granica. On se osniva po uzoru na Savjet Vlade za Hrvate izvan RH čije su inicijative rezultirale novim Zakonom o državljanstvu i posebnim upisnim kvotama koje omogućuju Hrvatima da na jednostavan način studiraju u Hrvatskoj'', kazao je državni tajnik.

Bulj: Hrvati u BiH su zaboravljeni
Zastupnik Mosta Miro Bulj u zahtjevu za stanku ocijenio je da su Hrvati u susjednoj BiH zaboravljeni i da imaju manja prava nego nacionalne manjine u Hrvatskoj.

''Naša ustavna obveza je voditi brigu o hrvatskom narodu, BiH je Hrvatska. A izborni je zakon toliko nepravedan da im drugi narodi biraju predstavnike. Pravičnije je boriti se za Herceg Bosnu u pravnom smislu nego ostaviti Hrvate na milost i nemilost'', rekao je.

HDZ-ov Dario Pušić poručio je Bulju da ne koristi Hrvate u BiH za populizam uoči lokalnih izbora. ''Mi smo od 2000. do 2016. imali jako lošu politiku prema Hrvatima u BiH, zbog toga su oni obespravljeni, a ova je vlada u zadnjih osam godina učinila najviše za njih'', napomenuo je.

Nezavisni zastupnik Nino Raspudić na to je HDZ-ovom zastupniku kazao da je uvrijedio predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, koji je od 2008. do 2011. bio ministar vanjskih poslova. ''Trebam li citirati s Wikileaksa što ste izjavljivali američkom ambasadoru, da su zahtjevi za trećim entitetom glupost?" pitao je Jandrokovića.

''Djelomično ste citirali ono što sam rekao, a rekao sam da Milorad Dodik navlači dio Hrvata da javno zagovaraju treći entitet kako bi na sebe navukli bijes međunarodne zajednice. To je citat i iza toga stojim'', odgovorio mu je predsjednik sabora.

Zastupnik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček kao problem je istaknuo sporu proceduru te novčani iznos koji se penje do 250 eura za potrebnu dokumentaciju u procesu dobivanja državljanstva. ''Netko u Austriji to si može priuštiti, ali netko u Srbiji tko ima plaću 400-500 eura morao bi više pola plaće dati za te pristojbe'', rekao je Pavliček.

Na spor postupak dobivanja državljanstva ukazao je i Nikola Grmoja (Most). "To mora biti nacionalna kampanja, pozivati Hrvate da se vrate u domovinu”, naglasio je.. "Ovo o čemu govorite doći će u domenu Ministarstva demografije i useljeništva. Radimo i na tome da Hrvatima siromašnijeg statusa omogućimo dobivanje svih pravnih dokumenta'', odgovorio je Milas.

Zastupnici iz lijevog dijela oporbe u predložim izmjenama upozorili su na nepotrebno bujanje administracije.

"Širi se administracija, osnivaju se novi savjeti, imenuju novi savjetnici, kreiraju dodatne strukture, a što točno dobivaju Hrvati koji se žele vratiti u Hrvatsku i ovdje graditi svoj život? Hoće li im se olakšati rješavanje ključnih pitanja poput boravka, zdravstvenog osiguranja i priznavanja diploma?" pitala je SDP-ova Boška Ban.

"Primjeri iz prakse pokazuju da postupak dobivanja državljanstva traje dvije godine, da je potrebna dokumentacija opsežna, a informacije često nejasne", rekla je Irena Dragić (SDP).

''Hrvatska ne gradi institucije prema potrebama, nego prema tome što treba kojemu dužnosniku od pozicija i privilegija, i to je naša sramota. Taj problem nećemo riješiti dok se HDZ ne makne s vlasti'', ustvrdila je Dalija Orešković (DOSIP).

Ubrazava se od 2020. broj dodjela državljanstava u EU Južnoamerikancima, sad već čine preko 20% svih dodjela državljanstava godišnje.

Zanimljivo je da se Hrvatska značajem ugurala među velike nacije koje su povjesno vezane za Južnu Ameriku.

Ništa čudno, cijela Južna Amerika je obična jazbina, osim Urugvaja.
Imaju natjecanje za najveću rupčugu.