Buenos Aires, Rio i većinu opasne Južne Amerike, St. Petersburg kažu da je prelijep, neke Afričke države i gradove, Aziju bih većinom zaobilazio....

Kupljena karta za Bergen, 36 eura. Krećem rano ujutro Flixbusom u 7:20, vozim se 13 sati i 20 minuta i trebao bih stići u 20:40. Bergen, na zapadu Norveške, jedan od najkišovitijih europskih gradova, te jedan od najpoznatijih hanzeatskih gradova. Puno stariji od Osla.

Flixbus je daleko jeftiniji od vlaka, koji obično bude preko 100 eura, a vozi kraće. Oko sedam sati. Flixbus ide skroz na jug, do Stavangera, pa onda do Bergena. 34 postaje prije Bergena! Barem ću se nagledati krajobraza.

Vidim da postoji hostel koji zna biti samo 27-32 eura za noć, puno jeftinije od oko 40 koliko najpovoljnijim noćima bude najjeftiniji hostel u Oslu.

Kao mali sam u nekoj staroj enciklopediji pročitao kako je jugoslavenska obala druga najrazvedenija u Europi, nakon norveške. Onda je Norveška broj jedan, a Hrvatska bi bila druga. Točnost te tvrdnje je upitna. Prema Wikipediji dulju obalnu crtu nego Hrvatska u Europi imaju Norveška, Grčka, UK i Italija. Također Rusija i Turska, koje su samo djelomično u Europi.

Prema Wikipediji, Hrvatska ima 1246 otoka, Finska 178947, Grčka 6000, Norveška 239057, Švedska 267570, UK 6346. Međutim, to se kosi s podatkom da na cijelom svijetu ima niti 183 000 otoka. Vjerojatno u morima ima toliko, a u tako velik broj otoka u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj koje daje Wikipedija sigurno su ubrojeni i oni u rijekama, jezerima.

Zapamtio sam činjenicu da kad bi svaki dan posjećivao jedan novi, trebalo bi ti 48 godina za posjetiti svaki indonezijski otok. A to je samo Indonezija! Trebao bi živjeti tisućama godina za posjetiti svaki otok na planetu Zemlji.

Oslo je treći najsjeverniji glavni grad na svijetu, nakon Reykjavika i Helsinkija. Bergen je sjevernije od Helsinkija, te udaljeniji od Dubrovnika nego Helsinki. Bio sam u Wellingtonu, najjužnijoj metropoli, a najsjevernija će malo pričekati. Reykjavik nije sad u planu. U trećem najsjevernijem glavnom gradu, Oslu, sam upravo sada. Helsinki je u planu, a uskoro ću biti u Bergenu, koji je geografski mrvicu sjevernije i od Helsinkija.

Fino, dobru zabavu

Vozim se Flixbusom iz Osla prema Bergenu, ruta uključuje i dva trajekta uključena u cijenu. Idiličan krajobraz. Još jedan zanimljiv podatak, norveški se smatra jezikom najlakšim za naučiti govorniku engleskog, iako govornici engleskog nemaju osobitu potrebu učiti strane jezike.

https://www.gooverseas.com/blog/easiest-languages-learn

Bergen je stariji i spektakularniji od Osla, podsjeća malo na novozelandski grad Queenstown, samo svako toliko ulije snažna kišurina i smoči me cijelog. Ima hostel u samom centru za oko 29 eura noć. Dva McDonaldsa, puno restorana i dućana, čuvena tržnica ribe koju ja ne volim jesti jer sam lijen uklanjati kosti dok jedem. Prekrasna priroda. Šume, jezera.

Fatimi koju sam onomad davno ostavio samu u Casablanci sam poslao danas oko 15 eura preko Western Uniona, ona s time u Maroku može puno više nego ja u Norveškoj. Sjećam se da je bila krcata plata u Casablanci za 5 do 7 eura, a u Norveškoj je sedam eura jedan sendvič u pekarnici.

Prvi put sam ja nekome poslao pare. Puno dobrih ljudi mi je pomoglo proteklih mjeseci, što novcima, što obrocima, pa sam osjetio potrebu učiniti dobro djelo. Barem malo pomoći siromašnoj ljepotici.

Prije godinu dana, 4. svibnja 2024., kratko sam zadrijemao s mobitelom u ruci. To je bilo u ranojutarnjim satima, blizu željezničkog kolodvora, čekajući vlak iz Rima za Napulj. Tada mi je otuđen mobitel. Paradoksalno, ova krađa se ispostavila kao izvrsna stvar. Nešto što bi trebalo biti loše ispalo je dobro.

Imao sam uz sebe prastari laptop, koji se nešto kasnije (1. lipnja u Marseilleu) skroz doslovno raspao. Dobro je što sam ponio laptop, jer sam odmah blokirao pristup bankarstvu i Googleovu računu na ukradenom uređaju. Čudesno, nije provaljeno ni u jednu od aplikacija i lozinki. Kasnije, 28. lipnja u Cardiffu, kupit ću ovaj mobitel. Također ništa posebno, ali opet puno bolji i s puno boljom kamerom od starog.

Srećom, majka je imala doma pričuvnu SIM karticu s istim brojem koji je bio broj ukradenog mobitela, pa je ona pročitala kodove koje je Google slao i uspješno sam obnovio pristup svim aplikacijama. Inače ne bih imao ni Facebook ni Instagram ni YouTube ni Whatsapp ni bankarstvo ni Booking ni Flixbus, netko drugi bi bio skroz obezglavljen krađom.

Kasnije sam skroz uklonio stari hrvatski broj sa svih računa, rabljen na ukradenom mobitelu, te ostavio samo ovaj britanski. Broj ovog mobitela kupljenog u Cardiffu. Tako sam i simbolično napustio Hrvatsku, moj broj mobitela nije hrvatski.

Neko vrijeme, između 4. svibnja i 1. lipnja, sam imao samo laptop. Između 1. i 28. lipnja nikakvu elektroniku, ništa nisam fotografirao ni uređivao društvene mreže, samo razgledavao svojim očima. Otkako opet imam mobitel, ustvari dosta vremena provodim fotografirajući i rabeći internet.

Kad bi mi opet netko ukrao mobitel, to bi bila sveopća katastrofa, ovaj put ne bi bilo pričuvne SIM kartice s istim brojem, niti laptopa za blokirati pristup aplikacijama. U trenutku bih izgubio sve, praktično identitet ti je u mobitelu. Bankarstvo, fotografije, snimke, Wikipedija, forumi, Facebook, Instagram, YouTube, Booking, Flixbus, pristup vijestima, da znaš koliko je sati itd.

Sjećam se da sam u Málagi proveo cijelu noć na otvorenom puneći mobitel na utičnicu nekog kafića na ulici. Stotine ljudi, mnogi pijani u noćnom izlasku, prošle su kraj njega i nitko nije taknuo. Kad bih zadrijemao na kolodvoru ili negdje na ulici, nitko nije taknuo. Kad bih se kupao na plaži, nitko nije dirnuo. U hostelu gdje je više ljudi u istoj sobi, nitko nikad nije dirnuo. Luda sreća. Mazi me Fortuna. Jednom se zalomilo. Blizu kolodvora, ranojutarnji sati, mobitel strši iz ruke. Jednostavno to je izgledalo kao poziv ukradi mi mobitel, da samo nije bio u ruci nego u okovratnoj torbici, možda ne bi bio ukraden. Teško je raskopčati torbicu i uzeti, a da se čovjek koji drijema ne probudi. Istrgnuti iz ruke je lako, probudio sam se tek par minuta nakon krađe.

Jednom se dogodilo, a kako sam ja ludi sretnik, prošlo bez ikakve trajne štete, samo se riješio lošijeg da bih kasnije dobio bolji. Kad bi se opet zalomilo, to bi bila sveopća tragedija, praktično gubitak identiteta. Ali, uzdam se da se ne će dogoditi.

Proveo sam oko 2.5 tjedna u Norveškoj, u njena dva najveća grada. Oslu i Bergenu. Sutra se vraćam Flixbusom prema istoku. Prekosutra bih trebao stići u švedski glavni grad Stockholm. Onda je plan napraviti polukrug i dodati još devet novih država koje se sve logično nižu. Iz Stockholma trajektom u Helsinki, a iz Helsinkija u Tallinn. Dodat ću Finsku, Estoniju, Latviju, Litvu, Rumunjsku, Moldovu, Tursku i možda Cipar. Tako bih u idućih par tjedana skoro dovršio Europu. U Rusiju, Bjelorusiju i Ukrajinu trenutačno nije preporučljivo putovati. Ostalo bi samo par zemalja koje nisu sada na ruti. Island, Andora, Monako, Lihtenštajn, Sveti Marin i Malta.

* predvečerje u Bergenu danas: https://m.youtube.com/shorts/_uOXjSCPhEw

Za turu krstarenja nekim od fjordova nije bilo novca. Okupao sam se u Oslofjordu, koji geološki gledano nije pravi fjord. Vidio sam prekrasnu prirodu Bergena, te duboko usječene zaljeve. Bergen malo vizurom podsjeća na novozelandski grad Queenstown. U Oslu sam imao smještaj za oko 40 eura, a u Bergenu za 29 eura za noć. Uopće nije tako strašno, u navodno najbogatijoj zemlji u Europi.

Propuštam fjordove, ali uvijek ćeš nešto propustiti, ne možeš sve vidjeti. Bio sam 32 dana u Peruu, a propustio Machu Picchu i Svetu dolinu. Imam iskustvo krstarenja fjordom, ali na Novom Zelandu preklani, Milford Sound. https://m.youtube.com/watch?v=6IWOQ2a8y-w

Bergen mi se više sviđa nego Oslo, više starine, dojmljiva tvrđava Bergenhus, stare drvene kuće, dućani i crkve. Bolje smješten u prirodi, prelijepi panoramski pogledi, prostranije za duge šetnje, pješačenje, bicikliranje i trčanje. Jako puno ljudi trči pločnikom, postoji kultura tjelovježbe. Trava, cvijeće, ptice, cvrkut ptica. Minus je kišovitost, može se očekivati jak pljusak veoma često. No, nema jake hladnoće.

Stigao sam u Stockholm, glavni grad Švedske. Čak 34 sata puta, Flixbus Bergen-Oslo, pa Oslo-Helsingborg, pa Helsingborg-Stockholm. Tako sam u Danskoj bio samo u glavnom i najvećem gradu Kopenhagenu. U Norveškoj sam posjetio dva najveća grada, Oslo i Bergen. U Švedskoj eto tri grada. Prvo između Kopenhagena i Osla sam par dana proveo u drugome najvećem švedskom gradu Göteborgu.

Zatim sam slučajno danas imao preko četiri sata stanke u Helsingborgu, osnovanom 1086., jednom od najstarijih skandinavskih gradova. Odmah preko puta kanala je danski grad Helsingør, tako da sam još jednom vidio Dansku. Napravio sam tridesetak fotografija u Helsingborgu. Postavio na Wikimedijin Zajednički poslužitelj, Facebook i Instagram. Kupio čačkalice.

Stigao sam tijekom stanke prošetati centrom Helsingborga. Vidjeti plaže i kanal Oresund, vidjeti srednjovjekovni toranj Kärnan. Panoramu grada, čuvenu gradsku vijećnicu i spomenik feldmaršalu Magnusu Stenbocku.

U Stockholm sam stigao u 17:30 danas. Odličan jeftin smještaj, City Hostel u ulici Fleminggatan. Veoma blizu kolodvora, supermarketa, objekata brze prehrane i svih potrepština. Povijesna jezgra, Gamla stan, također dovoljno blizu za prošetati. Ovu noć 25 eura, idućih noći još jeftinije. 22 eura noćenje u zajedničkoj spavaonici.

Švedska je osjetno jeftinija od Norveške. Plata kebaba, koja je u Bergenu bila 20 eura, u Stockholmu 12 eura. Švedska ima svoju krunu, drukčiju po vrijednosti i od danske krune i od norveške krune. Ja ionako plaćam karticom pa ne marim za valute. Google ima preračunavač, samo upišeš koliko je eura koliko u drugoj novčanoj jedinici.

Neke male i beznačajne zemlje poput Danske, Češke i Mađarske nisu se htjele odreći svoje valute u korist eura, a neke velike i moćne nacije jesu. Francuska, Italija, Njemačka, Austrija, Španjolska. Ne znam s čim to ima veze. Zadnjih tjedana nisam u eurozoni. Sve tri skandinavske zemlje imaju svoju krunu, svakoj vrijednost bitno drukčija.

Sutra ću pomnije razgledati Stockholm, nakon što se naspavam.

Proteklih dana boravim u Stockholmu. Iduće odredište je Helsinki, na drugoj strani Baltičkog mora. Trajekt vozi skoro 17 sati i jednosmjerna karta košta između 80 i 150 eura. Cijene u Finskoj bi trebale biti slične švedskim, iako vidim na aplikaciji Booking da je u Helsinkiju teže naći jeftin smještaj u centru nego u Stockholmu. Finska bi bila država broj 36 i vratio bih se u eurozonu. Proteklih tjedana sam boravio izvan eurozone. Danska, Norveška i Švedska imaju svaka po svoju krunu.

Stockholm je krasan, spektakularna arhitektura, puno zelenih površina, puno ljudi vodi aktivan život. Puno ljudi vježba, trči. Po noći je iznenađujuće mrtav grad, nema skoro nikoga na ulici u Gamla stanu. Nemaš neki dućan koji radi u sitne sate. Rade Maxx i McDonalds. Probao sam burger u Maxxu, švedskom lancu brže prehrane kojemu tepaju da je Švedska inačica McDonaldsa. Dobra hrana, i po cijeni i po kvaliteti tu negdje s McDonaldsom.

Vidio sam zgradu hrvatskog veleposlanstva. Slušao sam priče strave i užasa kako je Švedska sad ne znam kako opasna i preplavljena islamistima. Ne znam što ti mediji prave dramu. Nikakvu opasnost nisam osjetio ni u Göteborgu ni u Helsingborgu ni u Stockholmu, sve savršeno sigurno i uredno. Ni u Bruxellesu nisam osjetio prisutnost nikakvih problema. Vjerojatno se te vijesti odnose samo na specifične četvrti i taj kriminal ne dotiče turiste, ili mediji jednostavno lažu i pretjeruju.

Koliko dugo se planiraš zadržati u Helsinkiju?

Što ti je u planu razgledati?

Hoćeš li popiti Lonkero?

Kupljena trajektna karta za za Turku, treći najveći grad u Finskoj, državi broj 36. Krećem sutra rano ujutro i stižem na drugu stranu Baltika kasno popodne, karta samo 30 eura. Turku je najstariji finski grad, kanio sam kupiti kartu iz Stockholma za Helsinki, ali sam vidio da je za Turku puno jeftinija. Za Helsinki je od 100 do 150 eura. Odabrao sam najjeftiniju opciju, samo prijevoz. Bez kabine, bez obroka na brodu. Nakon izvjesnog vremena dodajem novu državu i vraćam se u eurozonu. Dugo sam bio u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj. Niti jedna ne rabi euro, svaka ima svoju valutu, svaka po svoju krunu. Sad opet slijede zemlje u kojima se plaća eurima. Finska pa onda najvjerojatnije Estonija, Latvija i Litva.

Većina ljudi tvrdi da su cijene u Finskoj slične kao u Švedskoj, ali gledajući aplikaciju Booking doima se da je u Finskoj smještaj skuplji. Nema toliko jeftinih hostela u samom centru, ni Turkua ni Helsinkija. Turku je udaljen od Helsinkija oko 170 km, to se može i vlakom i autobusom, bitno je dokopati Finske. Zabranjeno je unijeti hranu i piće u backpacku, na trajekt, treba kupiti nešto hrane na trajektu. Na trajektima je obično hrana skupa. A mogu se danas najesti, dok sam još u Stockholmu.

Finskom jeziku jedini su srodnici estonski i mađarski, to je ugrofinska porodica jezika. Navodno Finac i Mađar gotovo uopće ne razumiju jedan drugog, postoji tek daleka jedva uočljiva sličnost i povezanost u korijenima riječi i načinu tvorbe riječi i rečenica. Taj podatak govori koliko je cijela Europa zapravo mala, razdaljine su manje nego na drugim kontinentima, ali ima puno država i znamenitih mjesta. Mađari koji su tu blizu, graniče s Hrvatskom, i Finci koji su skroz gore na sjeveru kontinenta, srodni narodi.

U Finskoj živi i nešto Šveđana, u Turkuu su do 19. stoljeća čak bili i većina. Taj švedski jezik u Finskoj je navodno unekoliko drukčiji od švedskog u Švedskoj.

Već su mi dvije ženske osobe rekle da imam lijepu vidnjaku, nisam nikad razmišljao o tome jer mi odjeća i obuća ništa ne predstavlja i valja dok se ne raspadne. Jedna na ulici u Bergenu i jedna Bjeloruskinja u hostelu u Stockholmu. Vidnjaka kupljena u Cádizu, piše na njoj ICON, na Instagramu komentar iconic photo.

Pitao sam ovu Bjeloruskinju je li njena zemlja sigurna za putovanje sada, nije htjela ulaziti u pojedinosti. Samo je rekla it's complicated. Zamršeno je zbog rata između Rusije i Ukrajine, gdje Bjelorusija načelno podržava Rusiju, ali u samoj Bjelorusiji se ne vodi rat. Da nije izbio rat 2022., mogao bih posjetiti i Rusiju, Bjelorusiju i Ukrajinu. Ovako tek kad rat završi i sve se stabilizira, tko zna kad.

Ova Bjeloruskinja živi u Varšavi, potrefilo se da se razumiješ na bjeloruskom isto kaže razumiješ. U Marahauu, na Novom Zelandu, neki su mi Bugari sredili smještaj. Uzviknuo sam ima li mjesta, slučajno se na bugarskom rečenica jednako kaže. Svi su slavenski jezici slični, a opet dovoljno različiti da nije moguće lagano razumijevanje bez prijevoda, ako se govori normalnom brzinom. Ova ženska kaže da su bjeloruski i ruski dva različita jezika, ali narod miješa oba. U Bjelorusiji također ima neko beznačajno mjesto, toponim Dubrovnik.

Razgovarao sam i s nekim Kenijcem, koji živi u SAD-u. Koristi i engleski i svahili. U Stockholmu sam vidio velike puževe, velikog zeca u parku, brojne ptice koje se veoma ugodno glasaju. Guske, patke, labudove s mladencima. U parkovima tijekom dana baš užeže, nisam znao da u Skandinaviji zna biti toliko vruće. Puno atraktivnih žena se, u kupaćim kostimima, izležava na travi.

Upečatljiv prizor je ženka neke vrste labuda, vidio sam kako joj se više mladenaca zabilo pod jedno rašireno krilo, maze ju kljunovima. Ne mogu dokučiti zašto to rade, izgleda kao da sisaju, a to ne može biti slučaj kad znamo da ptice, vodozemci i gmazovi nisu sisavci niti traže sisu ni mlijeko.

Životinje me oduvijek inspiriraju, kao i ostale beskrajne ljepote svijeta. Najviše me dojmio prizor domaće mačke u Chefchaouenu, u Maroku, kako doji. Dva mladunca se istodobno zabiju, svaki po jednu sisu, a ona se sva topi od miline. Baš izgleda kao da ima majčinska čuvstva i emocije, kao da je nešto više od obične životinje koja se vodi golim instinktom. Već napisah da u Maroku ima krcato krcato puno mačaka, nigdje ih ne vidjeh toliko. Vratio sam se u Europu, nema više mačaka za maziti. U Göteborgu sam vidio srne.

* puževi u parku u Stockholmu: https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... %BEevi.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... _parku.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... edskoj.jpg

Mislim da većina Šveda u Finskoj živi na onom otočju.

Oko 15% samo ih živi na Aalandu, velika većina živi na kopnu. Aaland ima stanovnika ko Široki.

Preporučujem autobusni prijevoz između Turkua i Helsinkija, ali ti ćeš odlučiti. Kako ti bude povoljnije.

Vidnjaka = njem. Windjacke

Mješavina bjeloruskog i ruskog jezika se zove trasjanka.

Koje boje je bio kljun te labudice, crveni ili žuti?

Sad sam pretražio na internetu, to uopće nije bio labud nego kanadska guska, vrsta uvezena u Skandinaviju. Nisam nikad prije susreo takvu pticu pa sam pogriješio vrstu, učinila mi se prevelikom da bude guska. Mladunci su žuti, pasu travu i hode ili plivaju za majkom. Začudio me taj prizor zabijanja mladunaca pod jedno rašireno krilo, ako ptice ne sisaju.

Sad vidim da ima Flixbus od Turkua do Helsinkija za samo desetak eura, svakim danom u 12:20 kreće i radi se o niti dva i pol sata vožnje. Dobro je da nisam kupio trajektnu kartu izravno za Helsinki, od 100 do 150 eura. Ovako 30 trajekt do Turkua i 10 autobus do Helsinkija, a razgledam jedan više grad.

Nisam znao da vidnjaka nije općepoznata riječ za jaknu, to je onda vjerojatno lokalni dubrovački germanizam. Sad vidim da je hrvatski književni izraz jakna vjetrovka.

Kanadska guska (Branta canadensis).

Eto, bus se isplati. ;)

Od znamenitosti imaš katedralu (Turun tuomiokirkko) građenu krajem 13. stoljeća - majku-crkvu Finske evangeličke-luteranske crkve, Tvrđavu (Turun linna), brodove na rijeci Auri (Aurajoki), Rusku crkvu na glavnom trgu, Luostarinmäki (Klaustarsko brdo) muzej rukotvorina na otvorenom.

Povoljno i obilno možeš jesti u China & Thai Place u ulici Kauppiaskatu.

U gradu se nalazi i sveučilište na švedskom jeziku: Åbo Akademi.

Vjetrovka, istina. Tako ja govorim.

Sjedim u Hesburgeru, finskom suparniku McDonaldsa, u Švedskoj je to bio Maxx. Sinoć sam imao apartman veoma blizu luke, dvorca i supermarketa. Prvi put sam imao privatnu sobu još od A Coruñe u Španjolskoj, u skupim zemljama od Francuske nadalje noćio sam isključivo u hostelima. Zajednička spavaonica (dorm). Jučer cijeli apartman samo za mene, 28 eura, iako meni aplikacija Booking daje popuste.

Veoma suvremeno opremljen, čist, uredan i udoban apartman. Ima zahod, kupaonicu, kauč, kuhinju, postelju, mikrovalnu pećnicu, pećnicu, stol i stolac, ormarić s knjigama, stolić itd. Meni kuhinja ne treba kad ne znam kuhati, da znam mogao bih trošiti na hranu puno manje. Ovako moram jesti samo gotova, spravljena jela. Iz supermarketa, objekta brze prehrane ili restorana.

Kupio sam kartu za Helsinki, u ponedjeljak u 12:20 krećem, samo devet eura! Trajekt Stockholm-Turku 30 i Flixbus Turku-Helsinki 9 eura, a izravno trajektom Stockholm-Helsinki bi bilo 100-150 eura. Imam cijelu subotu i nedjelju, te pola ponedjeljka u Turkuu.

Skoro tri sata sam razgledavao čuveni srednjovjekovni dvorac, na obalama rijeke Aure, podignut oko 1280. godine. Dvorac i luteranska katedrala u Turkuu najstarije su građevine u Finskoj. Ulaznica za dvorac bi trebala biti 16 eura, ali platio sam 8 jer je dio dvorca trenutačno zatvoren zbog radova. Puno krasnih drvenih kipova.

* dvorac: https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... Turkuu.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... Turkuu.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... u_2025.jpg

* unutar dvorca: https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... 5.2025.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... u_2025.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... dvorca.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... Turkuu.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... dvorca.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... dvorcu.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... Turkuu.jpg

* raspeti Krist: https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... _Krist.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... _Krist.jpg

* katedrala: https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... Turkua.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... Turkuu.jpg

* ljiljani: https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... e_2025.jpg

* rijeka Aura: https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... U_2025.jpg

* pojedinosti: https://commons.m.wikimedia.org/wiki/File:TURKU.jpg , https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... etnost.jpg

Popodne sam pojeo šiš kebab, sve ovo za 14 eura. https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... _kebab.jpg

Iz Turkua sam nedavno stigao u Helsinki, glavni grad Finske. Imam smještaj u ulici Sturenkatu, CheapSleep Hostel, samo 20 eura noć. Uz nadoplatu od 8 eura dostupan veoma zasitan, obilan i ukusan doručak. Objekt malo udaljen od samog centra, ali volim puno pješačiti pa to nije problem.

Jučer sam razgledavao otočnu utvrdu Suomenlinnu, trajekt košta samo 3.2 eura za poći i vratiti se. Cijelo popodne sam proveo tamo. Gradnju vojnih objekata na otoku započela je Švedska 1748. godine, u cilju obrane od Rusije. Rusi, nakon što su zauzeli, nadogradili. Jedan od boljih jednodnevnih izleta u životu. Prostrani bunkeri za duge šetnje u mraku, veliki topovi, trava, cvijeće, biljke, more, plaže, pogledi na centar Helsinkija u daljini. Puno guski s mladencima, dražesni prizori. Jaka utvrđenja, Suomenlinna doslovno prevedeno znači finska utvrda, švedsko ime je Sveaborg. Napravio sam puno fotografija i postavio ih na Wikimedijin Zajednički poslužitelj (Wikimedia Commons), a neke i na Instagram i na Facebook.

Pri povratku sam pitao žensku, koja je sjedila ispred restorana, na vanjskim sjedalima, za smjer gdje je ulica Sturenkatu. Tražio sam hostel. Pitala me zašto joj gledam stopala, imam li fetiš. Odgovorio jesno. Pitala mogu li kleknuti i poljubiti stopalo, ja to učinio. Onda napustila restoran i pokazala mi smjer, šetali sve do hostela. U hostelu, u jednoj od kabina za tuširanje, imali seks. Nadam se da ju nisam oplodio. Živi u Helsinkiju, ali je Ruskinja iz Sankt-Peterburga, zove se Svetlana. Možda se ne ćemo više vidjeti, a preko Instagrama je moguće razmjenjivanje poruka, možda i hoćemo.

Sankt-Peterburg, do 1991. se zvao Lenjingrad, grad odakle je Svetlana. Niti 400 km od Helsinkija, prije rata je redovito išao i trajekt i vlak. Nažalost, trenutačno je granica zatvorena i promet obustavljen, da nije posjetio bih Rusiju. Sankt-Peterburg i Moskva su krasni gradovi, prije rata je puno turista išlo. Kao što su hrlili i u Izrael, dok se nije zaratilo. Zbog trenutačnih nestabilnosti moram izbjegavati Rusiju, Ukrajinu i Bjelorusiju. Jednog dana će rat završiti i opet će se moći normalno ići u Rusiju, toplo se nadam.

Suomina je lijepa, ali tamo sam samo prošao trajektom za Stockholm.