Ovaj rast u HBŽ se čini too good to be true, ali tamo barem sada ima više povratka od odlaska pa nije na razini SF kao USK

Pretpostavljam da je glavnina rasta Tomislav i Livno?
Ima li itko da okači po općinama.

Pretpostavljam da je glavnina rasta Tomislav i Livno?
Ima li itko da okači po općinama.

Nadam se da su podaci za Livno i Tomislavgrad istiniti

Jači od Čitluka, mislim tako je uvijek trebalo biti, ali je i Čitluk izgleda popio fin minus na polugodišnjem presjeku.

Ne brinem se za Čitluk makar ne prebacili 100 po FZS. Vidim situaciju na terenu.

Koliko je prvačića ove godine, Čerin i Međugorje su natukli skoro 100 bez Čitluka?

Malo čudno jer bi 2020. i 2021. trebali biti najkritičniji, COVID, u Međugorju nije bilo nikoga…

Jack kaže 165, znači centralna upisala baš malo.

Ne brinem se za Čitluk makar ne prebacili 100 po FZS. Vidim situaciju na terenu.

I kakva je?

ZHŽ na trajektoriji da prebaci 1000 ove godine i postavi rekord. Jedina zupanija koja ce postaviti novi rekord. Sve ostale hvataju rezultat od prije par godina.

Stabilna kao i u velikom dijelu Hercegovine

Nema šanse da je pola naših ošlo iz Usore.

Koliko je bilo prošle godine u odnosu na rođene?

Podatci za Usoru po FZS često nemaju nikakve veze sa stvarnim stanjem,više puta pisali o tome.
Ova godina je baš ekstremno loša,sljedeće godine bi vrlo lako moglo biti opet 20 i više prvašića.

Prošle godine je upisano 26 i došlo je još dvoje u drugom polugodištu,znači 28.

Nemaš neke konkretne podatke sa terena?

Osnovno obrazovanje u BiH u posljednje tri godine ostalo bez blizu 8.000 učenika, ugašeno i 45 škola

Bosna i Hercegovina već godinama bilježi pad nataliteta, a zvanični podaci su pokazali da je u februaru ove godine zabilježen negativan prirodni priraštaj u svih deset kantona u Federaciji BiH.
Posljedice pada nataliteta ozbiljno se odražavaju u obrazovnom sistemu koji je samo u posljednje tri godine izgubio ukupno 7.758 učenika. Zvanična statistika pokazuje i kako je iz godine u godinu sve manje upisanih prvačića.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u školskoj 2025/2026. godini u BiH su djelovale 1.622 redovne osnovne škole (matične i samostalne sa područnim školama). Upisano je 248.585 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 3.171 učenika, ili 1,3 posto. U prve razrede je upisano 26.962 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 2 posto.

U školskoj 2024/2025. godini djelovale su 1.644 redovne osnovne škole u BiH, a upisano je 251.756 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 4.587 učenika. U prve razrede je upisano 27.506 učenika.

U školskoj 2023/2024. godini u 1.667 redovnih osnovnih škola, u BiH upisano je 256.343 učenika, dok je u prve razrede upisano 27.815 učenika, pokazali su podaci.

Trend koji ne jenjava

Ukoliko posmatramo navedene podatke jasno je uočljiv kontinuiran pad broja učenika u našoj zemlji pri čemu dugoročni demografski problem direktno pogađa i obrazovni sistem.

Kada zbrojimo padove iz posljednje tri školske godine, dolazimo do podatka da je obrazovni sistem u samo tri školske godine izgubio ukupno 7.758 učenika.

Također, u ovom trogodišnjem periodu broj upisanih prvačića pao je za 853.

Ukoliko se posmatra i broj škola koji je djelovao u školskoj 2023/2024. godini i 2025/2026. godini, dolazimo do podatka da je broj redovnih osnovnih škola, a u koje se ubrajaju i matične te samostalne sa područnim školama, smanjen za 45.

U Federaciji BiH, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, u školskoj 2025/2026. godini aktivno je 996 osnovnih škola (centralne i područne). S druge strane, u školskoj 2021/2022. godini u FBiH aktivne su bile 1.043 škole. Federacija Bosne i Hercegovine je u posljednjih pet godina ostala bez ukupno 47 škola.

Riječ je o podatku koji obuhvata ukupan broj škola, a u koje se ubrajaju centralne i područne škole.

Kada posmatramo apsolutne brojke, najveći udarac pretrpio je Unsko-sanski kanton, koji je u posmatranom petogodišnjem periodu ostao bez čak 13 škola. U ovom kantonu broj obrazovnih ustanova pao je sa 141 na 128, što predstavlja smanjenje od 9,2 posto.

Procentualno, najkritičnije stanje je u Kantonu 10, gdje je ugašena praktično svaka peta škola. U ovom kantonu je broj škola smanjen sa 48 na 38, što predstavlja dramatičan i rekordan pad od 20,8 posto u odnosu na ukupan broj škola.

Slične negativne trendove bilježe i drugi kantoni. Srednjobosanski kanton je zatvorio 10 škola, smanjivši svoj obrazovni kapacitet sa 134 na 124 ustanove (pad od 7,5 posto). Značajan procentualni pad bilježe i manji kantoni: Posavski je ostao bez četiri škole (pad sa 22 na 18, odnosno 18,2 posto), dok su u Bosansko-podrinjskom kantonu zatvorene dvije škole, čime je njihov broj pao sa 13 na 11, što je 15,4 posto.

Zapadnohercegovački kanton također bilježi smanjenje od četiri škole (pad sa 66 na 62, ili 6,1 posto). Isti broj zatvorenih škola, po dvije, zabilježen je u Zeničko-dobojskom kantonu (pad sa 187 na 185, ili 1,1%) te Hercegovačko-neretvanskom kantonu (pad sa 125 na 123, ili 1,6 posto).

Na drugom kraju spektra nalaze se kantoni u kojima je mreža škola ostala gotovo netaknuta. Tuzlanski kanton, kanton sa najvećim brojem škola u Federaciji, zabilježio je najmanji pad. Zatvorena je samo jedna škola, čime je broj obrazovnih ustanova smanjen sa 211 na 210, što predstavlja zanemariv pad od svega 0,5 posto.

Jedini izuzetak i svijetli primjer u cijeloj statistici je Kanton Sarajevo. Ovaj kanton ne samo da nije gubio škole zbog nedostatka učenika, već je zabilježio i blagi rast; broj škola se u ovom periodu povećao sa 96 na 97, zabilježivši tako rast od 1,0 posto.

Kako su za Klix.ba naveli iz Zavoda za statistiku RS-a, u ovom bh. entitetu trenutno aktivno rade 192 centralne osnovne škole. Uprkos trendu iseljavanja stanovništva i drugih demografskih kretanja, zvanična tvrdnja institucija iz RS-a je da u posljednjih nekoliko godina nisu zabilježili gašenje osnovnih ili srednjih škola.

"U Republici Srpskoj postoje 192 centralne osnovne škole i u posljednjih pet godina nijedna centralna škola nije prestala s radom. Što se tiče srednjeg obrazovanja, broj centralnih srednjih škola je 95. U školskoj 2025/2026. godini, jedna privatna škola je prestala sa radom, ali je iste godine sa radom počela raditi jedna javna srednja škola tako da je ukupni broj srednjih škola ostao nepromijenjen", naveli su iz Zavoda za statistiku RS-a.

Od sedam do 11.000 učenika po općini

Ukoliko posmatramo ukupan broj djece u osnovnim školama, podaci iz nekoliko općina u FBiH su zabrinjavajući.

Najkritičnija situacija zabilježena je u općini Dobretići u Srednjobosanskom kantonu (SBK), čiju osnovnu školu pohađa samo sedam učenika. U ovoj maloj općini radi samo jedna osnovna škola, i to kao područna škola u sastavu Osnovne škole "Braća Jezerčić" (Jajce).

Slika nije mnogo svjetlija ni u drugim krajevima države. Općina Ravno trenutno ima svega 16 osnovaca, dok se u ovu neslavnu statistiku upisalo i Trnovo sa skromnih 41 učenika.

Bosansko Grahovo je također jedna od općina s najmanjim brojem učenika u osnovnim školama, njih 54.

S potpuno druge strane medalje u odnosu na depopulacijom pogođene ruralne krajeve, nalaze se veliki gradovi i općine, gdje se život i dalje odvija u punom zamahu.

Općina Novi Grad ima najviše učenika u osnovnim školama, njih 11.484. Na drugom mjestu je Grad Zenica sa 9.290 učenika, slijedi Mostar sa 8.732 te Tuzla sa 8.013 osnovaca.

Ovi podaci nisu samo puka statistika, već jasno upozorenje. Negativan prirodni priraštaj bilježi se godinama i trend je koji ne jenjava u našoj zemlji. primjerice, u 2023. godini rođeno je 24.938 beba, dok je 34.434 osobe umrlo. U 2024. godini rođeno je 24.598 beba, dok je umrlo 35.595 osoba. Kada je riječ o prethodnoj 2025. godini, zaključno s devetim mjesecom, rođeno je 17.465 beba, dok je umrlo 26.600 osoba.

Ukoliko analiziramo podatke prirodnog priraštaja, BiH je za samo te tri godine izgubila najmanje 29.628 stanovnika.