Ovo su neki od naslova...nista pozitivno nisam nasao
Ambasador Švedske: Ekonomska situacija u BiH je sve teža
Kurteš: Situacija u BiH se usložnjava
Ekonomski fakultet Zenica stuacija sve teža
Predstavnici MMF-a izrazili zabrinutost zbog teške ekonomske situacije u BiH
Prema istraživanju koje je sproveo GfK BiH
Federalni ministar policije Predrag Kurteš uputio je jučer pismo Ministarstvu sigurnosti BiH
Savjet za ekonomski razvoj SDP-a
Ekonomska situacija u BiH je zaista zabrinjavajuća
Njujork, Ivica Barbarić, "Ekonomska situacija u BiH je loša
Ekonomska kriza u BiH se produbljuje- ekonomski strucnjaci
Christou i Cuc: BiH plovi u nemirnim ekonomskim vodama
Patrik Mun: 2011.izgubljena godina za BiH
Ekonomska kriza u BiH biće u ovoj godini još većadekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Novak Kondić
Najgore tek dolazi - BiH pred novom, mnogo gorom krizom - BIH

Sa 650 dolara BDP-a građani BiH među najsiromašnijima u svijetu

Danas je izašla procjena, da se devizni transferi iz inozemstva (transferi emgracije) procjenjuju na 3,4 mlrd KM u 2011. godini. Što preko računa, što u cashu.

Znači, ako BiH BDP vrijedi cca. 24,6 mlrd KM (još nije izašao službeni podatak), ovo je skoro 14% BDP-a. Kad ovo stane ili se radiklano smanji, u BIH nastupa krah.

To se nije smanjilo, to je 2,2 milijarde $...

2009. 2,1 milijarde $
2010. 2,2 milijarde $

Dok je BiH teško pogođena gospodarskom krizom Hrvatsku za to vrijeme pohode poznati međunarodni gospodarstvenici koji imaju u planu brojne investicije.

Sjećate se kako se Bošnjaci tješe kako je RH dužna a BiH nije.

Koliko znam RH ima duga oko 60 % BDP-a.

E pa danas čitam u novinama kako je javni dug BiH oko 40 % BDP-a.

Kada čovjek malo razmisli, i pogleda autoceste, bar nešto ima, a što ima u BiH osim Zlatnih ljiljana sa dobrim mirovinama, i tonom bespotrebnih javnih službi?!

Uglavnom, nasmijte se kad vam neki unitarac veli kako je RH dužna a BiH ne.

60% je jedna od najnižih stopa u Europi, što se tiče javnog duga. No, nekada nije lako upoređivati razne države jer podaci za neke ne uključuju lokalne jedinice samouprave, pa glede BiH nisam siguran je li se tih 40% tiče samo državne razine i je li uključuje zaduživanja entitetskih i kantonalnih razina, kao i državnih firmi.

Koliko znam, u javni dug se uključuju i krediti koje građani dižu.

Neusporedivo je više toga u RH, tako da je možda BiH, što se države(entiteta, kantona, općina) se već izjednačila.

Volio bih vidjeti ozbiljnu ekonomsku usporedbu.

BiH nikad ne može imati dobru ekonomiju jer je KM vezana uz Euro. Samim tim stranci odlučuju koliko novih novčanica se smije tiskati.

Što znači da u BiH nikad u opticaju nema dovoljno novca za sve građane, da relativno kvalitetno žive. I nikad neće ni moći.
Jedini način za dobru ekonomiju je neviđen boost stranih investitora i devize.

MZ to sve zna, ali ne smije dozvoliti tiskanje KM novca, jer slijedi "jugoslovenski" kaos.

Ne uključuju.

Kakve veze ima broj novčanica sa ekonomijom neke zemlje, konkretno sa lošim stanjem privrede ovdje?

Mislim da je. Ono drugo se zove "dug države". To je nešto iznad 6 milijardi €€, ako se dobro sjećam. Nije puno, ali hrvatski proračun je mal pa zato problemi.

Kako nema veze ako narod nema čime platiti. Eto imaš sad lijepo, "platim ti idući mjesec, nemam sad". Normala u BiH kad nekom daš neku uslugu.

Premalo je KM u BiH za sve građane. Ono što drži sve to je novac dijaspore.
Nema se mjesta za regulaciju jer su vam stranci vezali Km za Euro. Plus što vam ne daju tiskati novac da se prati tiskanje €€ u Eurozoni.

Najveći apsurd sa svim tim je da bi po tim pravilima ponašanja KM kao valuta trebala biti strašno cijenjena u svijetu i tražena.
Ali nije, jer je svijeta strah raspada države.

Ako ja dignem kredit u banci a banka se za isti kredit zaduži vani - čini mi se kako ipak ulazi.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vanjski_du ... e_Hrvatske

Inače, vrtim po netu, dug je 100 % BDP-a.

Prvi put čujem ovakvo razmišljanje, mislim da na taj način ne funkiconiše ni jedna država osim možda nešto slično kod Amera koji imaju pod kontrolom glavne banke i moraju pokrivati enormne deficite.

Tvoja zamisao izgleda-odvojiti KM od EURA, država će naštampati gomilu para i svi će biti sretni.

KM je ipak stabilna valuta, da li je moglo biti gore ili bolje ne znam. Bolje i ovako nego problemi što Srbija ima sa dinarom.

Javni dug i spoljni dug nije isto.

Javni dug uključuje zaduženja države, lokalne samouprave, državnih i javnih preduzeća itd.

Spoljni dug uključuje javni dug + zaduženje privatnog sektora i građana.

A možda sam i lupio... Valjda imamo makar jednog ekonomistu na forumu. Sve neki pravnici.

@Leb

Plivajući kurs ima svoje prednosti ako se koristi kako treba. Možda ne za obične građane koji uglavnom najebu za koji procenat, ali svakako za makroekonomsku sliku države. Jedino su opasne velike oscilacije.

Ne, u svijetu se pravi jasna distinkcija između javnog i privatnog duga. Da, nekad se jedno i drugo zbrajaju, no privatni dug se ne smatra kolektivnim problemom i ne utječe na kreditni rejting države. Apsolutno sve analize i sve restrikcije se odnose na javni dug (država, državna tijela i javne firme).

Čak je ispalo sjajno što nemamo banki u domaćem vlasništvu, tako da je problem kredita koji su plasirani privatnim osobama i tvrtkama u Hrvatskoj - ipak problem tih banki i njihovih matičnih država.

Nisi pogodio, čini mi se. Ima na google-u sve, što će nam stručnjaci.

Taj plivajući kurs, kako ga ti nazva, možda može imati efekta u nekim drugim ekonomijama.
Za Bih, skoro pa ništa. Ljudi ne rade, ne proizvode i to je prvi problem ekonomije.

BiH nije normalna država, već protektorat. I stranci daju potvrdu da se tiska novac. A nisu imali velike volje za tim ni kad je Europa imala ekonomski rast. Naučili lekcije od Jugoslavije i inflacija.

Nije poanta u tome što je ispravno. Već u tome da je neispravno raditi kako se radi u BiH, dok apsolutno čitav svijet radi kontra toga. Onda si donji i pušiš, kao što već vidimo na primjeru BiH.

Kad se izmjene ekonomska pravila ponašanja čitavog svijeta onda će BiH ići bolje. Možda bude pionir u tom ekonomskom polju.

Rohatinski je bio sličan tom ponašanju iz BiH. Ali je on znao koju milijardu KN tiskati i pustiti u opticaj da spriječi još gore.

Bez par značajnih domaćih banaka pravog razvoja nikada neće biti.

Pitanje je uopšte koliko su banke u Srbiji, Hrvatskoj i BiH uopšte ugrožene ovim stanjem s obzirom na masne kamate i kredite koje je uglavnom teško dobiti.

Imao je narod svoje banke. Pa se sad s njima tužaka po europskim sudovima za svoj novac.

Pa dobro u svijetu, meni se čini kako u ovih 100 % BDP-a duga računaju i dug banaka prema inozemstvu. Isto i u slučaju tekstova o BiH o 40 % BDP-a.


Što se tečaja tiče, danas u JL je neki lik objašnjavao zašto je tiskanje novca, oprezno, dobro.

Naveo je Poljsku ka primjer.

Meni se čini kako treba činiti suprotno od onoga što svi oko tebe rade...

Domaće banke znaju biti i zlo, kao što se potvrdilo u Španjolskoj, gdje je sprega političara sa bankarima i građevinskim lobijem proizvela ogromnu "bubble", koja je na koncu i uništila banke a preko njih i državu.

Ne znam baš da te strane banke ne plasiraju kredite u gospodarstvo, a normala da će njihova marža na ovom tržištu biti nešto veća.

Evo pogledaj, svugdje se pravi distinkcija između javnog i privatnog duga. Podatke za privatni dug u RH nažalost nisu imali, no javni dug kao postotak BDP, je jedan od zdravijih u Europi.

Rohatinski je jednom izjavio da lako može devalvirati Kunu, ( da bi pomogao izvoznicima) ali da neće moći garantirati onda da će moći zaustaviti eventualnu galopirajuću devalvaciju (i onda i inflaciju)

Teško mi znati više o tome, jer kao laik ne znam gdje leži ta granica kontrole devalvacije valute, i gubitka kontrole.

Jugoslavija je klasičan primjer gubitka bilo kakve kontrole.

Mi se malo staromodno odnosimo prema kreditnom zaduženju. Valjda nasljeđe iz Juge kada je vanjski dug bio krivac za sve.

Ako pogledamo listu zaduženosti država u odnosu na BDP, (znači srazmjerno razvijensoti i ekonomskoj snazi) od Hrvatske je više zadužen Novi Zeland, Finska, Portugal, Austrija, Švedska, Australija, Švicarska, Belgija itd. Za 30% je manje zadužena u odnosu na prosjek zemalja EU. Dok su najmanje zadužene Bocvana, Namibija, Uganda, Etiopija.
Jednostavno, što je zemlja razvijenija i što je uvezanije u svjetsko tržište to kroz nju više cirkulira kapital koji se u jednom dijelu očitava kao dug iako to zapravo i nije. Ne kažem sada da je HR neka ekstra razvijena zemlja i da nije malo previše zadužena, i da u slučaju nekih još većih ekonomskih potresa to može jako negativno djelovati na financijsku stabilnost, ali je to ipak mnogo drugačije nego što se misli.

Jednostavno, ako uzmeš nekoga tko ima plaću od npr 2000 eura mjesečno, koji ima dobro auto i kuću i vikendicu, a na drugoj strani nekoga tko živi u garsonjeri i ima 300 eura mjesečnu plaću, za očekivati je da ovaj prvi bude više zadužen. Uostalom i same banke nisu lude da daju novac neoprezno i bez jasnih jamstava da će to biti vraćeno.

Drugo, pogledajmo samu strukturu Hrvatskog vanjskog duga. Iznosi nekih 45 milijardi eura (za usporedbu Srbija ima nekih 24 milijarde). To dakako izgleda puno.
Ali dug same države je svega oko 5 milijardi eura. U vanjski dug se uračunavaju i izravna strana ulaganja jer za njih jamči država (koja u HR iznose 7,5 milijardi eura), zatim vanjska dugovanja banaka - 10 milijardi (Unicredit banka uzme kredit npr iz Njemačke, država jamči za povrat pa se računa kao njen dug iako su šanse da će baš država taj dug vraćati čisto teorijske), te vanjski dug ostalih sektora (poduzeća, građani i dr.) s 21 milijarde eura (znači kada kod neki građanin uzme kredit za stan ili auto, i to je vanjski dug, kada god neka privatna firma uzme kredit za razvoj i to sve spada u državni dug).

Dakle, vanjski dug RH je 45 milijardi, od toga je 5 milijardi dug države a 40 milijardi su obveze za koje država jamči. Postoji realna mogućnosti da država bude doista morala sudjelovati u otplati dijela tog nedržavnog duga ali u iznosu od maksimalno nekoliko procenata od ukupne svote.