20 minuta jer ideš autom , a sat vremena jer ideš brodom. Ako si se ikad vozio brodom, a pretpostavljam da jesi, onda znaš da i 20 milja na sat za jedan brod dosta brzo i tu se radi o gliseru, a ako ne znaš trajekti dosežu 10-15 milja na sat, s tim da potonju brzinu postižu isključivo mali trajekti, ukoliko ne znaš 20 milja na sat ti je ekvivalenta 32km na sat što je za auto vožnja puževim korakom. Pošto se ovdje radi o dva najveća trajekta zasad u Jadrolinijinoj floti raditi će se o brzini 10 milja na sat što ti je ekvivalenta 16km/h.
Procjena od sat vremena vožnje nije moja proizvoljna već se radi o službenoj procjeni ministarstva prometa i infrastrukture idi na njihovu stranicu i provjeri ako te baš zanima.
Naprotiv mostom bi puno brže prošao, čak sam pretjerao sa 20 minuta. Radilo bi se zapravo o dvije minute vožnje prosječnom maksimalno dozvoljenom brzinom od 80 km na sat . Most je trebao biti dužine (i bit će) 2404 metra.

O tom ti i pricam

Zadar kolko je to kilometara brodom? Kolika je udaljenost? Ako nije puno duže nego most ne bi smjelo trebati sat..

čuo sam da će to biti župna crkva, a da će se graditi još ljepša i veća koja će biti konkatedrala.

Pa otprilike, ovdje će biti župa, a druga crkva koja će se graditi bi valjda trebala imati i urede biskupske konferencije BiH, s tim da će toranj nadmašiti onaj najviši u Mostaru. Sama crkva će biti predivna, u negotičkom stilu nalik na zagrebačku prvostolnicu.

Članovima Hrvatskog ronilačkog kluba Neum pridružit će se i članovi klubova; RK Dubrovnik, RK Župa Du-Mlini, RK Korčula, RK Bofor Viganj, RK Neretva Metković, RK Posejdon Mostar, ŠREK Vidra Ljubuški, RK Buško-Livno.

Izvađeni otpad će biti izbačen na predviđene lokacije, s kojih će ga preuzeti i zbrinuti djelatnici JP Komunalno Neum.

Po završetku akcije biti će organiziran prijevoz s brodom Ivana, vl. Vinka Kuzmana, na ploveći restoran-ponton, gdje će biti ručak, za sve sudionike akcije, u 13,00 sati.

HRK "NEUM"

Čović će uputiti Karamarka u osnove politike.

Povodom 20.obljetnice obrane i oslobođenja hrvatskog juga i deblokade Dubrovnika te u čast poginulih pripadnika 4. gardijske brigade koji su položili svoj život na oltar Domovine u borbama na južnom bojištu tijekom 1992.godine, udruga veterana 4. gardijske brigade - podružnice za Dubrovačko-neretvansku županiju i udruga lađara ''Domagojevi gusari'' Vid izveslali su veslački maraton neretvanskom lađom od Metkovića do Dubrovnika (dva simbola koja se nalaze na zastavi i grbu Dubrovačko-neretvanske županije). Ujedno su na ovaj simboličan način Domagojevi gusari podsjetili i na povijest neretvanskih gusara u vrijeme Kneza Domagoja, čije ime s ponosom nose.

Lađari su na maraton krenuli iz Metkovića u petak poslijepodne te potom veslajući rijekom Neretvom do mora zastali u Blacama gdje su prenoćili. U subotu u 02:00 sata krenuli su dalje prateći obalu pored Kleka, Neuma prema Malom Stonu. Kod Neuma im se pridružio nekadašnji član Domagojevih gusara i sadašnji voditelj ovogodišnjih debitanata na Maratonu lađa ekipe iz Udruge lađara ''Neum'' Ivan Piccolotti koji je s njima veslao sve do Dubrovnika, a ujedno ih je dočekalo nekoliko brodica te ispratilo dio puta.

Kako nebi zaobilazili Pelješac u Malom Stonu lađari su izvukli lađu i prebacili nekoliko kilometara kopnom do Stona odakle su nastavili dalje prema Slanom gdje su stigli oko 10 sati. Na rivi ih je dočekao načelnik općine gosp. Nikola Knežić. Nakon kraćeg zadržavanja i osvježenja nastavili su dalje prema Brsečinama gdje su u uvali objedovali i odmorili se.

Njihovi kolege iz pratnje kopnom, posjetili su spomenik poginulim pripadnicima 4.gardijske brigade u Trstenom gdje su zapalili svijeću. U 16.30 lađari su nastavili dalje prema Dubrovniku, pored otoka Koločepa. Nakon prijeđenih 100 kilometara koji su izveslali za 17 sati u Stari port stigli su nešto iza 20 sati. Na obali ih je dočekao župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima.

U drugoj polovici 1991.godine krenula je oružana agresija na RH. Neprijateljske srpsko-crnogorske formacije okupirale su, popalile i opljačkale veći dio Dubrovačko-neretvanske županije. Okupacijom Slanog 5.listopada 1991.godine prekinuta je cestovna komunikacija pa je jug Hrvatske presječen u dva dijela a grad Dubrovnik potpuno blokiran s kopna, mora i iz zraka. Krajem 1991.godine neprijatelj je zaustavljen na rubnim dijelovima grada dok je na zapadnom dijelu bojišta neprijatelj zaustavljen na crti Ston-Bistrina-Stupa.

U proljeće 1992.godine neprijatelj svim snagama pokušava probiti obrambene položaje naših branitelja i prodrijeti prema dolini Neretve. Nakon teških i krvavih borbi neprijatelj je zaustavljen nakon čega u svibnju počinje oslobodilački pohod HV. Dvama napadnim pravcima koji su predvodile 1. i 4.gardijska brigada narednih mjeseci oslobađan je dio po dio okupiranog hrvatskog juga i naše županije. Osvajanjem masiva Golubov kamen iznad Rijeke dubrovačke 2.srpnja 1992.godine, koji su izveli pripadnici 3. (imotske) bojne 4.gardijske brigade uz velike žrtve, nakon 10 mjeseci deblokiran je Dubrovnik i povezan cestovnom komunikacijom s ostatkom Hrvatske.

Narednih mjeseci vodile su se teške borbe za odbacivanjem neprijateljskih formacija od Dubrovnika i oslobođenje Konavala. Gotovo nema kamena koji nije poprskan krvlju naših branitelja koji su prkosili žilavom dalmatinskom kršu, nepristupačnom terenu i naoružanom neprijatelju.

U čast poginulih pripadnika 4 .gardijske brigade koji su svoj život položili tijekom 1992.godine na južnom bojištu veterani 4. gardijske brigade odradili su ovaj projekt veslačkog maratona od Metkovića do Dubrovnika kako bi na taj simboličan način spojili dijelove Domovine koji su hrabrošću i požrtvovnošću branitelja ispisali svijetle trenutke Domovinskog rata.

''Obilježavanje ove jubilarne obljetnice nastojali smo obilježiti na vrijedan način jednim veslačkim maratonom dugim 100 kilometara, prkoseći najžešćem suncu, vrućini i krvavim žuljevima jer su naši suborci u još težim uvjetima vodili oslobodilačke bojeve.

S realizacijom projekta krenuli smo 6.srpnja polaskom iz Metkovića rijekom Neretvom do mora, a dolaskom u Dubrovnik upriličeno je odavanje počasti našim poginulim suborcima kod spomen obilježja.'' - ističu za naš portal iz Udruge vetarana 4. Gardijske brigade i Udruge ''Domagojevi gusari'' Vid.

Udruga lađara Domagojevi gusari iz Vida nije najtrofejnija lađarska udruga na maratonu lađa, ali su po djelovanju najstariji lađari koji baštine tradiciju neretvanske lađe od 1975.godine godinama „gusareći“ priobaljem. Svojim djelovanjem ova udruga primjer je ostalim srodnim udrugama ujedno i na ponos čitave Dubrovačko-neretvanske županije. Osim na nastupima na maratonu lađa gdje su imali uspjehe 2. i 3.mjesto 2005. i 2006.godine, ova udruga ponosna je i na osvojene medalje sa brzinskih utrka u Opuzenu, Kupu Župe Bagalovići, Lađarskom kupu grada Zagreba, redovnom sudjelovanju na utrkama posavskih šiklji u Sisku i Letovaniću, organizaciji Lađarskog Kupa kneza Domagoja u Vidu, sudjelovanju u ekološkim i drugim društveno korisnim akcijama.

Ove godine udruga lađara Domagojevi gusari sudjelovati će na maratonu lađa sa dvije posade. Među svojim članstvom UL ''Domagojevi gusari'' ima i nekoliko veterana 4.gardijske brigade koji se ističu svojim radom u ovoj udruzi te su jedni od malobrojnih lađara koji će na ovogodišnjem 15.maratonu lađa nastupiti 14. put (na 1.maraton lađa ova udruga nije sudjelovala, jer nisu uspjeli osposobiti lađu za nastup).