Trgovinska razmjena BiH i Hrvatske premašila 3 milijarde KM

Ukupni obim vanjskotrgovinske razmjene BiH ostvaren u 11 mjeseci 2012. godine premašio je iznos od 21,4 milijarde KM, pri čemu je ostvareni uvoz za blizu 50 posto veći od ostvarenog izvoza. Trgovinski deficit BiH za 11 mjeseci tekuće godine iznosi 6,8 milijardi KM i do kraja godine vjerovatno će dostići prošlogodišnji iznos trgovinskog deficita od 7,3 milijarde KM.

Trend u Federaciji BiH manje je nepovoljan nego u Republici Srpskoj: Federacija BiH je povećala izvoz za 0,7 posto, dok je Republika Srpska smanjila izvoz za 4,8 posto. Na drugoj strani, Federacija BiH je smanjila uvoz za 0,3 posto, dok je Republika Srpska povećala uvoz za 3,5 posto.

Zanimljiv je podatak da je Republika Srpska najviše izvozila u Italiju i Srbiju, a najviše uvozila iz Rusije i Srbije, dok je Federacija BiH najviše izvozila u Njemačku i Hrvatsku, a najviše uvozila iz Hrvatske i Njemačke.

I za BiH u cjelini, Njemačka i Hrvatska su ubjedljivo najznačajniji trgovinski partneri: ukupni obim trgovinske razmjene BiH s Hrvatskom premašio je iznos od 3,1 milijardu KM, dok je ukupni obim trgovinske razmjene BiH s Njemačkom premašio iznos od 2,7 milijardi KM, pri čemu BiH s obje države ima visok trgovinski deficit - s Hrvatskom cijelu milijardu KM a s Njemačkom blizu 500 miliona KM.

Ubjedljivo najlošiji trgovinski bilans BiH ima s Rusijom: ukupni izvoz iz te države u 11 mjeseci premašio je 1,46 milijardi KM dok je izvoz BiH u Rusiju praktično zanemarljiv.

Kao i ranije, i u 2012. godini najvažniji izvozni adut BiH ostao je metaloprerađivački sektor s trgovinskim suficitom od oko 500 miliona KM i drvoprerađivački sektor s trgovinskim suficitom od oko 330 miliona KM.

Agencija za statistiku objavila osnovne podatke u vezi ekonomskih pokazatelja u BiH za 2012.: 547.000 nezaposlenih, 47 posto neobrađenih oranica, 7,4 milijarde trgovački deficit ...
Očito je, da u ovoj državi jedino političarim medi, a ostali su ovce za šišanje!

Pad ukupne industrijske proizvodnje u BiH u prosincu 2012. godine u odnosu na isti isti period prethodne godine iznosi 4,8 posto, a u odnosu na studeni 2012. 0,8 posto, dok je postotak pokrivenosti uvoza izvozom iznosio 51,6 posto, iznio je na današnjoj konferenciji za novinare direktor Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine Zdenko Milinović.
Kada je riječ o robnim razmjenama sa inostranstvom, u prosincu 2012. godine ukupan robni promet sa inostranstvom iznosi 1.741,2 milijuna KM, od čega se na izvoz odnosi 592,3 milijuna KM ili 34 posto, a na uvoz 1.148,9 milijuna KM ili 66 posto. Postotak pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 51,6 posto.

Tokom protekle godine BiH je u robnom prometu sa inostranstvom ostvarila ukupan trgovački deficit u vrijednosti od 7.395 milijuna KM, što je za 1,2 posto više nego u istom periodu prethodne godine. U 2012. godini najviše se izvozilo u Njemačku, Rusiju, Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, zemlje EU i CEFTA-e. U istom periodu, najviše se uvozilo iz zemalja EU, posebno Njemačke, a potom iz Hrvatske i Srbije.

U odnosu na studeni 2012., u prosincu ukupan indeks potrošačkih cijena nije zabilježio promjene. Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosincu 2012. godine u odnosu na studeni 2012. godine, u prosjeku su bile bez promjena. Godišnja inflacija u prosincu 2012. iznosila je 1,8 posto, dok su u zemljama regije zabilježene godišnje stope inflacije u Hrvatskoj 4,7 posto i Srbiji 12,2 posto. Stopa inflacije u eurozoni iznosila je 2,2 posto.

Ukupan indeks proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda zabilježio je pad od 0,3 posto u prosincu prošle godine. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu na godišnjem nivou više su za 0,9 posto.

Turisti su ostvarili 48.761 posjetu u studenom 2012. godine, što je manje za 29,0 posto u odnosu na listopad 2012. godine. Turisti su ostvarili 99 750 noćenja, što je manje za 30,1 posto u odnosu na oktobar 2012. godine. U studenom 2012. godine najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske, Srbije, Slovenije. Po dužini boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu su turisti iz Islanda, zatim Irana i Irske.

Od oraničnih površina u BiH u 2012. godini 52,2 posto činile su zasijane površine, 47,4 posto ugari i neobrađene oranice, dok su 0,4 posto od oraničnih površina činili rasadnici.
Agencija za statistiku

Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Rajko Tomaš ocijenio je danas da je ekonomija BiH u nekom obliku slobodnog pada.

„Postoje tri procesa koja snažno utiču na ekonomiju BiH, a to su globalno prestrukturiranje, neefikasnost tranzicije i globalna ekonomska kriza. Privreda BiH pod dejstvom ovih faktora mora naći odgovarajući izlaz iz krize“, rekao je Tomaš novinarima nakon naučnog skupa o uticajima globalizacije na ekonomiju i privredu.

On je istakao da će razvoj ekonomija malih zemalja u narednom periodu zavisiti o konkurentnosti, odnosno mogućnosti podizanja produktivnosti vlastite proizvodnje.

Tomaš je naveo da na stabilizaciju ekonomskih prilika pozitivno utiče i realizacija velikih infrastrukturnih projekata.

Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Dragan Mikerević ocijenio je da globalna ekonomska kriza ima negativan uticaj na nacionalne ekonomije, koje moraju tražiti rješenja kako bi opstale.

„BiH još ima prostora za tražnje mjesta u privrednoj strukturi zapadnog Balkana, ali je zabrinjavajući tempo zaduživanja koji može imati negativne posljedice po Republiku Srpsku i BiH“, rekao je Mikerević.

On je napomenuo da se u narednom periodu stručnjaci moraju uključiti u analize političkih i ekonomskih odluka.

Naučni skup na kojem su učestvovali profesori ekonomskih fakluteta iz Slovenije, Srbije, Hrvatske i BiH organizovao je Ekonomski fakultet Univerziteta u Banjaluci.

Srna

Ukupan izvoz BiH u 2012. godini iznosio je 7 858 milijuna marka, dok je uvoz iznosio 15 253 milijuna maraka. U odnosu na 2011. godinu izvoz BiH bio je manji za 4,4 posto, a uvoz za 1,8 posto, kazao je danas u Mostaru predsjednik Gospodarske komore FBiH Jago Lasić, dodavši kako su osnovni makroekonomski problemi BiH, a time i FBiH, visok vanjskotrgovinski i robni deficit, visoka nezaposlenost, visoka razina finalne potrošnje, niska razina investicija, te velika nelikvidnost.

Prezentirajući osnovna kretanja u gospodarstvu BiH i FBiH za prošlu godinu, Lasić je kazao kako je robni deficit BiH u 2012. godini iznosio 7 395 milijuna maraka, čime je veći za 1,25 posto nego u 2011. godini. Pokrivenost uvoza izvozom u 2012. godini iznosila je 51,5 posto čime je u odnosu na 2011. godinu smanjena za 2,8 posto.

U FBiH u 2012. godini izvoz je mjesečno rastao za 0,3 posto, a uvoz za 2 posto, dok je ostvareni trgovinski deficit u 2012. godini dostigao 4 723 milijuna maraka.

Prosječan broj zaposlenih u BiH u 2012. godini iznosio je 691 036 osoba (od toga u realnom sektoru 70,28 posto, a u javnom 29,72 posto), dok je broj nezaposlenih 30. studenog 2012. godini iznosio 547 823 osobe. Prosječan broj zaposlenih u 2911. godini u gospodarstvu FBiH iznosio je 302 794 osobe, dok je u studenom 2012. godini iznosio 298 399. Prosječan broj zaposlenih u javnom sektoru 2011. godine iznosio je 136 553 osoba, dok je u studenom 2012. godini iznosio 137 245 radnika.

Posljednji statistički podaci govore da je u BiH, na državnom, entitetskim, kantonalnim te lokalnim upravama i Brčko Distriktu zaposleno čak 184.148 ljudi! Što je još gore, prema projekcijama javnih proračuna do 2015. godine, ovaj broj će i dalje rasti, što je bila praksa i prethodnih godina, prenio je portal Vijesti.ba.

Damir Mehmedbašić, direktor Centra za zastupanje građanskih interesa BiH, kaže da za razliku od gospodarstva, gdje radnici konstantno ostaju bez posla, broj uposlenih u upravi i administraciji na svim nivoima stalno raste.

- Od novembra 2008. do novembra 2012. u gospodarstvu je posao izgubilo 37.182 ljudi. U istom periodu, u sektorima javne uprave, socijalnog osiguranja, obrazovanja i zdravstvene zaštite, dakle, onim što se financiraju iz proračuna i izvanproračunskih fondova, posao je dobilo novih 15.690 ljudi - kaže Mehmedbašić.

Mehmedbašić ističe da, ako se ove brojke promatraju kroz godišnja izdvajanja za financiranje birokratskog aparata, onda postaje jasno koliko nas košta nedostatak stvaranja novih vrijednosti.

- Prema projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ukupna izdvajanja za javni sektor u 2013. iznosit će 3,312 milijardi KM za plaće i naknade te 2,833 milijarde za materijalne troškove. To je ukupno 6,145 milijardi KM ili 23% ukupnog BDP-a. Ukoliko tome dodamo da se samo s nivoa središnje vlade na subvencije javnim poduzećima godišnje izdvoji oko 400 milijuna KM, onda troškovi postaju i veći - ističe Mehmedbašić, dodajući da su sve veći troškovi javnog sektora jedan od glavnih uzroka deficita na svim nivoima.

Nema podataka

Ako krenemo s najvišeg, državnog nivoa, prema podacima iz posljednjih revizorskih izvještaja objavljenim u prošloj godini, proračunska sredstva koriste 73 institucije, a u njima je ukupno 22.039 zaposlenih. Oni potroše godišnje na bruto plaće i naknade oko 522 milijuna maraka.

Stalnim rastom zapošljavanja u javnom sektoru u FBiH bavila se i Agencija za lokalne razvojne inicijative (ALDI).

- Od 2008. do 2011. broj zaposlenih u javnom sektoru u Federaciji BiH povećan je za 8.366 radnika, i premašio je brojku od 116.000 - kažu u toj agenciji.

Zanimljivi su i podaci o broju zaposlenih kako u službama Federalne vlade tako i u deset kantona. Revizorski izvještaji preciziraju da je samo pri Vladi FBiH, ne računajući ministarstva, zaposleno 94 ljudi. Sa 15 ministarstava, koja zapošljavaju od po 36 do 260 radnika, u Federalnoj vladi je zaposleno još oko 1.000 osoba. Raspoređeni su u oblastima koje se financiraju iz proračuna i na koje se troši oko 216 milijuna godišnje za plaće.

Za kantone, pak, nitko nema precizne podatke o broju zaposlenih po oblastima. Nezvanično, administracija i uprava u deset kantona te poduzeća i ustanove koje se financiraju iz kantonalnih proračuna upošljavaju najmanje 50.000 ljudi.

Kada je u pitanju RS, u entitetskim organima uprave zaposleno je 5.145 osoba, ne računajući javne ustanove i preduzeća koji se financiraju iz entitetskog proračuna.

Još se procjenjuje da je u 78 općina u FBiH, zatim 61 općini u RS te gradskim upravama i službama Brčko Distrikta, Grada Sarajeva, Grada Banje Luke i Grada Mostara, kao i "pratećim" općinskim administrativnim ustanovama zaposleno još najmanje 10.000 ljudi.



BiH i entiteti u brojkama

71 institucija na nivou BiH

22.039 zaposlenih u državnim institucijama

522 miliona KM za plaće u državnim institucijama

220 miliona KM za plaće u federalnim institucijama

5.145 osoba zaposleno je u organima uprave RS


Broj zaposlenih u federalnim ministarstvima

260 zaposlenih u Ministarstvu za pitanje boraca

100 zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede

85 zaposlenih u Ministarstvu rada i socijalne politike

64 zaposlenih u Ministarstvu raseljenih i izbjeglica

132 zaposlenih u Ministarstvu finansija

82 zaposlenih u Ministarstvu energije, rudarstva i industrije

56 zaposlenih u Ministarstvu kulture i sporta

36 zaposlenih u Ministarstvu trgovine

42 zaposlenih u Ministarstvu obrazovanja

39 zaposlenih u Ministarstvu prostornog uređenja

40 zaposlenih u Ministarstvu zdravstva

44 zaposlenih u Ministarstvu turizma i okoliša

37 zaposlenih u Ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta

175 zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova

41 zaposleno u Ministarstvu prometa i komunikacija

777 zaposlenih u Federalnoj upravi policije


Broj zaposlenih u kantonalnim javnim institucijama

10.864 Kanton Sarajevo

9.774 Tuzlanski kanton

8.160 Zeničko-dobojski kanton

5.634 Unsko-sanski kanton

5.410 Srednjobosanski kanton

5.447 Hercegovačko-neretvanski kanton

2.145 Zapadnohercegovački kanton

1.807 Herceg-bosanski kanton

911 Posavski kanton

874 Bosansko-podrinjski kanton Goražde

Ne vjerujem u to. Nisam nikad vanka sreo osobu koja štedi u BiH bankama. Naši ljudi se inače vole pohvaliti "kako su pametni pa zarade više od drugih". Da ne govorim da si doslovce bez svog novca. Hoćeš nešto malo dignuti po potrebi uništiš oročene kamate i transakcije skupe jer je BiH van EU.

Možda neka svjetska mafija stranih ljudi pere novac kroz Bosnu. Tko zna, teško nagađati.

Predsjedništvu SDP-a prezentirana je informacija o izgradnji termobloka 7 u Tuzli, što će predstavljati najveću poslijeratnu investiciju u Bosni i Hercegovini. Data je puna podrška Vladi Federacije, menadžmentu i generalnom direktoru Elektroprivrede BiH za aktivnosti na ovom, za bh društvo, veoma značajnom projektu.

Unazad godinu dana objavljeni su neki od pokazatelja koji neposrednije govore o standardu ljudi nego primjerice prihodovna i rashodovna strana redovito solidno zamagljenih proračuna na bilo kojoj razini, pa koji BiH svrstavaju među 25 "najjadnijih" zemalja sa tendencijom pada bruto državnog dohotka u uvjetima pada svjetskih ekonomija i općih recesivnih tendencija u svijetu.Katastrofu povećava oko 49% nezaposlenosti sa ogromnim brojem umirovljenika od kojih je najmanji broj onih koji su mirovinu zaslužili sa 40 godina rada, te korupcijom u društvu u razmjerima južnoameričkih narko državica...
Prosječna mirovina je cca 200 Eura, a plaća 400 Eura za sretnike koji imaju jednu ili drugu vrstu prihoda u domaćinstvu.

RS će tražiti alternativna rješenja u slučaju izostanka kredita MMF-a

RS će tražiti alternativna rješenja u slučaju izostanka kredita MMF-a

Republika Srpska će razmotriti alternativne mogućnosti finansiranja, u slučaju da ne bude realiziran stand by-aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom, jer Federacija BiH nije ispunila preuzete obaveze, zaključeno je danas na sastanku koji je premijerka RS-a Željka Cvijanović održala s političkim vrhom SNSD-a.

U FBiH još nije usvojen zakon o povoljnijem penzioniranju pripadnika boračke populacije, što je ključni uvjet da BiH dobije treću tranšu kredita MMF-a.

Potpredsjednik SNSD-a Igor Radojičić podsjetio je u izjavi novinarima da se aranžman s MMF-om odnosi na cijelu BiH, a ukoliko FBiH ne izvrši obaveze, sredstva neće biti doznačena nijednom entitetu.

To znači, dodao je, da RS iz drugih izvora mora da zatvori budžet za ovu godinu i Ministarstvo finansija i Vlada RS-a imaju obavezu da predlože alternativna rješenja koja bi bila finansijski održiva i realna.

Član Izvršnog odbora SNSD-a i ministar finansija RS-a Zoran Tegeltija kazao je da za RS blokada u vezi s MMF-om nije iznenađenje, jer je tokom posjete Misije MMF-a bilo jasno da će biti poteškoća.

- U ovom trenutku još nije došlo do prekida aranžmana, već odgađanja donošenja odluke u FBiH. Nadamo se da će ta odluka biti donesena početkom aprila i da će se aranžman nastaviti. Ovo ugrožava dinamiku priliva finansijskih sredstava iz MMF-a, jer u budžetu RS-a postoje zaduženja koja su vezana za servisiranje duga prema MMF-u - kazao je Tegeltija.

RS će vjerovati, dodao je, da će FBiH uspjeti da ispuni uvjete, ali će i tražiti i nove izvore finansiranja.

Na današnjem sastanku dogovoreno je i da hitno bude riješeno pitanje subvencija za poljoprivrednike u RS-u koje se duguju iz 2012. godine, a bit će isplaćivana sukcesivno.