A gdje si ti to pročitao, na dnevno.hr-u?
Imaš saramatsku legendu u porijeklu Hrvata, kakve to ima veze s bilo čim.
Ok, porijeklo imena dominantnog plemena je iz Afganistana.
I ?

A po čemu Anžuvinci, Arpadovići i Habsburgovci nisu hr kraljevi?
Engleskom su do Stuarta vladali Francuzi, poslije Škoti i Njemci. Ti misliš da je kraljestvo u engleskoj nestalo?
Hrvatsko kraljestvo postoji dok ga nisu ukinuli oiskuhe ww1.

Jesi pročitao što tamo piše?
Po čemu je to čakavica, a ne šćakavica, kajkavica ili neki drugi dijalekt prahrvatskog ?

Strani kraljevi vladaju Hrvatskom koja je u sastavu njihovog kraljevstva. Ne vladaju hrvatski kraljevi Ugarskom već ugarski kraljevi Hrvatskom.



Mislim da smo završili s tim. Jbg, nije kajkavica, sorry.

OK očito ne shvaćaš šta želim reći, na jezik utječu susjedni narodi posebno osvajači, pa tako u današnjem hrvatskom nalazimo utjecaje od perzijskog, germanskog, romanskog pa do turskog.

U početku Hrvati su govorili jednim staroslavenskim jezikom koji se je s vremenom diferencirao zbog zemljopisne razdvojenosti te vanjskih utjecaja na staroslavenski jezik Hrvata. Nakon nastanka hrvatskih narječja ona su bila vrlo bliska te su se mogla okarakteriziradi kao jedno narječje, višestoljetna državna razdvojenost, zemljopisna odvojenost te vanjski utjecaji drugih jezika i narječja doprinjeli su povečavanju razlika između tri hrvatska narječja te dovela do konačnog oblikovanja.

Normalno je da i prije 11. st. postoje razlike u dijalektu Hrvata u zavisnosti od pokrajine u kojoj žive i pod čijim se utjecajem nalaze ali te razlike poslije 11. st. su sve veće, a na formiranje suvremenih hrvatskih narječja je presudno tužno 15. st. koje Hrvate razdvaja na 3 civilizacijska utjecaja.

Čakavski nastaje u priobalju pod utjecajem romanskog na staroslavenski a kasnije se širi i u zaleđe moćnim čakavskim plemenitaškim obiteljima i književnim utjecajem iz dalmatinskih gradova kao nositelja kulture tako da čakavski postaje gotovo službena hrvatska redakcija staroslavenskog jezika u Hrvatskom Kraljevstva i crkvenoj uporabi.

Kajkavski nastaje pod utjecajem germanskog i slovenskog dosta kasnije od čakavskog.
Do udaljavanja od drugih hrvatskih narječja zbilo se posebno u vrijeme turskih osvajanja,tada se je kajkavsko narječje našlo odvojeno od drugih srodnih hrvatskih narječja , te je u daljnjem razvoju razmjenjivalo utjecaje sa srodnim Slovencima koji su također živjeli pod vlašču Habsburgovca, a pokušaji germanizacije i kasnije mađarizacije tijekom stoljeća pridonjeli su konačnom uobličavanju kajkavštine.

Zapadno štokavski (prije dolaska Turaka šćakavski) se razvija bez izvanjskog utjecaja na staroslavenski tako da govor bosanskih i humskih Hrvata možemo smatrati najizvornijim hrvatskim, upravo zbog ovoga u vrijeme narodnog preporoda većina jezikoslovaca bosanski govor želi uvesti kao standardni hrvatski jezik, jer su ga jednostavno smatrali najčišćim oblikom.

Pod višestoljetnom vlašću Turaka te međusobnim suživotom i utjecajem između hrvatskog zapadnoštokavskog narječja i srpskog istočnoštokavskog narječja dolazi do postupnog ujednačavanja ova dva slavenska narječja u jedan veliki kompleksan dijasustav, prilikom čega se hrvatsko zapadnoštokavsko narječje dijelomice udaljava od srodnog čakavskog i kajkavskog narječja a istočnoštokavsko od srodnog torlačkog narječja te nastaje novo štokavsko narječje hrvatskoga jezika.

Tako da su tri narječja hrvatskog jezika preslika tužne sudbine i podijeljenosti a suvremeni hrvatski tragičan produkt približavanja srpskom u kojemu su Hrvati uz ino izgubili i svoju praiskonsku ikavicu.

Isto kao što su škotski kraljevi (Stuarti) vladali Engleskom, ili Aragonski kraljevi (Trastamara) Kastilijom?
Nije jedno kraljestvo, nego njih više.
Jbg. Srbi to obično ne mogu shvatiti.

Ne, štokavica je, nema kaj drugo bit

Ako se ovo uskoro ne riješi ja ću postaviti tezu da se tada govorilo znakovnim jezikom

Nemaš čakavicu, štokavicu i kajkavicu u 11.st-u.
Ionako ča i što dolaze iz č'to.
Kao i šća,št'a, št'o, šta, ća, ca, ce, če...
Kaj, kej, ke kao riječ ima drugi izvor, vjerojatno kao i bugarsko kakvo.
No to je samo riječ, ča, kaj i što nisu još narječja u to doba...

Gluposti.
Prvo, iako se zapadna štokavica često zove šćakavicom, ona nije nikad u potpunosti šćakavska, oko 10ak posto (prvenstveno zap. Hercegovina, odnosno veći dio) je štakavska.
Štokavski je uzet za standard zato jer je imao najmanje tuđica, da. No te tuđice su ušle u narječja poslije njihovog stvaranja, a ne da su se narječja stvarala pod tuđinskim utjecajem ili radi njega.
Pazi priču kajkavski nastaje pod utjecajem slovenskog
Kojeg Slovenskog u doba kad od Slovenije nema ni S ? :)

Osnovni preduvjet za kraljevstvo je kralj. Jedan kralj = jedno kraljevstvo. Hrvatska je u kraljevstvima imala autonomni status,
dovoljan da se zadrži državnost, ali nije bila kraljevstvo.
Ja ne priznajem Karađorđevića ni Belu za hrvatske kraljeve jer je to jugoslavizacija i mađarizacija tj. antihrvatstvo.
Ako netko ima mađarske ili srpske krvi neka ih slobodno smatra svojima, nemam ništa protiv, poštujem tuđe :)



Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

U tekstu Bašćanske ploče zrcali se čakavski fonološki sustav, a u gramatici i leksiku razvidno je miješanje i preklapanje čakavskoga i crkvenoslavenskog idioma.

http://ihjj.hr/page/bascanska-ploca/14/

Znanstveno ;))

Ovi su baš žešće gluposti.

Jeste danas štokavska nije bila prije 500. godina, svi humski i bosanski spisi prije pada Bosanskog kraljevstva su pisani šćakavicom.

Narječja su se stvarila zbog različitog utjecaja i zbog odvojenosti Hrvata pod Mlecima, Habsburgovcima i Osmanlijama, ili ti imaš neki svoj dokoz pa iznesi ga onda.

Nema Slovenije ali ima Slovenaca (štajerskih, kranjskih i koruških Slavena i njihovog jezika i dijalekata) po tome onda nema ni Hrvatske jer isto su tako i pojedini mađarski nacionalisti tvrdili gdje je ta Hrvatska mi je na zemljovidu ne vidimo.

Nije kralj jedina osoba koja vlada kraljestvom. U srednjovjekovnoj europi imaš masu (dao sam ti dosta) primjera gdje je jedan kralj vladao s više kraljestava.
Anžuvinci su Francuzi, Jagelovići Litvanci/Poljaci. Kaj to znači da je Litva bila do Jadrana, ili Francuska do Bizanta?
Daj malo misli.

Čakavski fonološki sustav bi značilo da ima glasove koji su svojstveni današnjoj čakavici. Koji su to glasovi koji su prisutni tu, a nema ih u kajkavici ili štokavici? Ili još bolje koji su prisutni u svim čakavskim dijalektima?

Šćakavica je pismo koje se koristilo u bosanskoj banovini, to ne znači da su svi stanovnici tamo šćakavci (mijenjale su se granice).
Područje Hercegovine, odnosno Huma je bilo štakavsko (zapadna štakavica).
Uostalom, pričamo o zapadnoj šćakavici i štakavici. Razlika između dva poddijalekta je samo u refleksu glasova, odnosno bilježenja slovima. Št i šć, odnosno št'. Zapadna šćakavica/štakavica. Na istoku uopće nema šćakavice, a i koriste 2 naglaska, dok sva hr. narječja koriste 3.

Mlečani su vladali do Imotskog, znali su se "zaletjeti" i do Mostara, a opet tamo nema čakavaca. Habsburgovci su vladali i Rijekom, Vinodolskim, Zemunom, pa opet tamo baš i nema kajkavaca.
Slovenci u to doba ne postoje kao jedinstvena cjelina. Pa Stanko Vraz je bio Ilir i zalagao se za uvođenje hrvatskog/ilirskog u javnu upotrebu...
Tvrdnja za nepostojanje hr. na zemljovidu je od Lajosa Kosutha, sredina 19.st-a. Da li znaš kako je on završio?
Hrvatska je imala svoja kraljestva, a preci današnjih Slovenaca su bili podanici njemačkim/habsburškim grofovima Unutrašnje Austrije. Oni nisu imali svoju državu, a nisu baš bili ni jedinstven narod. Maribor je npr. bio njemački grad...

Ponavljam, Hrvatska je za vrijeme Ugarske i kasnije bila entitet s autonomijom, a sve važne odluke donosile van Hrvatske. Uzmi samo onaj blesavi naziv "Trojedno kraljevstvo" koje nema nikakvo logično uporište osim namjere odvajanja pojma Hrvatske od Dalmacije (kraljevskih gradova) i Slavonije. Čisto antihvatstvo.



Institut je rekao svoje, a ti tumači kako hoćeš..

U zapadnoj Hercegovini još postoje enklave s ostacima čakavice (u blizini Ljubuškog i Gruda). Kako objašnjavaš čakavicu u zapadnoj Bosni? Btw, ona karta narječja na Wikipediji ili gdje već, na kojoj se granice narječja skoro podudaraju s avnojskim garnicama HR i BIH je čista politika i ne uzima se u obzir čakavica u BIH.

Btw, imaš li neke veze s hr. Wikipedijom? Vidim da je jučer bila sitna promjena na Bašćanskoj ploči ;))

Trojedno kraljestvo znači ujedinjavanje tri kraljestva, odnosno da su sva 3 hrvatska. To ti je međukorak.
Pa njemci su imali milijardu knežeštva i kraljestva dok se nisu ujedinili (i to bez Austrije).

Rekao sam ti :

Jbt. koja čakavica u BiH?
Ona oko Bihaća, Pounja i Grahova?
U Grudama i Ljubuškom je šćakavica, a ne čakavica.
Što se wikipedije tiče, pa rekao sam ti da ranije pogledaš

Objasni ove izraze u Hercegovini: ajmo ća, ćiverica, ćirit, guvno, gušćer, kafa, kištra, lepušina, plandovat, taban, vrilo.



Dialekti Pounja

Obzirom na složeni povijesni razvitak i niz preselidbi od provale Turaka u 16.st. pa do najnovijeg rata, Pounje ima složeno-mozaični raspored naših glavnih dialekata:
•Čakavci tu danas više ne postoje u živom govoru, ali su ipak ovuda dominirali na većem dijelu Pounja od izvora pa do Dvora kroz srednji vijek sve do Turaka, za što postoji više neovisnih dokaza. Izravna su potvrda čakavski pisana vojna izvješća iz grada Bihaća (tada 'Bišće') u doba turskih provala, koja se čuvaju u bečkomu vojnom muzeju iz Austrougarske. Drugi pokazatelj je prijelazni čakavsko-štokavski dialekt (Šćakavska ikavica) koji se još uvijek govori u srednjem Pounju - vidi niže. Treća potvrda je još i čakavski mjestopis gradova i planina na Pounju dijelom očuvan do danas, osobito toponimi Bihać, Grmeč, Plješivicai slični: ◦Bihać se u srednjovjekim zapisima još navodi i kao starinski Bišće, od čega je sve dosad ostao i naziv gradjana kao Bišćani. Inače "bihâć" na čakavici jadranskih otočana znači 'veleposjed', a slično značenje ima i u ranomu perzijskom "bihai", što upućuje na vjerojatnost da su grad Bihać zapravo utemeljili Iranohrvati doseljeni iz Perzije.
◦Tzv. "Grmeč" je novonametnut iskrivljeni i naknadno štokaviziran oronim jekavskih pravoslavaca, uveden tek od 20.st. u Jugoslaviji. Na ranijim austrijskim kartama do 1. svj. rata je zapisan u izvornomu čakavskom obliku kao Garmić, kako do danas tu planinu dialektalno zovu u nekim šćakavskim selima srednjeg Pounja oko Bihaća. Garmić čakavski zapravo znači "špiljar-pećinar", iskonom od čakavskog garma = špilja-pećina.
◦Tzv. "Pljéševica" kod pravoslavnih jekavaca i novija Pljèšivica kod katolika su obje mladje doseljeničke iskrivljenice, nastale iz srednjovjekoga čakavskog Plišívica (u značenju "Golija-Ćelavica"), kako tu planinu do danas još nazivaju u nekim šćakavskim selima srednjeg Pounja oko Bihaća. Ikavski oronim Plišívica je nastao iz čakavskoga plišîv = ćelav-gologlav. Novodoseljeni inojezični jekavci očito nisu razumili domaći ikavski mjestopis, pa su u tom nerazumijevanju sklepali besmislene nazive, npr. za vrh izmedju Bihaća i Korenice duplu istoznačnicu (tautonim) "Gola Plješevica" - što stvarno znači "Gola Golija". Slične su besmislice smisili novodoseljeni vlaški jekavci i u susjednoj Lici, gdje su npr. starije čakavsko naselje Črna Vas (vas = selo) prekrstili u tzv. "Crna Vlast" ...itd. - ali se današnje "Crne vlasti" u Hrvatskoj (i BiH) još uvijek nisu sjetile ispraviti te očite gluposti.

•Staroikavskišćakavci: Ovo je prijelazni starinski međudialekt izmedju čakavice i staroštokavskog, a koji je ranije dominirao širom zapadne Bosne zapadnije od rijeke Vrbas i na njemu su pisana većina srednjovjekih tekstova na bosančici iz doba dinastije Kotromanića. Danas se još očuvao u osiromašenom novoštokavskom obliku mjestimice-mozaično u jugozapadnoj Bosni na području Livno-Duvno-Rama, ali je još najbolje očuvan u starinskom obliku po zapadnoj Bosni osobito oko Bihaća u trokutu Kladuša-Otoka-Kulen Vakuf i još na ličkoj strani Petrovo selo, Priboj, Zavalje, Skočaj itd. Uz to najveće srednje šćakavsko Pounje, u okolici izmedju vlaških jekavaca još postoje i ine manje šćakavske oaze, npr. Ključ, Stari Majdan i donedavna Bosanska Dubica - gdje su tek u nedavnom ratu jekavski pravoslavci protjerali i zamijenili izvorne bosanske šćakavce. Uz ikavski jat se tu ističe suglasni slavenski skup "šć" umjesto novoštokavskog 'št' (npr. šćap, dvorišće i sl.), a i u rječniku još ima dosta čakavskih riječi. Vidi još pobliže: Staroštokavska ikavica.

Znači isti slučaj kao u Hercegovini gdje se sudarom čakavice i štokavice stvara šćakavica.



Da, koja je nastala spajanjem čakavice i štokavice, a imaš u blizini Gruda i Ljubuškog male enklave čakavice koje spominjem u uvodu.



Hm, definitivno se na Wikiju nešto čudno događa. U zadnjih nekoliko dana promjene na Baščanskoj i Čakavici.
Nije valjda zbog nekog "maštanja" na forumu hercegbosne :))

I ona karta dijalekata malo podsjeća na velikosrpsku.. hmmm

Ća je skraćenica od kuća, doma, sljedeća 2 su šćakavica, guvno je općehrvatski, pa opet šćakavica, kafa je srbizam, kištra općehrvatski, lepušinu ne znam kaj znači, sljedeća 2 su općehrvatski, a vrilo je ikavica.

Brkaš kruške i jabuke.
Šćakavica je bliska čakavici, ali nije čakavica.
Čakavsko pounje je bio srednjočakavski dakle ikavsko-ekavski (ili jedan ili drugi refleks po pravilu), dakle nešto u čemu je moguće bilo mleko. Šćakavica je hrvatska štokavica. I nema samo šć refleks već i št.
Stvar je u naglascima (srednjovjekovni hrvatski ima 3 naglaska, srednjovjekovni srpski 2).
Komotno si mogao čakavicu i zapadnu šćakavicu/štokavicu proglasiti jednim dijalektom, nije da je bilo velikih razlika. A kajkavski im je isto jako sličan, granice su mutne, pogledaj Gradišće.
Nadasve je krivo pričati o hrvatskoj čakavici koja ide do Drine, a pri tome proglašavati štokavce Srbima, a kajkavce Slovencima. To je šešeljeva nauka.

Opet, krivo. Šćakavica nije mix između štokavice i čakavice. Šćakavica je zapadna štokavica.
S obzirom da je dijalekt hrvatskog, slična je čakavici (i kajkavici).
Šćakavica nije mješavina srpske štokavice i hrvatske čakavice.

Opet gluposti. Čakavci nisu jedini Hrvati, Hrvata ima i što/šćakavaca i kajkavaca. Rubni djelovi šćakavice (koji idu od Pounja do istočno od rijeke Bosne i do Boke), odnosno šćakavska ikavica ima širok prijelaz prema čakavskim i kajkavskim govorima.
To ne znači da su šćakavski jekavski istočnobosanski srpski, niti da je Sarajevo (sa svojim mekim šć) čakavski grad.

Kako ovo može biti velikosrpska karta? https://commons.wikimedia.org/wiki/File ... nd_BiH.PNG

Inače; http://upload.wikimedia.org/wikipedia/c ... rope-3.PNG
Većina naroda ima više od 1 narječja.
Poljski i češki ih imaju 5-6.
Ukrajinski i bjeloruski barem 3.
Bugarski isto 6; https://en.wikipedia.org/wiki/File:Bulg ... zhinov.png (ne računajući podjele u makedonskom).
Jedino nama Srbi prodaju pamet s 3 jezika i "posebnostima" hr. jezika.

VelikoSrbinu smeta čakavica do Drine, baš čudno. hahahahaha

VelikoSrbima se diže kosa od čakavice u BIH i u Dubrovniku, jer to su navodno "vekovni štokavski krajevi".

Nitko ne može tako grčevito i uporno negirati čakavicu u BIH kao VelikoSrbin.

Potom je više jezikoslovaca uočilo sličnosti s Lastovom u arhaizmima dubrovačke štokavštine i mjestopisu (toponimima) susjednog otočja Elafiti, konavoske obale i Boke Kotorske, te kod starijih dubrovačkih pisaca sve do Džore Držića. Iz toga su zaključili da se ranije možda i u okolici Dubrovnika govorilo sličnom jekavskom čakavicom, ali je zatim to presjekao kao besmislicu jugoslavenski vukovac Milan Rešetar. Kasnije u Jugoslaviji je sve donedavna, ta moguća dubrovačka čakavština postala tabu-tema, jer je idejno ugrožavala srbijanske pretenzije na Dubrovnik.

Zbog ovog embarga i noviji jezikoslovci u Hrvatskoj i Hercegovini sve do danas zaziru od toga nepodobnog tumačenja, ali su taj problem mimo hrvatskih već riješili novi crnogorski lingvisti. Pri proučavanju povijesti nastanka crnogorskog jezika, dio njih je zaključio da su se zetsko-dukljanski govori doduše razvili pod kasnijim štokavskim utjecajem iz zaleđa, ali na prvotnoj podlozi stare jekavske čakavštine od srednjega vijeka, koja se prije govorila od Dubrovnika do Boke, Budve i možda primorjem sve do Skadra, gdje okolna albanska plemena (npr. Kuči) još danas imaju tipske čakavske primjese.

U novije doba je napokon i u Crnoj Gori nađena živa čakavska jekavica kod starih ribara u lučici Bigova (Trašte) pred ulazom Boke, a također su zapisani čakavski toponimi na Orjenu i brojni čakavski arhaizmi u selu Markovići nasred Crne Gore. Iz navedenog slijedi da se u prošlim stoljećima jekavska čakavica vjerojatno govorila duž južnojadranskog primorja od donje Neretve do Boke i možda do Skadra, a danas je u završnom izumiranju ograničena samo još na Lastovo, Janjinu i Bigovu pred ulazom Boke Kotorske.
---------------------------------------------------

Ceha hoćeš li presjeći čakavicu u BIH kao u Rešetar Dubrovniku? haha

Edit: ovo je copy/paste s teme jekavska čakavica na hr. Wikipediji, ali vjerujem da će urednik Ceha već danas da dejstvuje i izmjeni tekst u najskorijem roku :))

U tjeku je psihološki rat protiv Hrvata u BIH kojim ih se nastoji kulturno, jezično i sve druge načine izolirati od Hrvata iz Hrvatske .

Najveća prepreka agresorima su ikavica i čakavica (danas šćakavica) u BIH.

Velikosrbinu paše da nema hrvatske štokavice, a da su samo čakavci Hrvati.
Ako je predak hrvatskog čakavski, onda je predak srpskog štokavski, pa mi sada pričamo srpski. To je Šešelj.

Primorska šćakavica, ona koja ide do Budve je obuhvaćala i masu čakavizama.
Za utjecaj čakavskog na zetski prvi put čujem.
Jbg. nikako ne možeš šćakavicu u čistu čakavicu pretvorit. Zapadna hercegovina (veći dio) je bio (zapadno)štakavski.
A novoštokavski ikavski je i dan danas šćakavsko-štakavski https://commons.wikimedia.org/wiki/File ... alects.PNG
Staroštokavski je većinom šćakavski; https://commons.wikimedia.org/wiki/File ... nd_BiH.PNG
Šćakavica, čakavica i kajkavica jesu hrvatski. Ne pričamo o srpskom, hrvatskom i slovenskom.

?
Hrvati u BiH su danas dobrim djelom jekavci, kao i Hrvati u RH.
Šćakavice više skoro da i nema, zatrla ju bivša juga.

http://www.hercegbosna.org/kolumne/obra ... 15124.html

Neki su se već probudili, vrijeme je za ostale.