|
|
Stranica: 19/20.
|
[ 483 post(ov)a ] |
|
Autor/ica |
Poruka |
Glazbenik
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 17 vel 2014, 15:08 |
|
Pridružen/a: 12 lip 2009, 13:19 Postovi: 5903 Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 08 srp 2014, 03:07 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
Za one koje zanimaju njeki važniji tekstovi o hrvatskome jeziku, preporučio bih sljedeće. Tko nije pročitao, ima što, da stekne jasniju sliku, ter da ne ostane samo kod prepucavanja i dokazivanja..... Nije nerazumljivo ni dosadno, važno je, a nema daveža s filološkim detaljima. Možete ih, uglavnom, spremiti u pdf-u: Ivan ******** : Pretvorba hrvatskoga iz crkvenog u književni jezikhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=cla ... zik=136112Recenzija, Prikaz Dubravka Sesar: HRVATSKI JEZIK I SERBOKROATIZAM ILI CAR JE GOL. Leopold Auburger: Hrvatski jezik i serbokroatizam. Maveda i HFDR, Rijeka, 2009., 304 str. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=cla ... ezik=99198Mario Grčević : Ponovno o »istočnohercegovačkoj štokavštini« i kroatističkim stranputicamahttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=cla ... zik=113654Mario Grčević: Dubrovačka književnost ni u kojem smislu nije sastavni dio srpske književnostihttp://www.matica.hr/vijenac/516%20-%20 ... BEevnosti/Branka Tafra ; Petra Košutar : Nova periodizacija povijesti hrvatskoga književnoga jezikahttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=cla ... zik=116824Von Polenzova, u predhodnom tekstu spomenuta, višesvezačna studija o njemačkom bit će nadmašena ovom o hrvatskom: http://www.croatica.hr/
|
|
Vrh |
|
|
Zadar1993
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 09 srp 2014, 11:14 |
|
Pridružen/a: 21 kol 2011, 16:34 Postovi: 15238 Lokacija: Misao svijeta
|
Hrobi već dva dana čitam ove linkove i svaka čast . Razvaljivanje serbokroatističkih gluposti i presizanja na hrvatsku jezičnu i književnu baštinu.
_________________ Te kad mi jednom s dušom po svemiru se krene, Zaorit ću ko grom: O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene, To moj je, moj je dom!
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 14 srp 2014, 00:44 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
Glazbenik je napisao/la: Tomislav Krasnec OBJAVA: 17.2.2014 | 12:00 Izbacimo drveni jezik iz vijesti i informacija o Europskoj unijiKad čitam i slušam vijesti iz EU, vidim strah od jednostavnog izražavanja Nakon višemjesečnih mjerljivih rezultata članstva Hrvatske u Europskoj uniji namjera nam je pokazati na koji način istinski europska politika nastavlja igrati važnu ulogu u budućnosti prilagođavanja hrvatskog jezika izazovima dinamičnog modernog doba i proširenog političko-ekonomskog konteksta te koliko je logično očekivati doprinos hrvatskog jezika jasnijem izražavanju na razini institucija EU. Uf! Eto, bilo je teško, ali u prvoj rečenici otkriveno je koja je tema ove kolumne. Ako ste se probili kroz tu rečenicu, svaka vam čast. Ako niste, ne brinite se. Jer poanta je ove kolumne upravo to: jezik kojim se institucije EU svakodnevno služe u komunikaciji s javnošću je nerazumljiv, dosadan i drven. Mnogi novinari, ni ne razmišljajući o tome, preuzimaju taj jezik čim nogom stupe u Bruxelles, ali meni u ušima još odzvanja nešto što mi je pokojni Krsto Cviić rekao u jednom intervjuu 2007.: “Piši što jednostavnije. Moraš znati što želiš reći, ali onda to kaži bez umatanja u neku tobože učenu formu. Reci točno onako kako jest, s najmanjim mogućim brojem riječi i naprosto idi dalje”. Veliki Chris Cviić, hrvatsko-britanski novinar i publicist, u našem razgovoru o stanju u hrvatskom novinarstvu 2007. iznio je jednu neočekivanu tezu. U Hrvatskoj su bile potrebne godine i godine da se novinari i pisci, kako je rekao, oslobode prevelikoga i zapravo negativnog utjecaja Miroslava Krleže. A to je, po Cviiću, upotreba previše riječi, razbacivanje pojmovima i stranim izrazima. Po Cviiću, u vrijeme komunizma postojao je strah od otvorenog, direktnog pisanja i moralo se opširnim opisima samo aludirati na neke stvari koje se nisu mogle otvoreno reći. Kad se pojavila sloboda govora, pod utjecajem krležijanskog stila mnogi su u Hrvatskoj razvili nešto što je Cviić nazvao strahom od jednostavnog izražavanja. Kad smo vodili taj razgovor, dakle 2007., Cviić je imao osjećaj da “to krležijansko zastranjivanje” prolazi te da se “i kod nas sada zbilja piše onako kako se uči i u Economistu” (Cviić je bio suradnik tog uglednog tjednika od 1969. do 1990. godine). Ali kad danas čitam i slušam vijesti iz Europske unije, često vidim taj strah od jednostavnog izražavanja. Primjer: “Tražitelji posla mogu se osloniti na potporu budućeg proračuna EU-a kojim se pruža velik doprinos otvaranju radnih mjesta”. Zaista je nevjerojatno kad institucije ili, još gore, novine pokušavaju prodati nekome tako pisane vijesti. Biste li jeli u restoranu koji poslužuje pseću hranu? Iz istog razloga vjerojatno ne biste željeli gutati vijesti pisane drvenim jezikom. U francuskom jeziku postoji izraz “la langue de bois”. Drveni jezik. To je izraz za pretenciozni, službeni jezik koji je lišen stvarnog sadržaja i smisla, ali zato zamaskiran floskulama i općenitim ili nejasnim pojmovima. Jezik kojim se govori u institucijama Europske unije vrlo je često upravo drveni jezik ili “langue de bois”. Jezik u hrvatskoj politici i javnoj upravi u većini je slučajeva drveni jezik. Ali nije to specifičnost Hrvatske. Jezik u njemačkoj politici također je drveni jezik. Nijemci imaju strah od jasnog izražavanja zbog negativnog naslijeđa iz Drugog svjetskog rata. Britanski povjesničar Timothy Garton Ash obrazlaže da njemački jezik jednostavno ima previše duhova iz prošlosti i da je, zbog Hitlera, njemačka politička retorika svjesno oprezna, plitka i dosadna. Čitava njemačka politička klasa koristi nekakav dezinficirani lego-jezik, što je pojam kojim T. Garton Ash opisuje slaganje unaprijed izgrađenih šupljih fraza. To bi se ležerno moglo reći i za većinu zastupnika u Europskom parlamentu, Saboru ili bilo kojoj županijskoj skupštini, gradskom ili općinskom vijeću u Hrvatskoj. Drveni jezik oduvijek je postojao, samo ga treba prepoznati, osvijestiti potrebu da ga se izbaci iz javnog govora i da ga se zamijeni jednostavnim, razumljivim izražavanjem. Kada iz Bruxellesa stižu veleumne rečenice poput one na početku ili na sredini ovog teksta, ne dajte se impresionirati adresom iz koje stižu. To što su iz EU ne znači da moraju biti manje razumljive. U poznatom eseju “Politika i engleski jezik” George Orwell piše da je neiskrenost veliki neprijatelj jasnog izražavanja. Kad postoji jaz između čovjekovih stvarnih i proklamiranih ciljeva, čovjek se instiktivno okreće dugim riječima i iscrpljenim frazama. Simon Kuper, jedan od najboljih europskih novinskih kolumnista, jednom je izjavio da je više naučio o pisanju iz 20-ak stranica tog Orwellova eseja nego iz svih godina svoga školovanja. http://www.vecernji.hr/eu/izbacimo-drveni-jezik-iz-vijesti-i-informacija-o-europskoj-uniji-921539Ovo jednostavno nije istina. U raznim jezicima, koliko mogu pratiti, nema toga "drvenoga jezika". Naproti. Prvo: među funkcionalnim stilovima se razlikuju novinski i književnoumjetnički. Novinarski vam je novinara, pa makar bili i face. Ti su tekstovi uvijek nekako plošni, površni i dosadni. Možda je "kriva" narav engleskoga-o njem pišem- jezika koji je pretrpio stašan udarac normansko-francuskom osvojenjem u 11. st., i kad se oporavljao, od 15. st nadalje, to je činio leksičkim posuđivanjima- a ne "iz sebe" kao ruski, njemački, francuski,.. Sada dobar dio novinstva u SAD, bilo lijevo-liberalnoga, bilo "desnoga"- n.pr. Wall Street Journal, New York Times, Slate, Taki magazine, ..pun je fraziranja bez pokrića. To nije ni solidno novinarstvo, a nije ni književnost, nego razbacivanje doskočitim frazama u kojima se želi ispasti forsirano duhovit. Krležin je stil u novinskim temama (Pogreb Jovana Dučića, Dijalog o Brest-Litovsku,.) genijalan, uopće nije isprazan, samo nije za šupljoglavce. To je književnost u novinarstvu, a ne jadno fraziranje nekih Tomića, pa i Ivkošića u slabijim trenutcima. Naši su novinari slabije obrazovani od najboljih svjetskih, no i ti "najbolji svjetski" baš nisu neke mile gere. Najbolji je bio, tko ga se sjeća, Carl Gustav Stroehm, i to je pravo jasno novinarstvo pravoga ranga.
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 14 srp 2014, 01:56 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
Zadar1993 je napisao/la: Hrobi već dva dana čitam ove linkove i svaka čast . Razvaljivanje serbokroatističkih gluposti i presizanja na hrvatsku jezičnu i književnu baštinu. Ovo je zlatno doba hrvatskoga jezika, nikad nije bio bolji. Točno je da imamo dva velika "protivnika" u tom: a) prevlast audio-vizualne kulture u svijetu, pa se mladi ljudi sve slabije izražavaju. To nije samo hrvatski, nego opći fenomen. Ne čitaju lektiru (internet), pa kad ih slušam kako razglabaju o filmovima i sportu i bilo čemu...to je jeadno. N eznaju složiti ništa više od "to je super", "film je bez veze" (zašto ? Odgovor- ?). Isto, tu je dominacije površne angloameričke popularne kulture, kao i noiz drugih stvari. Pozitivan će biti učinak sinkronizacije filmova- protiv čega sam prije bio- nu vidim da to imaju u EU svi, i doprinosi jačanju jezične svijesti i rječnika u prosječnika. b) ostatci jugo-UDBAških struja koje se protive jačoj individualizaciji u pravopisu, rječniku i sintaksi (smeta ih uspornik mjesto glupog "ležećeg policajca), no ni njihova ne će vjekovati... Realno, od 1990: a) nismo dosta promijenili pravopis, no mislim da ćemo ga konačno stabilizirati kroz koju godinu, i to uz izmejen o kojima sam govorio (red je da izbjegnemo sva ta jednačenja, pa da imamo podforum, podkategorija, poredka, svjedočba, odpisati,..) b) dosta smo napravili, a suma sadšnjega će biti totalni prkaz koji uključuje i povijesnu gramatiku, na http://www.croatica.hr/ Izdali smo nevjerojatno puno, pšto nikada ne bismo u Jugoslavijama. Samo pogledajte ovaj prijegled filoloških djela, i nadnevke prijetisaka: http://knjige.ihjj.hr/knjige/http://www.hrvatskiplus.org/index.php?o ... &Itemid=48http://www.hrvatskiplus.org/index.php?o ... &Itemid=48No, valja reći da je pravo pohranište u knjigama, a manje u filološkim djelima (kojima svaka čast). . Tako imamo genijalne prijevode s arapskoga (Daniel Bučan), Mate Maras je fenomenalno prevdeo s talijanskoga, francuskoga i engleskoga (Michelangelo, Dante, Rabelais, Shakespeare, Milton, De Quincey, Beowilf,..), Mirko Tomasović uglavnom s talijanskoga i portugalskoga (Tasso, Camoens,..), Stamać s njemačkoga (Goethe, Nothova "Semiotika"), Mislav Ježi sa sanskrta i nešto grčkoga (Vede, Upanišade, fragmenti Grka,..), Zdeslav Dukar s grčkoga (Plutarh, tragedi,..), Ladan s latinskoga, grčkoga, njemačkoga, islandskoga (Augustin, Aristotel, 4 evanđelja, Descartes, Lagerkvist, Niebelunzi,..) itd. itd. Isto, imao niz remek djela na području esejistike, poezije, kritike, poligrafije, memoaristike, manje romana (Tomislav Ladan, Dubravko Detoni, Petar Gudelj, Irena Vrkljan, Vesna Krmpotić, Viktor Žmegač, S.P. Novak, Mirko Kovač, Slobodan Novak, Luko Paljetak,...). U razdoblju od oko 1950. do 1990., bili smo, osim Krleže i Ladana, uglavnom slabi, s njekoliko iznimaka koji su se tek brusili. A sad tekstove, bilo stručne, bilo opisne, koji pokazuju gdje smo i što smo ...-ali kratke, samo s naputcima na knjige, eventualno... Tekstovi o hrvtskome jeziku uoči ulaska u EUhttp://www.matica.hr/kolo/374/r/Tema%20 ... C%20sutra/Luis Camoens: Luzitanci (tekst Tomasovića o prevođenju)http://www.matica.hr/knjige/1033/Kako sam prepjevao Luzitance http://www.matica.hr/media/uploads/knji ... itance.pdfMirko Tomasović: Raspre i raspravehttp://www.matica.hr/knjige/847/Odjeljak "Jovan Splavić, "ponovljen"http://www.matica.hr/media/pdf_knjige/8 ... %20009.pdfMario Grčević: Jernej Kopitar kao strateg Karadžićeve književnojezične reforme http://hrcak.srce.hr/index.php?show=cla ... ezik=68919Mate Maras: Prijevod Miltonahttp://www.profil-mozaik.hr/izgubljeni-raj/PR/144707http://www.matica.hr/vijenac/397/Pohrva ... 20Miltona/ Mario Grčević: Hrvatski udjel u Karadžićevu prijevodu Novoga zavjetahttp://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=259501Hrvatski jezik je normiran i moderan jezik od šesnaestoga stoljećahttp://hrvatski-croatian.blogspot.com/2 ... deran.htmlprema Krasićevoj knjizi: Počelo je u Rimuhttp://www.politikaplus.com/novost/3927 ... kih-jezikaRecenzija Josipa Silića:http://hrcak.srce.hr/index.php?show=cla ... ezik=98471Ako već želite i knjiga, imate zadnju Katičićevu knjigu za spremanje: Radoslav Katičić: Hrvatski jezik, 2013 http://lib.freescienceengineering.org/v ... ?id=932297
|
|
Vrh |
|
|
Zadar1993
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 14 srp 2014, 12:58 |
|
Pridružen/a: 21 kol 2011, 16:34 Postovi: 15238 Lokacija: Misao svijeta
|
Hvala Hrobi
_________________ Te kad mi jednom s dušom po svemiru se krene, Zaorit ću ko grom: O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene, To moj je, moj je dom!
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 14 srp 2014, 22:42 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 24223
|
Jako dobri linkovi, dobro će mi doći u par rasprava
|
|
Vrh |
|
|
Hunter
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 16 srp 2014, 20:30 |
|
Pridružen/a: 21 stu 2012, 10:26 Postovi: 3383 Lokacija: Србија
|
Čitam pre neki dan Večernjak, bila neka anketa... kaže "glasajte" pa sam ostao zbunjen da li se u Hrvatskoj glasuje ili glasa?
|
|
Vrh |
|
|
Srpski Knindza
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 16 srp 2014, 20:33 |
|
Pridružen/a: 09 ožu 2012, 23:02 Postovi: 15 Lokacija: Zaanštad, Holandija
|
Ja mislim da su neki padeži opšti haos kao recimo u reči ručak - ručkovi. Šta nije ručci lepše?
_________________ Zasto taj Gotovina svugde ima 10% popusta ako ne zato sto je komandovo okupatorskom vojskom u kukavickom napadu na Krajinu! https://www.facebook.com/SrpskaKrajinaWorldwide
|
|
Vrh |
|
|
Glazbenik
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 24 srp 2014, 14:32 |
|
Pridružen/a: 12 lip 2009, 13:19 Postovi: 5903 Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
|
Važniji hrvatski rječnici (po stoljećima)
1501.-1600. = 3 1601.-1700. = 7 1701.-1800. = 14 1801.-1900. = 24 1901.-2000. = 108 2001.-2014. = 52
1901.-1918. XXXXX (5) 1918.-1941. XXXXX XXXX (9) 1941.-1945. XXXXX (5) 1945.-1990. XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XX (47) 1990.-2000. XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XX (42) 2000.-2014. XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XXXXX XX (52)
U 24 godine hrvatske demokracije izdana su čak 94 hrvatska rječnika, a u 45 godina komunizma svega 47 rječnika od kojih dio ima hibridne nazive. Nisam ubrojio ponovna izdanja čime bi situacija bila još povoljnija za protekle 24 godine.
Važnije hrvatske gramatike (po stoljećima)
1601.-1700. = 3 1701.-1800. = 15 1801.-1900. = 47 1901.-2000. = 25 2001.-2014. = 7
1901.-1918. = 3 1918.-1941. = 7 1941.-1945. = 1 1945.-1990. = 10 1990.-2000. = 4 2001.-2014. = 7
|
|
Vrh |
|
|
Glazbenik
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 24 srp 2014, 15:14 |
|
Pridružen/a: 12 lip 2009, 13:19 Postovi: 5903 Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
|
Prijevodi na hrvatski jezik (po vremenskom slijedu).
José Ortega y Gasset (1883.-1955.) 1941. Pobuna masa 1944. O ljubavi 1993. Tema našeg vremena 1996. Dehumanizacija umjetnosti 2002. Razmišljanja o Quijoteu 2002. Oživljavanje slike 2002. O ljubavi 2003. Pobuna masa 2004. Što je filozofija 2007. Dehumanizacija umjetnosti i drugi eseji 2008. Meditacije o Quijoteu 2009. Studije o ljubavi 2009. Misija sveučilišta
Carl Schmitt (1888.-1985.) 1943. Pojam politike i ostale razprave 1999. Teorija partizana 2005. Pojam politike 2007. Politički spisi
Ivan A. Bunjin (1870.-1953.) 1926. Mitjina ljubav 1934. Gospodin iz San Franciska 1935. Selo 1943. Život Arsenjeva 1974. Život Arsenjeva 1993. Treći Tolstoj 1993. Prokleti dani 1993. Gorki 1994. I. Bunjin (Sabrana djela) 1997. Kći 1999. S majmunom
Knut Hamsun (1859.-1952.) 1919. Urednik Lynge 1919. Glad 1922. Nitkov 1927. Ruža 1930. Gospođa Ivana 1940. Krug se zatvara 1943. Skitnice 1944. August 1961. Misterije 1975. Glad 1983. Blagoslov zemlje 1986. Po zaraslim stazama 2000. Zavodnik i druge priče 2001. Zavodnik i druge priče 2002. Blagoslov zemlje 2005. Festina lente 2007. Glad 2009. Victoria 2009. Po zaraslim stazama 2009. Pan 2011. Misteriji
Gabriele D'Annunzio (1863.-1938.) 1923. Triumf smrti 1929. Zvona 1940. Solus ad solam 1942. Posljednja trijada 1970. Užitak 1986. Sin požude 2003. Antologije 2004. Talijanski futurizam 2004. Giovanni Episcopo 2005. Morske hore 2009. Sotonski čas 2010. Nevini 2011. Mondeni brevijar
|
|
Vrh |
|
|
Glazbenik
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 24 srp 2014, 16:21 |
|
Pridružen/a: 12 lip 2009, 13:19 Postovi: 5903 Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
|
Maurice Barrès (1862.-1923.) 1923. Vrt na Orontu 1924. Neprijatelj zakona 1933. Ljubav u zemlji Thule 2001. El Greco mi jasno pokazuje tajnu Toleda 2007. Vrt na Orontu
Géza Gárdonyi (1863.-1922.) 1926. Onaj silni treći 1929. Anuška će u opatice 1983. Egerske zvijezde 2011. Božji robovi 2013. Pripovijesti
Oswald Spengler (1880.-1936.) 1991. Čovjek i tehnika 1998. Propast Zapada
Carl von Clausewitz (1780.-1831.) 1997. O ratu 2010. O ratu
Hilaire Belloc (1870.-1953.) 2010. Eseji jednog katolika 2012. Velike hereze 2012. Stari i novi neprijatelji Katoličke crkve 2012. Kako je nastala reformacija
|
|
Vrh |
|
|
Glazbenik
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 24 srp 2014, 17:21 |
|
Pridružen/a: 12 lip 2009, 13:19 Postovi: 5903 Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
|
Platon (5.-4.st.pr.Kr.) 1897. Platonov i Xenophontov Symposion 19xx. Obrana Sokratova 19xx. Fedon 1902. Platonov Protagora 1908. Platonov Lahet 1912. Platonov Fedon 1915. Obrana Sokratova 1915. Djela Platonova 1922. Platonova Obrana Sokratova i Kriton 1943. Država, državnik 1957. Zakoni 1974. Zakoni 1975. Protagora, Sofist 1976. Kratil 1977. Državnik 1977. Država 1979. Fileb 1981. Platonov i Xenophontov Symposion 1982. Vježbanje u dijalektici 1991. Platonova Politeia 1995. Odredbe 1996. Hipija Manji 1996. Fedon 1996. Eros i Filia 1997. Menon 1997. Hipija Manji 1997. Fedar 1997. Država 1998. Ion, Lahet, Meneksen 2000. Obrana Sokratova 2001. Država 2002. Parmenid 2004. Država 2005. Prepjev Platonova Parmenida 2009. Obrana Sokratova 2009. Država 2010. Fedon 2012. Obrana Sokratova
|
|
Vrh |
|
|
Glazbenik
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 24 srp 2014, 20:50 |
|
Pridružen/a: 12 lip 2009, 13:19 Postovi: 5903 Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
|
Nikolaj A. Berdjajev (1874.-1948.) 1935. Sudbina čovjeka u savremenom svijetu 1936. Naziranje Dostojevskog na svijet 1937. Komunizam i kršćani 1984. Ja i svijet objekata 1985. Duh i realnost 1989. O vrijednosti kršćanstva i nevrijednosti kršćana 1991. Novo srednjovjekovje 2005. Smisao povijesti 2005. Samospoznaja 2006. Ruska ideja 2007. Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu
Evgenij I. Zamjatin (1884.-1937.) 1930. Mamaj 1931. Tamo gdje je vrag rekao laku noć 2003. Mi 2013. Izbor iz djela
Nikolaj O. Losskij (1870.-1965.) 2002. Vrijednost i biće
Pitirim A. Sorokin (1889.-1968.) 1924. Ideologija agrarizma 2007. Društvena i kulturna dinamika 2014. Društvena kultura i dinamika
Miguel de Unamuno (1864.-1936.) 1929. Magla i tri uzorite novele 1930. Don Kihotov grob 1990. Kako se piše roman 1992. Poetski dnevnik 1997. Glazba 1998. Agonija kršćanstva 1999. Poetski dnevnik 1999. O tragičnom osjećanju života u ljudi i u naroda 2000. Magla 2002. O tragičnom osjećanju života 2004. Ljubav i pedagogija 2005. Pjesnička (o)poruka 2007. Život Don Quijota i Sancha 2007. Agonija kristijanizma 2008. Tri poučne novele i jedan prolog 2010. O tragičkom čuvstvovanju života 2010. Kako nastaje roman 2011. Tetka Tula 2013. Ogledalo smrti
|
|
Vrh |
|
|
Glazbenik
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 24 srp 2014, 22:01 |
|
Pridružen/a: 12 lip 2009, 13:19 Postovi: 5903 Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
|
Selma Lagerlöf (1858.-1940.) 1917. Jerusalim 1917. Blago gospodina Arnea 1919. Legende o Isukrstu 1930. Legende o Kristu 1931. Rajski bunar 1944. Gösta Berling 1945. Anna Svaerd 1992. Legende o Kristu 1994. Legende o Kristu 1994. Gösta Berling 1995. Legende o Kristu 1996. Legende o Kristu 1997. Legende o Kristu 1999. Sveta noć 1999. Legende o Kristu 2000. Legende o Kristu 2001. Božićne priče 2001. Legende o Kristu 2001. Legende o Kristu 2001. Legende o Kristu 2002. Legende o Kristu 2003. Legende o Kristu 2004. Legende o Kristu 2008. Legende o Kristu 2010. Legende o Kristu 2010. Helga 2011. Povijest jednog imanja 2011. Pastorovo zlato 2013. Jeruzalem
|
|
Vrh |
|
|
Hunter
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 25 srp 2014, 18:32 |
|
Pridružen/a: 21 stu 2012, 10:26 Postovi: 3383 Lokacija: Србија
|
Dva primera iz večernjaka: 1.The Economist o Lijepoj našoj: Bolesna Hrvatska. Veliki nered Ugledni britanski tjednik piše o stanju hrvatske ekonomije u kontekstu nedavnog summita u Dubrovniku, gdje su se okupili predsjednici zemalja regije i njemačka kancelarka Angela Merkel, te zaključuje kako Hrvatska “nije dobro” Zar reč "ekonomija" nije izbačena iz hrvatskog jezika i zamenjena rečju "gospodarstvo"? Evo konkretnog primera: http://www.business.hr/ekonomija/linic-stanje-u-gospodarstvu-je-kriticno2. spremni za upotrebu - Hrvatsko ratno zrakoplovstvo počelo s korištenjem dva MIG-a iz Ukrajine Zar reč "upotreba" nije izbačena iz hrvatskog jezika i zamenjena rečju "uporaba"? Evo konkretnog primera: http://www.nanopinion.eu/ro/node/382Da li neko može da mi objasni o čemu se ovde radi? Koje su reči hrvatske a koje nisu?
|
|
Vrh |
|
|
Kamov
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 25 srp 2014, 22:47 |
|
Pridružen/a: 23 svi 2014, 03:07 Postovi: 745 Lokacija: Planet Zemlja
|
Hunter je napisao/la: Dva primera iz večernjaka: 1.The Economist o Lijepoj našoj: Bolesna Hrvatska. Veliki nered Ugledni britanski tjednik piše o stanju hrvatske ekonomije u kontekstu nedavnog summita u Dubrovniku, gdje su se okupili predsjednici zemalja regije i njemačka kancelarka Angela Merkel, te zaključuje kako Hrvatska “nije dobro” Zar reč "ekonomija" nije izbačena iz hrvatskog jezika i zamenjena rečju "gospodarstvo"? Evo konkretnog primera: http://www.business.hr/ekonomija/linic-stanje-u-gospodarstvu-je-kriticno2. spremni za upotrebu - Hrvatsko ratno zrakoplovstvo počelo s korištenjem dva MIG-a iz Ukrajine Zar reč "upotreba" nije izbačena iz hrvatskog jezika i zamenjena rečju "uporaba"? Evo konkretnog primera: http://www.nanopinion.eu/ro/node/382Da li neko može da mi objasni o čemu se ovde radi? Koje su reči hrvatske a koje nisu? Ekonomija nije gospodarstvo. Gospodarstvo je u srpskom jeziku privreda. Glagolska imenica korištenje može se zamijeniti imenicama upotreba, uporaba i poraba ili glagolskim imenicama upotrebljavanje, rabljenje i služenje. Tako je pravilno i: upotreba mobitela, uporaba mobitela i služenje mobitelom.
_________________ Došao je tiho i ušao u legendu
|
|
Vrh |
|
|
Hunter
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 26 srp 2014, 20:29 |
|
Pridružen/a: 21 stu 2012, 10:26 Postovi: 3383 Lokacija: Србија
|
Kamov je napisao/la: Hunter je napisao/la: Dva primera iz večernjaka: 1.The Economist o Lijepoj našoj: Bolesna Hrvatska. Veliki nered Ugledni britanski tjednik piše o stanju hrvatske ekonomije u kontekstu nedavnog summita u Dubrovniku, gdje su se okupili predsjednici zemalja regije i njemačka kancelarka Angela Merkel, te zaključuje kako Hrvatska “nije dobro” Zar reč "ekonomija" nije izbačena iz hrvatskog jezika i zamenjena rečju "gospodarstvo"? Evo konkretnog primera: http://www.business.hr/ekonomija/linic-stanje-u-gospodarstvu-je-kriticno2. spremni za upotrebu - Hrvatsko ratno zrakoplovstvo počelo s korištenjem dva MIG-a iz Ukrajine Zar reč "upotreba" nije izbačena iz hrvatskog jezika i zamenjena rečju "uporaba"? Evo konkretnog primera: http://www.nanopinion.eu/ro/node/382Da li neko može da mi objasni o čemu se ovde radi? Koje su reči hrvatske a koje nisu? Ekonomija nije gospodarstvo. Gospodarstvo je u srpskom jeziku privreda. Glagolska imenica korištenje može se zamijeniti imenicama upotreba, uporaba i poraba ili glagolskim imenicama upotrebljavanje, rabljenje i služenje. Tako je pravilno i: upotreba mobitela, uporaba mobitela i služenje mobitelom. Hvala na pojašnjenju.
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 26 srp 2014, 23:54 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
Hunter je napisao/la: Kamov je napisao/la: Ekonomija nije gospodarstvo. Gospodarstvo je u srpskom jeziku privreda.
Glagolska imenica korištenje može se zamijeniti imenicama upotreba, uporaba i poraba ili glagolskim imenicama upotrebljavanje, rabljenje i služenje. Tako je pravilno i: upotreba mobitela, uporaba mobitela i služenje mobitelom.
Hvala na pojašnjenju. Pa nije baš to. Hrvatske novine forsiraju hrvatsko-srpsko nazvilje gdje mogu, napose u posljednih nekoliko godina (ambasada prama veleposlanstvo, ekonomija - koje u ovom surječju znači isto što i gospodarstvo i sl.).
|
|
Vrh |
|
|
volvoks
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 27 srp 2014, 00:11 |
|
Pridružen/a: 07 ruj 2012, 21:35 Postovi: 12979 Lokacija: Zagreb
|
Hroboatos je napisao/la: Hunter je napisao/la: Hvala na pojašnjenju.
Pa nije baš to. Hrvatske novine forsiraju hrvatsko-srpsko nazvilje gdje mogu, napose u posljednih nekoliko godina (ambasada prama veleposlanstvo, ekonomija - koje u ovom surječju znači isto što i gospodarstvo i sl.). To je više pitanje toga što je in nego resrbizacije , u Jugoslaviji se pretežno koristio oblik privreda i to je i današnji prijevod riječi gospodarstvo na taj jezik, no i kod njih se u tisku više koristi ekonomija. Iako je ekonomija primarno znanost i ovdje bi puno primjerenija bila riječ gospodarstvo, odnosno za Srbe privreda.
_________________ Summum ius, summa iniuria.
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 27 srp 2014, 00:36 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
Dodao bih njekoliko napomena glede raznih stvari.
1. lijep je prijegled prevedenih važnih djela, valja samo napomenuti da ih ima znatno više, i to vrsnih prijevoda klasika koje ne imasmo u doba SFRJ (bolje-nikada). Sad, to su možda djela za sladokusce, no važno je imati kapitalna djela prevedena praktički sva. Šteta što je jedna od najboljih izdavačkih kuća, Demetra (demetra.hr), uza sva potpore, prisiljena prodavati preskupe knjige. Nu, samo da nabrojim neka važnija djela (dio sam i spomenuo):
* Montaigne: Sabrana djela * Shakespeare: Sabrana djela * Tasso: Oslobođeni Jeruzalem * Camoens: Luzitanci * Milton: Izgubljeni raj * Beowulf * Herodot: Povijest * Conrad: Pobjeda, Očima zapada * James: Poslanici * Nietzsche: skoro sva djela, u Demetri (dosta slab prijevod, začudno) * 1001 noć- kapitalno izdanje Demetre u više knjiga, jedan smo od rijetkih naroda koji će imati prevedenu cijelu 1001 noć * Heidegger: niz knjiga, dobar prijevod, uglavnom Kirila Miladinova i drugih * Flaubert: Bouvard i Pecuchet * Darwin: Postanak čovjeka * Kalevala * Gospođa Murasaki: Priča o Genjiju ... Budući da znam situaciju i izdavaštvu (koliko-toliko), rekao bih nješto.
1. prošlo je, uglavnom, doba sabranih i izabranih djela u više knjiga. U sutonu SFRJ izdali smo još Borgesa i Marqueza, no mislim da to više nema prođu. Slično je i s enciklopedijama- a ja sam odrastao na enciklopedijama-njima je vrijeme prošlo, iako je posljednja Opća enciklopedija u SFRJ bila pravo remek djelo s kojom se ne može usporediti ni novija hrvatska, ni niz drugih (n.pr. ni Britannica u nizu natuknica- dosta je samo pogledati češki jezik i teoriju relativnosti).
2. izdajemo toliko smeća, ljubića i krimića i sličnih stvari, da je to uistinu previše. Nisam protiv popularne literature, no navala smeća, uglavnom angloameričkoga, djeluje kao omekšivač mozga.
3. izašlo je brdo dobrih publicističkih i povijesnih knjiga- ode komunizam, pa eto...
4. izdali smo i niz dobrih prijevoda za koje se ne zna. Primjer kojeg često navodim je sjajno djelo američko-francuskoga gerijatrijskoga genijalca Jacquesa Barzuna "From Dawn to Decadence" (pročitao sam ju na en.), a nisam znao da je prevedena na hrvatski- "Od osvita do dekadencije". Odlična knjiga i prijevod (Nikica Petrak). No, za to nije nitko živ čuo (izdavač Masmedija nema ni svoju kuću, nego je to nekakvi mračni ulaz kao u grupi TNT). Knjiga je inače bila 360 kuna, a na Interliberu sam ju, prijateljima, dobio za 100 kuna. To remek djelo čami neprodano- ljudi bi ju kupili, no nitko ne zna za njezino postojanje.
Naše oglašavanje na internetu čega imamo je katastrofalno. Sve online knjižare- SVE- su totalna truba.
5. posebna je priča oduran odnos prama "malim" izdavačima koji su bili- i ostali- praktički predvodnica u zanimljivim i bitnim naslovima. Socijalistički brontosauri zaštićeni su imbecilnim zakonima, dok su ovi mali platili ceh i dio ih je propao.
Primjer ?
Vrlo dobar izdavač Fabula nova počeo je izdavati kapitalno djelo velikoga Mircea Eliadea: Povijest vjerovanja i religioznih ideja. To su 3 knjige. Izdali prvu knjigu i - nema ih, vjerojatno bankrotirali. Ostala ta jedna knjiga.
Drugoga izdavača ne znam, no izdali prvi dio (od dva dijela) sjajne biografije Hitlera koju je napisao britanski povjesničar Ian Kershaw. Remek djelo. Od druge knjige- ni traga ni glasa. Za sada imamo Hitlera do 1938.
Moj bi opći zaključak bio da u važnim edicijama:
Stoljeća hrvatske književnosti Vrhovi svjetske književnosti
zatim u izdavača koji izdaju iznimno važna djela iz povijesti, politike, popularne znanosti, filozofije, religije, kulture, znanstvene fantastike, psihologije, sociologije, umjetnosti, ... imamo skoro sve.
Od tzv. klasika iz kanona imaginativne književnosti do onih nefikcionalnih (mislim da na hrvatski nije preveden jedino Marxov "Kapital")- imamo skoro sve vrijedno.
Zamjerio bih, uza već rečeno, što nema pretiskavanja djela od pred 30-40 godina kojih jednostavno nema- mislim poglavito na Proustov cijeli roman, na neke klasike poput Stendhala i sl. Neke prijevode treba jezično dotjerati.
No, glavno je moje nezadovoljstvo zbog ciganske politike koja opterećuje entuzijastičke i sposobne male izdavače, kroz koje dolaze najzanimljiviji naslovi, a također što nema internetske prikazbe "što imamo na lageru".
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 27 srp 2014, 00:45 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
Dame i gospodo Hercegbosanci, ako vam se da čitati što je vaš babo Hroboatos naklapao u zadnje vrijeme na meni simpatičnom forumu krstarice (svakako su liberalniji u moderiranju od forum.hr), i to o jeziku- tema: Čiji je naš jezik, evo vam. Ima dosta razglabanja i poveznica (njeke sam već zasebno dao), pa koga zanima evo. Dajem samo prvu stranicu obnovljenih naklapanja, pa ostale možete vidjeti klikanjem na sljedeće: http://forum.krstarica.com/showthread.p ... ik/page102
|
|
Vrh |
|
|
snowflake
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 26 kol 2014, 13:25 |
|
Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38 Postovi: 2763
|
Glazbenik je napisao/la: Tomislav Krasnec OBJAVA: 17.2.2014 | 12:00 Izbacimo drveni jezik iz vijesti i informacija o Europskoj unijiKad čitam i slušam vijesti iz EU, vidim strah od jednostavnog izražavanja Nakon višemjesečnih mjerljivih rezultata članstva Hrvatske u Europskoj uniji namjera nam je pokazati na koji način istinski europska politika nastavlja igrati važnu ulogu u budućnosti prilagođavanja hrvatskog jezika izazovima dinamičnog modernog doba i proširenog političko-ekonomskog konteksta te koliko je logično očekivati doprinos hrvatskog jezika jasnijem izražavanju na razini institucija EU. Uf! Eto, bilo je teško, ali u prvoj rečenici otkriveno je koja je tema ove kolumne. Ako ste se probili kroz tu rečenicu, svaka vam čast. Ako niste, ne brinite se. Jer poanta je ove kolumne upravo to: jezik kojim se institucije EU svakodnevno služe u komunikaciji s javnošću je nerazumljiv, dosadan i drven. Mnogi novinari, ni ne razmišljajući o tome, preuzimaju taj jezik čim nogom stupe u Bruxelles, ali meni u ušima još odzvanja nešto što mi je pokojni Krsto Cviić rekao u jednom intervjuu 2007.: “Piši što jednostavnije. Moraš znati što želiš reći, ali onda to kaži bez umatanja u neku tobože učenu formu. Reci točno onako kako jest, s najmanjim mogućim brojem riječi i naprosto idi dalje”. Veliki Chris Cviić, hrvatsko-britanski novinar i publicist, u našem razgovoru o stanju u hrvatskom novinarstvu 2007. iznio je jednu neočekivanu tezu. U Hrvatskoj su bile potrebne godine i godine da se novinari i pisci, kako je rekao, oslobode prevelikoga i zapravo negativnog utjecaja Miroslava Krleže. A to je, po Cviiću, upotreba previše riječi, razbacivanje pojmovima i stranim izrazima. Po Cviiću, u vrijeme komunizma postojao je strah od otvorenog, direktnog pisanja i moralo se opširnim opisima samo aludirati na neke stvari koje se nisu mogle otvoreno reći. Kad se pojavila sloboda govora, pod utjecajem krležijanskog stila mnogi su u Hrvatskoj razvili nešto što je Cviić nazvao strahom od jednostavnog izražavanja. Kad smo vodili taj razgovor, dakle 2007., Cviić je imao osjećaj da “to krležijansko zastranjivanje” prolazi te da se “i kod nas sada zbilja piše onako kako se uči i u Economistu” (Cviić je bio suradnik tog uglednog tjednika od 1969. do 1990. godine). Ali kad danas čitam i slušam vijesti iz Europske unije, često vidim taj strah od jednostavnog izražavanja. Primjer: “Tražitelji posla mogu se osloniti na potporu budućeg proračuna EU-a kojim se pruža velik doprinos otvaranju radnih mjesta”. Zaista je nevjerojatno kad institucije ili, još gore, novine pokušavaju prodati nekome tako pisane vijesti. Biste li jeli u restoranu koji poslužuje pseću hranu? Iz istog razloga vjerojatno ne biste željeli gutati vijesti pisane drvenim jezikom. U francuskom jeziku postoji izraz “la langue de bois”. Drveni jezik. To je izraz za pretenciozni, službeni jezik koji je lišen stvarnog sadržaja i smisla, ali zato zamaskiran floskulama i općenitim ili nejasnim pojmovima. Jezik kojim se govori u institucijama Europske unije vrlo je često upravo drveni jezik ili “langue de bois”. Jezik u hrvatskoj politici i javnoj upravi u većini je slučajeva drveni jezik. Ali nije to specifičnost Hrvatske. Jezik u njemačkoj politici također je drveni jezik. Nijemci imaju strah od jasnog izražavanja zbog negativnog naslijeđa iz Drugog svjetskog rata. Britanski povjesničar Timothy Garton Ash obrazlaže da njemački jezik jednostavno ima previše duhova iz prošlosti i da je, zbog Hitlera, njemačka politička retorika svjesno oprezna, plitka i dosadna. Čitava njemačka politička klasa koristi nekakav dezinficirani lego-jezik, što je pojam kojim T. Garton Ash opisuje slaganje unaprijed izgrađenih šupljih fraza. To bi se ležerno moglo reći i za većinu zastupnika u Europskom parlamentu, Saboru ili bilo kojoj županijskoj skupštini, gradskom ili općinskom vijeću u Hrvatskoj. Drveni jezik oduvijek je postojao, samo ga treba prepoznati, osvijestiti potrebu da ga se izbaci iz javnog govora i da ga se zamijeni jednostavnim, razumljivim izražavanjem. Kada iz Bruxellesa stižu veleumne rečenice poput one na početku ili na sredini ovog teksta, ne dajte se impresionirati adresom iz koje stižu. To što su iz EU ne znači da moraju biti manje razumljive. U poznatom eseju “Politika i engleski jezik” George Orwell piše da je neiskrenost veliki neprijatelj jasnog izražavanja. Kad postoji jaz između čovjekovih stvarnih i proklamiranih ciljeva, čovjek se instiktivno okreće dugim riječima i iscrpljenim frazama. Simon Kuper, jedan od najboljih europskih novinskih kolumnista, jednom je izjavio da je više naučio o pisanju iz 20-ak stranica tog Orwellova eseja nego iz svih godina svoga školovanja. http://www.vecernji.hr/eu/izbacimo-drveni-jezik-iz-vijesti-i-informacija-o-europskoj-uniji-921539Nema Krleža nikakve veze s tim. To su jednostavno odlike administrativnog i publicističkog stila. Jedini je problem što novinari kod nas nisu dovoljno vješti u prebacivanju teksta iz jednog u drugi. A tu bi već moglo doći do pojednostavljivanja. I da, takav jezik u određenoj mjeri jest lišen smisla, tj. služi se više pojmovnim jezikom i impersonalnim konstrukcijama, no to jest odlika administracije. Daleko najgori jest jezik zakonskih tekstova. pravni jezik.
|
|
Vrh |
|
|
snowflake
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 26 kol 2014, 13:44 |
|
Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38 Postovi: 2763
|
Ekonomija je znanost o gospodarstvu, gospodarskoj aktivnosti, a može biti i gospodarska aktivnost. U tom slučaju je sinonimna s riječju gospodarstvo, u onom prvom nije. Također treba biti oprezan s riječima ekonomski i ekonomičan. No to je već neka druga tema. A osim ovog što je napomenuto, naši ljudi često zamjenjuju hrv. riječi jer im to naprosto zvuči svjetski.
|
|
Vrh |
|
|
snowflake
|
Naslov: Re: Hrvatski jezik: opća tema Postano: 26 kol 2014, 13:54 |
|
Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38 Postovi: 2763
|
|
Vrh |
|
|
Online |
Trenutno korisnika/ca: / i 25 gostiju. |
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|