Ako podrži kreševsku deklaraciju i hrvatsku federalnu jedinicu, predviđam mu 100% u HB.

Razni komentari na hajvaz.ba:

Koji su njima prioriteti...važnije im što je rekao ili implicirao neki mirni čovjek u HR, nego ona drama koja se odvija u Zenici. Biće da se tu javljaju ovi što su van Bosne.

Istina, većinom se radi o raznim napaljenim dijasporcima, dakle ljudima koji uopće ne žive u BiH - strancima.
Za njihovo mišljenje marim ko za natalitet majmuna u Indoneziji.

Isječak intervjua s Josipovićem:


Kada smo već kod politike Stjepana Mesića, hoćete li Vi, za razliku od njega, kada budete posjetili BiH, posjetiti Banja Luku i Mostar?

-Hoću, sasvim sigurno.

http://www.bljesak.info/content/view/45245/155/

I istjeran iz HDZ-a NAKON POTPISIVANJA WASHINGTONSKOG SPORAZUMA. Jedna činjenica koja se nikad ne spominje. Neka Poskok to ponavlja bar onoliko često koliko tupi o etničkom čišćenju Srba.

Ja mislim da na sljedecim izborima ivo nece moci dobiti 100% glasova postoce se miss Kosor potruditi da nam ukine pravo glasanja. Tako da je skoro sigurno da za sljedece izbore mi u hercegbosni necemo moci glasati.
A mozda je tako i bolje nece nas onda imati zasto optuzivati kao cjelinu ai mi cemo manje ocekivati od njih i vise se boriti sami.

Malo gledam u čemu sam bio nejasan, pa sam dopunio i proširio tekst.

"Kultura će odigrati veliku ulogu kad 2012. uđemo u Europsku uniju jer mi smo mali narod u toj velikoj zajednici i bit će problem kako zadržati svoj identitet. To će biti funkcija kulture, njome ćemo se nametnuti i sačuvati svoju prepoznatljivost - najavio je Josipović." VL, 13.01.2010 13:05

Premda se ne slažem sa njegovim izbornim programom, volio bih da prof. Josipović objasni na kakvu kulturu misli pri ovom stavu. Pokušat ću sa rezervom prihvatiti neke načelne stavove glede njegovog programa, jer je jedan dio kompatibilan sa socijalnim naukom Crkve, i nastojati uobličiti kulturni smjer onako kako ga ja vidim. Pitanje nacionalnog identiteta za mene je pitanje usklađivanja hrvatske povijesne baštine sa učilišnim programima, državnim protokolima, simbolima i nacionalnim interesima među kojima prvo mjesto zauzima kulturni i jezični suverenitet, što znači da moraju postojati zaštite mjere mišljenja na hrvatskom jeziku, a to je također i jedan od stupova nacionalne sigurnosti koji se izražava u državnoj stabilnosti. Te mjere zaštite nacionalnog identiteta je po mom mišljenju najbolje proveo Izrael, premda i kod njih ima poteškoća, a oni su u daleko goroj poziciji nego mi ovdje. Josipović je u svom programu istaknuo antifašizam kao temelj njegovog programa, premda se tu može otvoriti zaseban razgovor, uzet ću načelo koje je istaknuo i pokušati ga prihvatiti pod određenim uvjetima; zamjerku nalazim u poistovjećivanju antifašizma sa petokrakom, jer antifašizam nije vlasništvo perioda jednog kaotičnog vremena dvadesetog stoljeća, isto tako, u tom vremenu je bilo i ustaša koji nisu bili fašisti, kao i partizana koji nisu bili jugokomunisti a obje su strane izgubile i sa Jugoslavijm i sa NDH, stoga mislim da je potrebno proširiti pojam antifašizma izvan petokrake (odnosno iznad petokrake); potvrdu za to se može vidjeti u Josipovićevom stavu oko Jasenovca i Bleiburga, kojima pokazuje da ih smatra simbolima dvije ekstremističke struje, stoga mislim da se nije pametno svrstavati ni na koju stranu ukoliko se na pitanja ne da jasan odgovor koji će biti obostrano prihvatljiv.
Problem vidim u situaciji da jedni antifašizam poistovjećivanju samo sa partizanima i naposlijetku sa Jugoslavijom, dok drugi državnost i hrvatstvo poistovjećuju samo sa NDH i ustaškim režimom, što po meni dovodi do nestabilnosti u državi i narušava nacionalnu sigurnost i javni red. Ako je netko mogao primjetiti, ispada da imamo dvije međusobno nesnošljive nacionalnosti u državi, a ne mišljenja o gledanju na državu i njen poredak.
Ono što se u svemu tome gura u stranu, jest da je antifašistička borba jasno izražena u periodu turskog ratovanja, te držim da je pojam antifašizma potrebno proširiti na taj period, što bi bio mudar državnički i vanjskopolitički potez jer bi time mogli staviti tu politiku i interese pod svoje definicije i mjerila. Tu biste rasteretili otpor i pritisak stvoren u dvadesetom stoljeću, a zadržali pozitivne stečevine tog vremena, dok bi se negativne dale lakše revalorizirati, bez ugroze pozitivnih. Također bi se time postavio politički standard težnjama sa istoka, a koji se danas nameću kao suradnici "u ostvarivanju prava manjina". Drugim riječima, to znači da je potrebno oblikovati sliku hrvatskoga antifašizma, a ne (samo) jugoslavenskoga, te naglasiti da je antifašizam tek po tko zna koji put u hrvatskoj povijesti tek izražen u periodu dvadesetoga stoljeća, a držim i da je u to potrebno ubrojiti i Domovinski rat. Tim više zbog pojave širenja političkog islamizma (i velikosrbstva), te bi se ti interesi stavili pod kontrolu, a istovremeno bi se prava islamskih i ostalih manjina u Hrvatskoj mogla držati zaštićenima bez ugroze hrvatskih interesa. To znači i da je potrebno i RH zaštititi od "manjina", odnosno od njihovih matica.
Zato mislim da je dobro prihvatiti prijedlog hodočasnika prvog spomen pohoda na Gvozdansko, štoviše, po mom mišljenju, državni protokol za Dan antifašističke borbe 22 lipnja bi bilo dobro doraditi u tom smjeru da se završni govor održava u Gvozdanskome na Zrinu a ne u Brezovici, čime bi se dao širi i jači oblik antifašizmu kojeg bi mogao prihvatiti veći broj ljudi, a koji ne bi bio stigmatiziran specifičnom ideologijom i režimom koji nisu mnogima prihvatljivi.
Tu bi se mogla odati i počast poginulima na Bleiburgu čime bi veći dio strana bio zadovoljen, bez politiziranja i Jasenovca i Bleiburga u korist nekih propalih režima. Povijesno značenje Zrina bi dalo drugačiju i jaču sliku hrvatskome antifašizmu, čime bi se i ojačao nacionalni identitet, te čitava županija pretvorila u hrvatsko antifašističko središte RH, koje bi obuhvatilo više razdoblja hrvatske povijesti, u čemu bi 22 lipanj tada imao i pozitivnu odgojnu mjeru za mase, i bio standard vanjske politike. A zaštita manjina se može ostvariti samo ako se ostvare i ostvaruju tisućljetna prava Hrvata na njihov identitet i samosvojnost.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gvozdansko
http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=5661:gvozdansko-svetite-hrvatskog-junatva-3-dio&catid=59:damir-borovak&Itemid=53

Da, da ... došao "pametan čovjek", a nije vam bio pametan kad ste prije drugog kruga izbora forsirali Banditića na sav glas,a SDP pljuvali gdje ste stigli Ovo može potvrditi i vaša anketa sa foruma o tome za koga ćete glasati i postotak onih koji su rekli da će glasati za Ivu. Al sad vam Josipović draži zbog toga što što je spomenuo da treba rješavati hrvatsko pitanje u BIH i odmah ga okivate u zvijezde Al' ste smiješni...

Najveća mi je fora kad mora objašnjavat Bošnjacima da Bandić nije bio moj kandidat iako sam glasao za njega. Naprosto od dva kandidata niti jedan nije posebno djelovao dobro.

A eto Bandinjo je kao nešto spominjao treći mada više vjerujem u ovo što je Josipović obećao.
U svakom slučaju suprotno mišljenju bošnjačkih mozgova niti bi slavili da je Bandinjo pobijedio niti tugujemo što je izgubio.

A slavlje čuvamo za 18.02.10 kad Silajdžić, pardon Mesić prestaje bit predsjednik.

Ma ko vas ne zna, dali ste glas bandiću samo da bi eliminisali jedan glas josipoviću pametno, nema šta i jadno da jadnije ne može bit glasaš za onog što nije tvoj kandidat

A što si ti glaso za "klempu"?

(Vezano je i za amandman o srpsko-hrvatskom jeziku)
Malo ću se ponoviti, no, postoje bitke koje su malene i naizgled beznačajne, te se nekome učiniti da su nižeg prioriteta, no predstavljaju strateški interes jedne strane u sukobu putem kojeg se čitavi sukob može okrenuti u korist trenutno slabijeg protivnika. Takvom bitkom smatram borbu za glagoljsko pismo. Uvođenjem glagoljskog pisma bi se pored ostalog potvrdila i ojačala preambula Ustava i osigurala čvrsta poluga za kasnije ublažavanje negativnih posljedica dosadašnje politike, kao i najavljenih promjena koje su negativne po suverenitet, pored ostaloga. Također bi njome Hrvati u BiH držali jaču poziciju u daljnjim razvojima BiH politike, ublažili bi se velikosrbski apetiti, a isto mislim oko slovenskog odnosno istarskog pitanja. Pored toga, teško se može uočiti da Vlada RH ima kontrolu nad medijima. Stoga bi joj ovakvi poticaji i promjene koje bi učinile široki utjecaj na društvo i podigle dobrim dijelom pozitivnu klimu u hrvatsku korist, bili od pomoći, premda se može unaprijed vidjeti i otpor hrvatskom pravu na njegovo povijesno nasljedstvo.

http://www.youtube.com/watch?v=-K7q20VzwVs

Spomenut ću samo da centrala Beograd svoje pismo i jezik koristi kao oružje, a da su hrvatske posrbice to u stanju prihvatiti:
http://www.jutarnji.hr/u-skole...a-/239003/

Na ovo je uslijedio navodni demantij Primorca (2008), no godinu dana kasnije on za JL izjavljuje da "ćirilica nije isključena" za uvođenje u nastavni program (pri tome ne misli na hrvatsku odnosno bosansku). Hrvatski političari moraju prepoznavati ovakve suptilne mutljarije koje se doslovno besramno plasiraju tako da čovjek ne može niti vjerovati da je to istinito.

http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=5692:priopenje-hsp-dr-ante-starevi-u-vezi-zahtjeva-sdss-a&catid=50:hrvatska&Itemid=29
http://www.kupreskiradio.com/?go=article&id=1202209856

Također treba spomenuti negativne efekte informatizacije društva, za koju držim da bi mogla biti pogubna za jezik i ugroziti nacionalne interese i sigurnost, ukoliko se ne donesu pravilni zakoni o reguliranju informatiziranja, a zaštitu od njih nisam vidio u strategiji e-Hrvatska (IS to ne pokriva). Po mom mišljenju, potrebno je donijeti i provoditi zakon koji bi uređivao postupke prijevoda programa sa stranih na hrvatski jezik, a koji bi uključivao zakonski obvezatnu suradnju između nadležnih instituta i sveučilišta sa tvrtkama koje ili nabavljaju program ili ga same proizvode. Znači da bi puštanje programa na hrvatsko tržište trebalo proći odobravanje nadležnih instituta za jezik i tehnologiju (ukoliko takvo što već ne postoji, a ja to nisam imao priliku vidjeti). Tu bi se čak otvorio prostor za ubacivanje naših izvornih riječi s obzirom da bi one zaživjele u govoru i mišljenju, jer se odnose na radnu okolinu, a ne prijedlog za korištenje alternativne riječi. Moje mišljenje je da je takvo što tada i potrebno dodatno zaštititi uvođenjem glagoljice, kako bi se razvoj jezika usmjerio u hrvatsku stranu, a ne u npr. englesku. Pri tome bih napomenuo da pod nadležnim institutima ne smatram samo jezikoslovne, nago i tehničke, da se ne dogodi da opet dobijemo riječi kao "popudbina" i "napudbina" jer je posao prevođenja prepušten samo jednoj strani, a prepuštanje prijevoda tvrtkama ne bih savjetovao jer su im "prijevodi" vrlo nekvalitetni, te svaka tvrtka zna plasirati svoj rječnik. Smatram da bi uvođenje glagoljice u Ustav rezultiralo boljim ugledom RH u svijetu, ljudi bi se osjećali bolje, koristilo bi i Crkvi, a donositelji ovakvih amandmana bi bolje razmislili prije nego ih donesu. Prednosti glagoljice kao službenog pisma bi za Hrvatsku bile velike.

Da nisi promašio temu?
Edit: Ok, dopuštenje riješeno na private.

Imao sam dvojbu da li da post ostavim ovdje ili na drugoj temi, no odlučio sam ostaviti ga ovdje kao dodatak gornjem tekstu iz određenih razloga, premda sam možda trebao i citirati gornji tekst. No mislim da bi trebao biti sada jasniji. Ipak ću ostaviti i poveznicu na drugu temu:
http://hercegbosna.org/forum/politika/europski-parlament-zastupnice-zelenih-tra-e-srpsko-hrvatski-jezik-t1697.html

Kako je dobar dio meni spornog Josipovićevog programa napisao profesor Flego, a ne on, mogu uvjetno reći da stoga očekujem veće razumijevanje profesora Josipovića za hrvatsku baštinu, a kada to kažem tada mislim da Hrvati moraju po povijesnom i nasljednom pravu biti baštinici te baštine, znači moraju biti u mogućnosti uživati je. To, po mome mišljenju, podrazumjeva da se pri temeljnim vrijednostima, u koje spada osnovno ljudsko pravo na vlastito pismo i jezik, mora bezuvjetno zalagati za njihova ostvarivanja u svome narodu, pa i ako ta baština i ne odgovara sasvim njegovom uvjerenju, i volio bih da tu pokaže čvrstinu jer su to osnovne i opće vrijednosti njegovog naroda, i to je minimum minimuma što bi se moglo očekivati od njega a da bi se moglo reći da poštuje nacionalni interes i integritet države. Osim što bi time pokazao da je odgovoran i osjetljiv prema pravu vlastitog naroda na identitet i samosvojnost, jedino na ovom pitanju mislim da bi mogao izvući dvotrećinsku većinu za promjenu Ustava, dok su ostala pitanja pitanja politiziranja i loša po Ustav. Ovo pitanje je jedino što bi ojačalo Ustav i samim time poziciju RH, što bi bilo povoljno i za gospodarsku stabilnost zemlje.

"Objavili ste da Turska radi na novim političkim pozicijama na Balkanu. Kako ubuduće vidite utjecaj Turske na Balkanu?
...Imamo projekte koji bi uključivali zemlje Balkana, jer je ekonomska suradnja najbolji put u stabilnost i mir. Slično radimo i na Bliskom istoku, u Siriji i Iraku, a za Balkan je posebno bitno to što radimo na kulturnoj, religijskoj i etničkoj raznolikosti i suživotu. Naši su gradovi u prošlosti bili kulturno puno raznolikiji nego danas. Pogledajte samo BiH prije 20 godina, nakon rata došlo je do pročišćavanja gradova. Neki su gradovi čisto srpski, neki hrvatski ili bošnjački, što nije dobro. Prije 200 godina su i Solun, Skoplje i Istanbul bili etnički raznoliki. Smatramo da je budućnost u raznolikosti i to je naša vizija za Balkan." (VL)

Ako se netko sjeća osme točke Vidoševićevog programa, on u njoj prešutno predviđa uvoz od milijun stranih radnika. turci se žele nadoštukat na jugosferu. ako smijem primjetiti, takvi planovi bi se trebali tretirati kao objava agresije na zemlju jer se planira uništiti većinski narod u državi. dio rješenja na kojem se može graditi progresivna obrambena politika: gore navedeno i uvođenje glagoljice