HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 21 pro 2025, 15:13.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 1617 post(ov)a ] 
Stranica Prethodna  1 ... 33, 34, 35, 36, 37, 38, 39 ... 65  Sljedeća
Autor/ica Poruka
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 04 svi 2015, 16:32 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06
Postovi: 34062
Citat:
Tunjo: Mi Bošnjaci moramo biti načisto da su Turci nas ostavili bez države.


Citat:
ISTRAŽUJEMO Šta je nama Turska?
Objavljeno: 04. 05. 2015 - 16:25 Novosti » Teme

ISTRAŽUJEMO Šta je nama Turska?

Foto: Erdoan i Izetbegović: Turski predsjednik dolazi u BiH uoči Kongresa SDA

Sve agresivnija uloga turskog vladajućeg režima u Bosni i Hercegovini, a posebno unutar bošnjačkog političkog kruga, nije prošla nezapaženo unutar intelektualnih krugova. Ekspanzija turskog utjecaja na krilima ulaganja zvanične Ankare u propagandu i izgradnju imidža dominantne regionalne sile, ostavlja sve više traga, ne samo na ulogu SDA kao vladajuće stranke nego i na svakodnevni život, ponajviše Bošnjaka.

Sredinom maja očekuje se i dolazak turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana (Recep Tayyip Erdogan) u BiH. Posjeta će biti organizirana, prije svega, kao vid podrške Bakiru Izetbegoviću uoči Kongresa SDA, koji najavljen za 26. maj, a na kojem će se, između ostalog, birati novi predsjednik ove stranke. Izetbegović je jedan od kandidata za novog predsjednika SDA i glavni zagovarač jačanja utjecaja Turske u BiH.

Inače, pod firmom izgradnje mostova između dva naroda i dvije države, Turska je posljednjih godina, a na osnovu strategijskog plana ideologa ove države, sve bliže cilju - izgradnji svoje baze na "živoj sili" Bošnjaka i Albanaca, za političku i ekonomsku ekspanziju prema Evropi. Uz veliko poštovanje prema turskom narodu i državi kao takvoj, mnogi se u našoj zemlji pitaju kako će se to sve odraziti na život naroda u BiH.

Ovakve teze izazvale su i sve življu debatu između uglednih bošnjačkih i bh. intelektualaca, među kojima ima različitih stavova, od onih tvrdo proevropskih i probošnjačkih, koji u svemu vide opasnost po bh. identitet, do onih koji u turskoj ekspanziji vide samo folklor i obnovu kulturoloških veza.

"Dnevni avaz", u interesu javnosti, kontaktirao je nekoliko utjecajnih intelektualaca i javnih djelatnika te prenosimo njihovo mišljenje o jačanju uloge Turske, posebno kroz prizmu posljednjih dešavanja u kojima se bh. mališanima sve češće daju zastave Turske države, umjesto zastava i obilježja njihove domovine.

Šaćir Filandra, dekan FPN-a u Sarajevu
Ove veze s Turskom su veze s aktuelnim režimom

- Turska se u bošnjačkoj javnosti pojavila posljednjih desetak godina i to je vezano s aktualnim političkim režimom u Turskoj. To prije nije bilo tako, niti znači da će u budućnosti biti tako.


Filandra: Ni korist ni šteta

Mislim da je ta manifestaciona veza s aktualnim političkim režimom u Turskoj simboličke naravi, vrlo je površna, romantičarskog je karaktera, ona ni na koji način ne može, i da hoće, zapravo naš bošnjački, evropski identitet dovesti u pitanje. Ja tu ne vidim nikakve opasnosti. Turci su ovdje bili 500 godina i ništa nisu učinili. Ni na koji način nisu decentrirali niti deformirali naš identitet. Cijela pojava Turske kod nas se nastoji stranački instrumentalizirati, utilitizirati, na neki način okoristiti, da od toga nema niti će iko imati nikakve ni koristi ni štete. Njihovo prisustvo je simboličko, narativno, tradicijsko, bez realnih investicijskih poduhvata - smatra profesor Filandra.

Akademik Muhamed Filipović
Svaka zabluda je opasna

- Djeca se organiziraju da mašu turskim zastavama - to nije reakcija naroda, nego je to organiziranje od jedne strane, vjerovatno od onih grupa koje su ovisne o Turskoj, i politički i finansijski i u smislu operacija. Svaka zabluda je opasna. Mi želimo biti prijatelji sa svim zemljama, na Balkanu i u Evropi i inače. To je i prva premisa našeg političkog položaja. Druga premisa je da mi Bošnjaci moramo biti načisto da su Turci nas ostavili bez države.


Filipović: Grupe ovisne o Turskoj

Osmanska carevina dala je autonomiju kneževini Srbiji, dala je autonomiju Bugarskoj, Grčkoj... sve su to na Berlinskom kongresu postale autonomne, priznate i samostalne države, a BiH nije. Mi imamo migraciju našu u Turskoj, zbog toga je nama stalo da imamo dobre odnose. Ali, mi ne smijemo biti u zabludi i nasjesti na te priče: "Turci su nama apsolutni prijatelji, uvijek su nam bili", ma nisu nam uvijek bili prijatelji - kaže akademik Filipović.

Adis Arapović, politički analitičar
Pravimo li mi to rezervu maticu

- Bošnjački politički establišment nema odgovor na historijski izazov formiranja države i nacije. U izostanku toga se luta, malo lijevo, malo desno. U jednom trenutku pretjerano smo amerikanizirani, u drugom trenutku evropeizirani, treći put idemo pretjeranim turskim uticajem, a iza svega je, najčešće, uzak partikularni partijski interes.


Arapović: Najgori oblik titoizma

I to čak ne bi bilo ni sporno dokle god se ne uđe u javnu sekularnu sferu. Onog momenta kada uzmete djecu iz javnih škola da mašu nekim zastavama, to već podsjeća na neki najgori oblik titoizma. Pravimo li mi rezervnu maticu, pravimo li naciju koja nismo ili se pak tražimo u tom svijetu promijenjenih političkih globalnih odnosa? Sve su ovo pitanja na koja nije odgovoreno. Bošnjački politički faktor to sebi nije odgovorio, time je ostavio prazan prostor da na to pitanje vrlo površno, partikularno, a ponekad i s velikom štetom odgovaraju političke stranke, to nipošto nije dobro - ističe Arapović.

Nedžad Mulabegović, predsjednik VKBI-ja
Obilježavanje turskih praznika je pretjerivanje

- BiH kao zemlja poslije svega onoga što je pošlo treba razvijati bilateralne, multilateralne odnose sa svim dobronamjernim zemljama. S aspekta odnosa BiH i Turske ima mnogo više elemenata. Postoji određeni tradicionalizam, koji je određen prisustvom Osmanske carevine. Iz toga je logično da su proistekle veze, religijske, kulturno-historijske. Turska je kao država, bez obzira na politike, podržavala BiH i u najtežim trenucima agresije i rata, ali, nažalost, nije nastavila taj kontinuitet, u smislu ekonomije i infrastrukturnih investicija i nakon rata.

Mulabegović: Ekonomski plan

Obilježavanje turskih praznika kod nas smatram običnim pretjerivanjem. Što se tiče odnosa stranaka iz BiH i Turske, smatram da to ne bi trebalo imati neke refleksije na institucionalne državne institucije. Sve relacije i odnosi s Turskom trebaju imati harmonizaciju, ali na ekonomskom planu, to je za BiH najbitnije - kaže Mulabegović.

Salih Fočo, dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu
Turska ni u ratu nije pomogla, samo pojedincima jeste

- BiH je uvijek bila dio Evrope, nikada nije pripadala Istoku. I za vrijeme Osmanskog carstva i njegovog najvećeg uticaja BiH je imala svoj zasebni status i bila okrenuta više Vizantiji i Evropi nego ka Istanbulu. Kroz Tursku se na neki način instrumentalizira, ne samo kulturološki nego i religijski, BiH vraća unazad. Turska nije, objektivno, ni u ratu pretjerano pomogla BiH, pomogla je samo pojedincima!

Fočo: Vraćaju nas nazad

Ali, stvarnog uticaja na našu poziciju u ratu Turska nije imala. Problem je, ustvari, politike SDA, koja se naslonila na neki način, i to joj je jedini saveznik u svijetu. A, opet, Turskoj dobro dođe neki šalter da pokaže da ima aspiraciju i ustvari nas koristi više nego što će nam objektivno pomoći. Na neki način pokušava imati uticaj na BiH da bi svoju poziciju promovirala u vrijeme zastoja ka EU. Političke strukture lako se prodaju kod nas, njima to i odgovara - smatra Fočo.

Zlatko Topčić, književnik
Prijateljstvo ne smije prerasti u paternalizam

- Dobro je imati prijatelje u svijetu. U Turskoj živi između pet i sedam miliona ljudi koji su porijeklom iz Bosne, a koji su, u rasponu od austrougarske aneksije 1878. pa do agresije od 1992. do 1995., u njoj nalazili spas, zadržavajući dobar dio svog identiteta. Zato je poželjna kontinuirana saradnja između Bosne i Turske i u tome ne bi trebalo biti ništa sporno.

Topčić: Veliki i mali, moćni i slabi

Slične historijske simetrije nisu presedani i onoliko su naglašenije koliko je jedan narod manji, s amplitudama koje zavise od subjektivnog osjećaja ugroženosti u odnosu na neposredno okruženje. Ali, sve je, pa i to, stvar mjere i dobrog ukusa. Prijateljstvo, kao dvosmjerna ulica, između velikih i malih ne smije prerasti u paternalizam, umjesto partnerstva, u mjeri u kojem je ono između moćnih i slabih objektivno moguće - kazao je Topčić.

Edhem Bičakčić, bivši čelnik Sabora IZBiH
BiH ne smije zbog Turske odustati od EU

- Odnos BiH prema Turskoj najbolje je iskazao Husein-kapetan Gradaščević. Turska jeste zemlja koja je nama i pomagala, možemo razvijati dobre odnose i saradnju, ali isključivo na bazi pune ravnopravnosti i neutralnosti. To je jednostavna postavka i tu nema mnogo priče. Ako je u sferi kulturnog, u sferi ekonomije, ona je sigurno dobrodošla. Sve izvan toga iskače iz normalnih odnosa dvije zemlje.

edhem-bicakcic

Bičakčić: Bosanski prioriteti

BiH ima vlastite prioritete i važnosti. Nažalost, kod nas to ne funkcionira na neki produktivan način. Mi moramo biti okrenuti euroatlantskim integracijama, neophodna je bliska saradnja sa EU te je potrebno ukidanje svih mogućih barijera koje smo sami sebi nametnuli i od toga ne smijemo odustajati. Ne treba kvariti odnose s Turskom, ali te odnose trebamo staviti u poziciju odnosa kakve imamo s Njemačkom – kazao je Bičakčić.

Ljubomir Berberović
U tursku politiku ne vjerujem

Berberović: Trebamo imati vlastiti stav

- Ne mislim da tu ima nekog nametanja previše naglašenog. Vrlo je važno kad se sve uzima u obzir pri definisanju vlastitog stava i vlastite politike. Treba nam samoosvještavanje u snalaženju u stanju stvari i situacija. Dakle, apsolutno zagovaram da imamo vlastiti stav, u tursku politiku ne vjerujem, i ne vjerujem da bi to moglo biti načelno opasno i nepovoljno po bosanske politike - kazao je akademik Ljubomir Berberović.

_________________
- BiH se Muslimanima desila, 1991. je nisu htjeli. Cilj im je bio opstanak YU.
- Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP.
- Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 04 svi 2015, 19:09 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 12 lip 2009, 12:19
Postovi: 6190
Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
novem je napisao/la:
Citat:
Tunjo: Mi Bošnjaci moramo biti načisto da su Turci nas ostavili bez države.


Citat:
ISTRAŽUJEMO Šta je nama Turska?
Objavljeno: 04. 05. 2015 - 16:25 Novosti » Teme

ISTRAŽUJEMO Šta je nama Turska?


Šaćir Filandra, dekan FPN-a u Sarajevu
Ove veze s Turskom su veze s aktuelnim režimom

- Turska se u bošnjačkoj javnosti pojavila posljednjih desetak godina i to je vezano s aktualnim političkim režimom u Turskoj. To prije nije bilo tako, niti znači da će u budućnosti biti tako.


Filandra: Ni korist ni šteta

Mislim da je ta manifestaciona veza s aktualnim političkim režimom u Turskoj simboličke naravi, vrlo je površna, romantičarskog je karaktera, ona ni na koji način ne može, i da hoće, zapravo naš bošnjački, evropski identitet dovesti u pitanje. Ja tu ne vidim nikakve opasnosti. Turci su ovdje bili 500 godina i ništa nisu učinili. Ni na koji način nisu decentrirali niti deformirali naš identitet. Cijela pojava Turske kod nas se nastoji stranački instrumentalizirati, utilitizirati, na neki način okoristiti, da od toga nema niti će iko imati nikakve ni koristi ni štete. Njihovo prisustvo je simboličko, narativno, tradicijsko, bez realnih investicijskih poduhvata - smatra profesor Filandra.



Adis Arapović, politički analitičar
Pravimo li mi to rezervu maticu

- Bošnjački politički establišment nema odgovor na historijski izazov formiranja države i nacije. U izostanku toga se luta, malo lijevo, malo desno. U jednom trenutku pretjerano smo amerikanizirani, u drugom trenutku evropeizirani, treći put idemo pretjeranim turskim uticajem, a iza svega je, najčešće, uzak partikularni partijski interes.


Arapović: Najgori oblik titoizma

I to čak ne bi bilo ni sporno dokle god se ne uđe u javnu sekularnu sferu. Onog momenta kada uzmete djecu iz javnih škola da mašu nekim zastavama, to već podsjeća na neki najgori oblik titoizma. Pravimo li mi rezervnu maticu, pravimo li naciju koja nismo ili se pak tražimo u tom svijetu promijenjenih političkih globalnih odnosa? Sve su ovo pitanja na koja nije odgovoreno. Bošnjački politički faktor to sebi nije odgovorio, time je ostavio prazan prostor da na to pitanje vrlo površno, partikularno, a ponekad i s velikom štetom odgovaraju političke stranke, to nipošto nije dobro - ističe Arapović.




Salih Fočo, dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu
Turska ni u ratu nije pomogla, samo pojedincima jeste

- BiH je uvijek bila dio Evrope, nikada nije pripadala Istoku. I za vrijeme Osmanskog carstva i njegovog najvećeg uticaja BiH je imala svoj zasebni status i bila okrenuta više Vizantiji i Evropi nego ka Istanbulu. Kroz Tursku se na neki način instrumentalizira, ne samo kulturološki nego i religijski, BiH vraća unazad. Turska nije, objektivno, ni u ratu pretjerano pomogla BiH, pomogla je samo pojedincima!



Zlatko Topčić, književnik
Prijateljstvo ne smije prerasti u paternalizam

- Dobro je imati prijatelje u svijetu. U Turskoj živi između pet i sedam miliona ljudi koji su porijeklom iz Bosne, a koji su, u rasponu od austrougarske aneksije 1878. pa do agresije od 1992. do 1995., u njoj nalazili spas, zadržavajući dobar dio svog identiteta. Zato je poželjna kontinuirana saradnja između Bosne i Turske i u tome ne bi trebalo biti ništa sporno.



Šaćir Filandra je lud? 500 godina turskog utjecaja nije deformiralo i decentriralo bošnjački europski identitet? Jedino ako misli da je Bošnjak = bosanski Turčin.

Adis Arapović odaje trag inteligencije. Vidi da bi turčenje po Bosni moglo služiti pripremi rezervne matice.

Salih Fočo, dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu je kreten? On ne zna da gledati prema Bizantu znači gledati u smjeru Istanbula?

Zlatko Topčić je lud. Od 1878. do 1995. u Turskoj završilo sedam milijuna Bosanaca (Bošnjaka) i njihovih potomaka?


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 04 svi 2015, 19:12 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 05 lis 2010, 11:48
Postovi: 108302
Lokacija: Županija Herceg-Bosna
I meni je to upalo u oči.

_________________
Spetsnaz, a force for good.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 04 svi 2015, 21:08 
Online
Avatar

Pridružen/a: 02 kol 2012, 10:47
Postovi: 44260
Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
Koliko je onda Bosna imala stanovnika pa to su sve bili velegradovi, Sarajevo mora da je bilo veće od samog Beča :aleale

_________________
mostarski europski


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 04 svi 2015, 21:24 
Offline

Pridružen/a: 17 tra 2015, 19:31
Postovi: 924
Neznam koliko je Bosnjaka zavrsilo u Turskoj ali u RH u svakom mjestu ima velik broj ljudi ciji su preci dosli tamo nakon Turske agresije.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 04 svi 2015, 21:39 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 12 lip 2009, 12:19
Postovi: 6190
Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
daramo je napisao/la:
Koliko je onda Bosna imala stanovnika pa to su sve bili velegradovi, Sarajevo mora da je bilo veće od samog Beča


Beč 1880. = 1 162 591 st.

Sarajevo 1879. = 21 377 st.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 04 svi 2015, 21:45 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06
Postovi: 34062
Silni "milijuni" Bošnjaka u Turskoj. Treba znati da Bošnjaci nisu priznati ni kao manjina u TR.

Citat:
Languages spoken in Turkey, 1965 census
Bosnian 17,627
http://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Turkey


Dok druge brojke govore od 37-70 tis.:

Citat:


... odnosno 101 tis.

Citat:
http://joshuaproject.net/countries/TU
http://joshuaproject.net/people_groups/10953/TU

When Bosnia and Herzegovina was occupied and administered by Austria-Hungary in 1878, and a number of Bosniaks left Bosnia and Herzegovina. Official Austro-Hungarian records show that 56,000 people emigrated between 1883 and 1920, but the number of emigrants is probably larger, as they don't reflect emigration before 1883, and don't include those who left without permits.


_________________
- BiH se Muslimanima desila, 1991. je nisu htjeli. Cilj im je bio opstanak YU.
- Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP.
- Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 04 svi 2015, 21:59 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 12 lip 2009, 12:19
Postovi: 6190
Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
novem je napisao/la:
Silni "milijuni" Bošnjaka u Turskoj. Treba znati da Bošnjaci nisu priznati ni kao manjina u TR.

Citat:
Languages spoken in Turkey, 1965 census
Bosnian 17,627
http://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Turkey



Bošnjački jezik u Turskoj 1965.
slika

Većina Bošnjaka je završila u Anadoliji - Bošnjaci po pokrajinama 1965.:

Kocaeli = 3,827
Istanbul = 3,072
Sakarya = 2,899
İzmir = 2,349
Bursa = 1,169
Kırklareli = 1,148
Çanakkale = 516
Sivas = 515
itd.
Ukupno = 17,627

Podebljane su maloazijske pokrajine.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 04 svi 2015, 22:03 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06
Postovi: 34062
Dva prva popisa AU u BiH:

http://bs.wikipedia.org/wiki/Popis_stan ... ovini_1879.
Muslimani 448.613


http://bs.wikipedia.org/wiki/Popis_stan ... ovini_1885.
Muslimani 492.710

_________________
- BiH se Muslimanima desila, 1991. je nisu htjeli. Cilj im je bio opstanak YU.
- Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP.
- Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 04 svi 2015, 22:14 
Online
Avatar

Pridružen/a: 02 kol 2012, 10:47
Postovi: 44260
Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
Tako 50 000 u mitomaniji lako postane 5 milijuna, ma šta je to mala razlika za prosječnog Bošnju.

_________________
mostarski europski


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 04 svi 2015, 22:48 
Offline

Pridružen/a: 04 vel 2013, 00:55
Postovi: 60
yayo je napisao/la:
Neznam koliko je Bosnjaka zavrsilo u Turskoj ali u RH u svakom mjestu ima velik broj ljudi ciji su preci dosli tamo nakon Turske agresije.


Preko milion ljudi iz Usore,Soli,Huma,Posavine i ondašnje Bosne( Bošnjaka,gornji i srednji tok istoimene rijeke),Huma i dijelova Dalmacije je završilo tamo kod turskih osvajanja.
Nacionalno gledajući radi se o Hrvatima,uglavnom.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 28 svi 2015, 17:27 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 10 lis 2013, 21:41
Postovi: 9722
Citat:
Ivan Lovrenović: Ahdnama u svome kontekstu

Stvarni dometi ahdname mogu se procjenjivati samo u kontekstu teokratskog uređenja Osmanskoga Imperija, u kojemu je ona bila modus zaštite manjinskih vjerskih zajednica

Piše: Ivan Lovrenović

Način na koji se godišnjica milodraške ahdname obilježava u organizaciji udruženja bosansko-turskog prijateljstva „Bosfor“ iz Sarajeva, već šestu godinu, s historijskoga gledišta je besmislen i neistinit, a s aktualno-političkoga štetan, jer je obojen u biti nacionalističkom mitologizacijom i zloupotrebom jednoga važnog povijesnog događaja. A štetan je i zbog toga, što se na taj način kompromitira mogućnost da događaj toga formata i te zanimljivosti bude obilježavan mnogo vjerodostojnije i u edukativnom smislu korisnije.

S propašću Bosanskoga Kraljevstva i njegovih ustanova u osvajačkomu turskom vihoru 1463. i u kasnijim vremenima bitaka, nesigurnosti, mijenjanja granica, periodično pojačavanih progona, Bosanska franjevačka vikarija i njezina pastva trpjeli su ogromne štete i osipanja. Razorene crkve i samostani, puk dijelom rastjeran ili odveden u ropstvo, dijelom izginuo, dijelom u sukcesivnom prijelazu na islam, uz gubitak dobara i posjeda — sve je to franjevačku ustanovu i njezin preostali puk dovelo do iskušenja i opasnosti potpunoga nestanka. To su okolnosti u kojima sultan Mehmed I Osvajač podjeljuje bosanskome kustodu fra Anđelu Zvizdoviću ahdnamu, i taj susret vrlo dobro osvjetljava mentalitet i tipične osobine jedne i druge strane. Fratar u strašnoj dilemi: da s preostalom braćom i narodom ostavi ovu jedinu svoju zemlju, ugasi Vikariju, jedinu ustanovu koja je preživjela kataklizmu Bosanskoga Kraljevstva, i bježi u tuđi svijet, na Zapad, koji bi, kao, trebao biti ideološki njegov, ili da ostane ovdje, vjeran korijenima i pozvanju, a u nesigurnu traženju egzistencijalnoga modusa vivendi s osvajačima, novim gospodarima. Turski vladar, možda najmoćniji čovjek Svijeta u tom času, pred izborom: da toj zanemarljivoj veličini, koju predstavlja siromašni redovnik pred njime, odrekne bilo kakvu važnost i identitet, ili da ju tako marginalnu i bezopasnu prizna, i tako spriječi da mu netom osvojena zemlja, njezina polja i rudnici, ostane pusta, bez ljudi...

Kao i svaki drugi povijesni događaj, i ahdnama iz 1463. godine mora se tumačiti iz svojega konteksta i iz perspektive posljedica koje je proizvodila u toku vremena. Smiješno ju je uspoređivati, kako to neki čine, s engleskom Magna charta libertatum iz 1215. godine (feudalni ugovor o odnosima kralja i feudalnog plemstva), jer su im društveni, politički i povijesni konteksti neusporedivi. Smiješno i neistinito je o njoj govoriti i iz aspekta ljudskih prava, naprosto zato što je koncept ljudskih prava nešto što je nastalo tek u modernom vremenu nakon epohalnoga procesa laicizacije i emancipacije individue u zapadnom građanskom društvu. A prava je pseudohistorijska lakrdija, ali i nacionalistička zloupotreba, kada se o ahdnami govori kao o „dokumentu dijaloga, slušanja, međusobnog poštivanja“, kao o „dokumentu temeljnih vrijednosti Bosne i Hercegovine“ (Tahir Lendo, šef nove kantonalne vlade u Travniku). Stvarni dometi i vrijednost ahdname mogu se procjenjivati samo u kontekstu teokratskog uređenja Osmanskoga Imperija, u kojemu je ona bila modus zaštite manjinskih vjerskih zajednica, kojima je sistemski uskraćeno puno pravo građanstva (sve do Hatihumajuna iz 1856. godine). Tako je ahdnama samo ono što historijski i socijalno-politički jest, ništa manje i ništa više: istovremeno i garancija dozirane zaštite, ali i rječito historijsko svjedočanstvo nejednakosti.


Radiosarajevo.ba


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 12 lip 2015, 12:52 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06
Postovi: 34062
Citat:
Grb se nalazi i na zvaničnoj veb prezentaciji opštine
ŠOKANTNO Na grbu Kikinde turska glava nabijena na sablju!


slika

_________________
- BiH se Muslimanima desila, 1991. je nisu htjeli. Cilj im je bio opstanak YU.
- Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP.
- Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 22 lip 2015, 20:06 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 27 lis 2010, 15:06
Postovi: 34062
A la Zriki. :palacgore1

Citat:
Francuska je donijela rezoluciju o osudi otomanskog genocida nad Armencima, iako se taj genocid nije dogodio Francuzima.

Bosna i Hercegovina, naša domovina, još uvijek nije donijela rezoluciju o osudi otomanskog genocida nad Bosancima i Hercegovcima iako se taj genocid dogodio ne Francuzima niti Armencima nego baš Bosancima i Hercegovcima.

Štoviše u BIH i dalje, neki naši neinformirani sugrađani, slave neke od otomanskih agresora,daju im imena ulica, štuju ih i citiraju kao donosioce mira i tolerancije, istovemeno se smatrajući patriotama.

Idu čak i dalje pa podvale koje su nam potpisali prije političkog i doslovnog nabijanja na koce (Andrić, na Drini Ćuprija) veličaju kao preteče povelja o ljudskim pravima. Kopije tih povelja nabijaju u guzicu rent-a-kaur političarima.

Znam sad će neki reći, ali i vi slavite ove, ili one. Koji mi? I koje ove i koje one? Govorim o oficijelnoj politici. I oficijelnim ulicama....i zajedničkim nam agresorima na navodno zajedničku nam domovinu, u kojoj smo navono zajednički jednakopravni svi.

_________________
- BiH se Muslimanima desila, 1991. je nisu htjeli. Cilj im je bio opstanak YU.
- Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP.
- Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 24 lip 2015, 20:38 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 24 lip 2015, 15:01
Postovi: 1608
Danas ispada da je bilo "med i mleko". Po turskoj propgandi osmanlije su zapravo svet zaštitili od Srpske hegemonije i osvajačke politike :zubati

Ništa čudno i za I Sv rat je Nemcu kriva tadašnja "al kaida u evropi" - srpski teroristi...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 08 srp 2015, 18:22 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 18 sij 2014, 16:10
Postovi: 15079
Lokacija: Pod kraljevskim Srebrn'kom
slika
Tačno ovakav je moj pradjed bio na slici sa pra-nenom ali samo što pra-nena nije bila zamotana u feredžu nego je nosila maramu. To je period cirka 1920- 1940.

_________________
Dušom i krvlju iskupit ćemo te, o Al-Aksa!
Bi ruh bi dam nafdika ya Aqsa” By our souls, by our blood, all for you oh Al-Aqsa


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 08 srp 2015, 18:57 
Online
Avatar

Pridružen/a: 02 kol 2012, 10:47
Postovi: 44260
Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
kolubara je napisao/la:
Danas ispada da je bilo "med i mleko". Po turskoj propgandi osmanlije su zapravo svet zaštitili od Srpske hegemonije i osvajačke politike :zubati

Ništa čudno i za I Sv rat je Nemcu kriva tadašnja "al kaida u evropi" - srpski teroristi...


Pa Hitler je Principa nazivao Božjom rukom jer je ubio Ferdinanda prijestolonasljednika koji je bio veoma sklon prema Slavenima i zagovornik trojne monarhije.
U to doba je osobito bilo puno Čeha na bečkom dvoru i imali su značajan utjecaj.

_________________
mostarski europski


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 21 srp 2015, 19:31 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 18 sij 2014, 16:10
Postovi: 15079
Lokacija: Pod kraljevskim Srebrn'kom
"Evo pisem arzuhal,
Da vam kazem i svoj hal,
Propade nam vas mal
Siromasim, gospodo!
Bre pomagaj do Boga
Nije nigdi nikoga,
Nikom nije ovoga,
Sto je nama, gospodo!
Stjerase nas u Duvno
Kano konje u guvno,
Neka znate ufano:
Pogibosmo, gospodo!
Teska je ovo krajina
I krvava haljina,
Ali nas je malina
Neka znate, gospodo!
Ni carsije ni hana,
A nestade duhana,
Vec pijemo smrdana,
Razumite, gospodo!
Jamite nas iz Duvna,
Jer ce biti buna,
Da je blizu Una,
Da skocimo, gospodo!
Nije nami do smiha,
Nesta nam iz miha,
Sve lijepo izdiha,
Pomrijesmo, gospodo!
A vama je do smiha,
Nama dusa izdiha,
Pazite se griha,
Umricete, gospodo!
Ovo tuga govori,
Jer nam vece dogori,
Niti kopaj ni ori,
Otkud cemo, gospodo?

_________________
Dušom i krvlju iskupit ćemo te, o Al-Aksa!
Bi ruh bi dam nafdika ya Aqsa” By our souls, by our blood, all for you oh Al-Aqsa


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 21 srp 2015, 19:35 
Offline

Pridružen/a: 17 tra 2015, 19:31
Postovi: 924
Nisam znao da su stari Duvnjaci govrili bre. :smajl043


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 21 srp 2015, 19:38 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 18 sij 2014, 16:10
Postovi: 15079
Lokacija: Pod kraljevskim Srebrn'kom
yayo je napisao/la:
Nisam znao da su stari Duvnjaci govrili bre. :smajl043


Mehmed aga Pruščanin.
to ti je Biograđanski Bošnjak i obraća se Osmanlijama.
Samo ne znam o kakvoj se bitci radi.

_________________
Dušom i krvlju iskupit ćemo te, o Al-Aksa!
Bi ruh bi dam nafdika ya Aqsa” By our souls, by our blood, all for you oh Al-Aqsa


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 21 srp 2015, 20:41 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 19 stu 2010, 10:50
Postovi: 10323
Lokacija: Banja Luka
korrisnik je napisao/la:
slika
Tačno ovakav je moj pradjed bio na slici sa pra-nenom ali samo što pra-nena nije bila zamotana u feredžu nego je nosila maramu. To je period cirka 1920- 1940.

PraHbaba bi ti bila pravo lijepa i zgodna zena . Vidi se iz prilozenog .
Tumacim to njenom neizlaganju UV zracenju .

Pretpostavljam da se uz pomoc emitovanja ultrazvuka orjenitisala u prostoru .

Jebu na stranu...a znas li i ti (kazu da mnogi Muslimani znaju , ali sute o tome) ime nekog svog hriscanskog pretka ?
Aj stisni petlju , pa reci istinu .
(jab' reko :cool )

_________________
Sunce izlazi na Istoku . Ništa nije moćnije od ideje čije je vrijeme stiglo .


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 21 srp 2015, 20:49 
Offline

Pridružen/a: 17 tra 2015, 19:31
Postovi: 924
Zna. Zvao se Vuk.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 21 srp 2015, 20:52 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 18 sij 2014, 16:10
Postovi: 15079
Lokacija: Pod kraljevskim Srebrn'kom
Svarog je napisao/la:
korrisnik je napisao/la:
slika
Tačno ovakav je moj pradjed bio na slici sa pra-nenom ali samo što pra-nena nije bila zamotana u feredžu nego je nosila maramu. To je period cirka 1920- 1940.

PraHbaba bi ti bila pravo lijepa i zgodna zena . Vidi se iz prilozenog .
Tumacim to njenom neizlaganju UV zracenju .

Pretpostavljam da se uz pomoc emitovanja ultrazvuka orjenitisala u prostoru .

Jebu na stranu...a znas li i ti (kazu da mnogi Muslimani znaju , ali sute o tome) ime nekog svog hriscanskog pretka ?
Aj stisni petlju , pa reci istinu .
(jab' reko :cool )


Ima špekulacija da se zvao Vuk.
ALli to je neki hodža išao u muzej u Sarajevu pa pročitao, ništa nije preneseno sa koljena na koljeno.
Uglavnom kaže Ali sin Vuka i da je držao cijelo selo imao vinograde, šljivik mali za rakiju i kućicu na kraju sela.

_________________
Dušom i krvlju iskupit ćemo te, o Al-Aksa!
Bi ruh bi dam nafdika ya Aqsa” By our souls, by our blood, all for you oh Al-Aqsa


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 21 srp 2015, 21:02 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 26 lis 2014, 09:58
Postovi: 2335
Lokacija: Република Српска/Republika Srpska
Korisniče, trk u opštinu i mjenjaj prezime u Vuković :)

_________________
Za dobar zivot nije rodjen svako


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kako je uistinu bilo "pod Turcima"
PostPostano: 21 srp 2015, 21:02 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 26 lis 2014, 09:58
Postovi: 2335
Lokacija: Република Српска/Republika Srpska
...

_________________
Za dobar zivot nije rodjen svako


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 1617 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1 ... 33, 34, 35, 36, 37, 38, 39 ... 65  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 3 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO