Evo odgovora na tvoje pitanje.

Usorski kraj je do 1802. pripadao župi Komušina, a tada je osnovana odvojena župa Sivša. Kapelanija u Sivši je postojala još od 1784. Prije toga se velika župa Komušina protezala od Komušine do Kulaša. Na biskupskom popisu stanovništva Bosne Srebrene 1742. Matića nema u toj župi, ali se pojavljuju na popisu 1768., kada ih je dva domaćinstva u Makljenovcu. Na tim popisima se Ularice još ne pojavljuju kao zasebno selo, i nisam siguran jesu li zaselak Makljenovca ili Alibegovaca, pa postoji mala mogućnost da su ti Matići u stvari u današnjim Ularicama.

U svakom slučaju, bilježe se dva domaćinstva, jedno Joze a drugo Marka Matića. U kući Joze je 10 ukućana a u Markovoj 8. Od ovih 18 je 10 odraslih a osmero djeco. Možemo bez problema zaključiti, zbog broja odraslih osoba, da su ovi Matići preci današnjih i da su preživjeli kugu s početka XIX. stoljeća. Mala je vjerovatnoća da su svi izumrli ili odselili i da su to došli neki drugi Matići. 

Matići su dakle došli u Usoru poslije 1742., ali prije 1768. To ih čini starijim slojem doseljenika, za razliku od onih koji su došli poslije kuge. Za dalju starinu Matića prije dolaska u Usoru ne mogu biti siguran. Matić je često prezime, a i lakog nastanka jer je patronimik od čestog imena Mato. Matića je u Bosni Srebrenoj jako puno na popisu 1742., ali je teško odrediti odakle bi mogli doći u Usoru. Ima ih po livanjskom i duvanjskom kraju, kod Banje Luke, Kotor-Varoši i Hercegovini. Nema ih u župama najbliže komušinskoj, kao što su žepačka, vareška, sutiška, i srednjebosanske župe. Najbliži su u Lepenici kod Kiseljaka. Matiće u Posavini kod Brčkog i B. Broda ne smatram za vjerovatne pretke usorskih, jer tu bi se radilo o inversnoj migraciji. Glavni pravac kretanja je bio s juga iz karstnih krajeva na sjever a ne obrnuto, stoga mislim da starinu Matića treba tražiti južno od Usore a ne sjeverno.

Odgovor je od pave b

hvala ti marin2. poslao sam ti pp. Pozdrav!

Gospodine Pavo i dalje cekam odogovor o prezimenu Žarko.Ono sto ja znam da smo prijetlom iz Hrvaca tj.iz Bitelica molim neku informaciju ako moze hvala

@TinoCro77
našao sam nesto
Žarko : Vranjevići(Bišće,Mostar).Starinom su iz Dabrice (Stolac) odakle im je predak došao "na čitluk" u Vranjeviće.Ime je kršćansko,a dobiveno je od nekog pretka Žarka.

Zanima me prezime,Ljub(p)ković.Prezime moje čukunbabe.Iz kojeg je to kraja Hercegovine?Ne mogu naći,ništa
Mislim da je okolina Ljubuškog,ali selidba je bilo.

Puno, puno hvala na odgovoru.

Zanima me porijeklo prezimena Đogo i Ivanić - okolica Sarajeva.

pavo B je obeca na str. 32 da ce napisat poduzi tekst o miloradovicima al nazalost nista od tada :(

Bog svima. upućeno je svakome tko može ikako pomoći.
probam napraviti obiteljsko stablo pa sam došao do popisa iz 1742 g., ali bi volio da idem još dalje u povjest i da idem i u širinu porijekla.
idući od današnjih dana unatrag ovako izgeda: ja Marin Pavlović rođ. 03.12.1995.; sin Jurice Pavlovića rođ. 08.01.1961.; sin Nikole Pavlovića rođ. 17.10.1930 iz Crnića kod Vida; sin Jure Pavlovića rođ. 07.04.1898 iz Studenaca; sin Nikole Pavlovića rođ. 08.06.1871 iz Studenaca; sin Šimuna Pavlovića rođ. 08.10.1830. iz Studenaca; sin Mate Pavlović (Prasac) iz Studenaca; sin Bože Pavlović (Prasac) rođ. 1750. preselio iz Bijakovića u Studence 1785.; sin Ivana Pavlovića (Prasac) rođ. 1725 iz Bijakovića; sin Luke Prasca rođ. 1717 iz Bijakovića; sin Lovre Prasca
Naime još dvojim da li je taj prvi meni poznati predak Luka Prasac ili Mijo Pavličević jer po nekim spoznajama po popisu iz 1742 je navedeno da su dva sina odselila u Studence, jedan sin u Gabelu, jedan sin u Gradac kod Neuma, a jedan ostao na Bijakovićima. Po ovom izvoru slijedi da to treba biti Mijo jer je imao pet sinova i dvije kćeri, dok je Luka imao dva sina i pet kćeri.
molim da mi netko odgovori jeli ovo točno sa pet sinova, ako je ikako moguće?? Molim za bilo kakvu informaciju koja može pomoći da se vratim još dalje u povijest.
drugo bi molio potomke Ilije Pavlovića rođ. 10.07.1892. koji je preselio na Kravicu, a koji je sin Ante Pavlovića rođ. 04.05.1862. iz Studenaca oženio Ivu Petrović
hvala svakomu tko može pomoći.

Pozdrav,

nikad mi niko nista nije pricao odakle potice moje prezime. Prezivam se Dugonja, i neko je jednom rekao da su mi predci iz Stolca...

Ali ja stvarno nemam pojma, moze li vise info za moje prezime Dugonja? Hvala.

Sada zivimo u Sarajevu.

Zanima me jel netko zna porijeklo begova Ljubunčića iz Gornjeg Vakufa? Imaju li oni veze s onim livanjskim Ljubunčićima?

Poštovani,možete li mi pomoći da saznam porijeklo prezimena Kulić iz Živinica.Hvala unaprijed.

MOJI PRECI S OČEVE STRANE
* đed i baba: Antun Ćurlin (6.9.1924.) i Marija rođ. Andrović (11.4.1933.)
* prađed i prababa: Jozo Ćurlin (12.5.1889.) i Ane rođ. Dedović-Rozić (6.11.1894.)
* praprađed i praprababa: Antun Ćurlin (7.2.1852.) i Kate rođ. Carević (6.8.1855.)
* prapraprađed i prapraprababa: Andrija Ćurlin (21.9.1823.) i Marija rođ. Franković (17.10.1822.)
* praprapraprađed i praprapraprababa: Antun Ćurlin (29.1.1777.) i Kate rođ. Cvjetanović (10.4.1785.)
* prapraprapraprađed i prapraprapraprababa: Jozo Ćurlin (28.1.1737.) i Ana rođ. Vuletić (7.10.1737.)
* praprapraprapraprađed i praprapraprapraprababa: Antun Ćurlin (1702.) i Cvijeta ? (?)
* prapraprapraprapraprađed i prapraprapraprapraprababa: Božo Ćurlin (?) i Marra ? (?)

PREZIMENA RODITELJA DJEVOJAKA S KOJIMA SU SE MOJI PRECI S OČEVE STRANE ŽENILI
* Marija Andrović Antuna i Jele rođ. Pavić
* Ane Dedović-Rozić Nika i Ane rođ. Mrlais
* Kate Carević Joza i Marije rođ. Bogeta
* Marija Franković Gašpara i Kate rođ. Karač
* Kate Cvjetanović Andrije i Kate rođ. Pasarić Pera
* Ana Vuletić Antuna i Kate ?
* Cvijeta ?
* Marra ?

MOJI PRECI S MAJČINE STRANE
* đed i baba: Antun Pavlina (14.9.1928.) iz Banića i Jele rođ. Đivić (31.10.1929., krštena 10.11.1929.) iz Riđice, vjenčani 8.10.1951.
* đedovi otac i majka: Pero Pavlina (1896.-1989.) i Ana rođ. Kola (1900.-1977.) čija je majka bila Marija rođ. Franić iz Korita na Mljetu
* babini otac i majka: Stijepo Đivić (umro 1958.) i Ane rođ. Kotlar (1900.-1980.)
* đedovi đed i baba: Pero Pavlina i Nina rođ. Kmetović, uz Pera imali i sinove Luka i Iva
* đedov prađed: Luka Pavlina koji je iz Trnove 1840. došao u Baniće vjenčati se za Klaru Pavišu čime je započeta loza Pavlina u Banićima

Više se ne može znati pošto su crkvene knjige spaljene 1991. pa bi trebalo kopati po FamilySearchu. Sin moga ujaka više je istraživao i našao podatke kad su i kojim brodom braća đedovog oca početkom stoljeća pošli u Ameriku, našao ih je u spisima s Ellis Islanda.

ROD PAVLOVIĆ - PRASAC IZ STUDENACA

Prezime Prasac, nadimak je roda Pavlović iz Bijakovića (Međugorja) koji ih je pratio u njihovim seobama u Studence, Podljubuški, Crveni Grm, Teskeru, Hardomilje, Radišiće, Prćavce, Zviroviće, Gabelu i Trebižat.

Naveli ste, Nikola Pavlović rođ. 17.10.1930 u Crnićima kod Vida;
Točno, 10.10.1930. rođen je Nikola, drugo dijete Jure i druge mu žene Luce Dodig iz Zvirića (Luca je kći Joze i Mare Grbavac a rođena je 23.3.1895.). Osim Nikole u ovoj obitelji rodila se Mara, Zlata, Kata te brat Jozo. Prva Jurina žena bila je Vida Dragićević iz Trebižata koja umire 27.10.1924. i pokopana je u Studencima.

Naveli ste, Jure Pavlović rođ. 07.04.1898 u Studencima;
Točno, Jure je prvi sin Nikole i Kate Jović iz Trebižata, rođ. 7.4.1898. (Kata je kći Luke i Kate Buntić – Bakalar a rođena je 24.10.1873.)

Naveli ste, Nikola Pavlović rođ. 08.06.1871 iz Studenaca;
Netočno, Nikola je kršten prezimenom PRASAC a rođen je 4.6.1871. (HuMk 79.315.). Sin je Šimuna i Kate Matić - Bilić iz Lisica (Kata je kći Marijana i Marte Matijašević a rođena je 20.8.1833.)

Naveli ste, Šimun Pavlović rođ. 08.10.1830. iz Studenaca;
Netočno, Šimun je kršten prezimenom PRASAC a rođen je 18.10.1830. (VeMk 218.316.). Šimun je sin Mate i Ilke Bevanda iz Dobrog Sela (Ilka je kći Šimuna i Jake Vlaić - Vlaićević a rođena je 6.7.1796.)

Naveli ste, Mate Pavlović (Prasac) iz Studenaca;
U broćanskim maticama nema upisa krštenja Mate Prasca, a veljačke su sačuvane od 1786. godine. Brat mu je Luka rođen 2.3.1778. u Bijakovićima (vjenčao 1800. Katu Markićević); pa slijedi rođ. 13.8.1780. Lovre Praščevića u Bijakovićima (vjenčao je 1815. Lucu Bevanda a njegovi sinovi odselili su u Trebižat). Nakon 8 god. rađa se 30.3.1788. u Studencima Kata Prasac (vjenčao je 1813. Grgo Dragićević) i 3.6.1790. Jela Prasac (vjenčao je 1816. Lovre Soče). Mate je rođen između 1782. - 1786. vjerojatno u Studencima prezimenom PRASAC. Matina majka bila je Šima Ćavar iz Graca (kći Mate i Kate Vukšić iz Studenaca) a umire u Studencima 1816. u dobi od 63 god.

Naveli ste, Bože Pavlović (Prasac) rođ. 1750. preselio iz Bijakovića u Studence 1785.;
Bože Pavlović (PRASAC) bio je sin Ivana i Matije Ostojić iz Bijakovića. Vjenčao je 18.8.1777. Šimu Ćavar. Prvi upis roda PRASAC u Studencima je rođenje navedene Kate Prasac 23.3.1788. Nakon Kate krsti se još 11 djece u Studencima prezimenom PRASAC. Ovaj rod prvi put upisuje se u maticama prezimenom PAVLOVIĆ tek 20.9.1820. kada se rađa Mijo Pavlović, sin Mate i Ilke Bevanda. Ovaj rod posljednji put upisuje se prezimenom PRASAC 26.1.1876. kada se rađa Matija, kći Nikole i Mare Perić. Vjenčanje 28.11.1889. Joze Pavlovića - Prasca i Jele Nikše je posljednji upis studenačkih Pavlović - Prasaca u maticama dvojnim prezimenom. Od te 1889. godine u maticama rod Prasac iz Studenaca zaboravlja svoje prezime PRASAC i postaje rod PAVLOVIĆ.

Naveli ste, Ivana Pavlović (Prasac) rođ. 1725 iz Bijakovića;
Ivan PRASAC iz Bijakovića nije mogao biti rođen 1725., nego oko 1735. Biskup je 1742. vršio popis i krizmu u Bijakovićima i Međugorju. Među krizmanicima zatečen je 16-godišnji Ivan Prasac kome kum bijaše Blaž Smoljanović. Ivan je vjenčao Matiju Ostojić oko 1755. godine. Matice vjenčanih bilježe da su imali Božu oko 1755. (jer ženi 1777. Šimu Ćavar), Josipu oko 1758. (ženi je 1778. Luka Nimčić – Martinac), Stjepana oko 1763. (ženi 1788. Ružu Vlaićević) i Ivu oko 1770. (ženi je 1797. Marko Markić). Matija Praščević, žena Ivanova, umrla je 20.5.1791. u dobi od oko 60 godina.

Naveli ste, Luka Prasc rođ. 1717 iz Bijakovića;
U matici postoji upis smrti nekog Luke Prasca 1775. kome je bilo oko 58 god. (GrMu 1.15.). Sačuvan je upis vjenčanje 26.1.1776. Drage Kordića sina Marka s Anicom Prasac kćerkom Luke (GrMv 1.6.). Osim Anice, vjerojatno je Lukina kći bila Šima koju ženi Jakov Vidović-Blažević, i Iva koju ženi Grgo Petković, te sinovi Petar koji ženi Katu Matić i navedeni Ivan koji ženi Matiju Ostojić. Luka Prasac trebao bi biti sin Lovre Prasca, koga biskupov popis 1742. bilježi u Bijakovićima 7 čl. (5+2). Godine 1768. u drugom popisu zabilježeni su u Bijakovićima vaš Luka Prasac 10 čl. (5+5), te Ivan Prasac 16 čl. (7+9) i Mate Pavlović 4 čl. (2+2).
U Bijakovićima biskupski popis 1742. zatiče Miju Pavlićevića 7 čl. (2+5). Od Mijine obitelji potomci su današnji Pavlovići u Bijakovićima. U susjednom Međugorju 1742. zabilježeni su Mijo Praščević 11 čl. (7+4) i Dominik Prasac sa 11 čl. (7+4). Rod Prasac u ovom popisu zabilježen je i u Crvenom Grmu u domu Grge Prasca 7 čl (4+3).
Popis iz 1768. u Studencima bilježi Šimuna Pavlovića sa 10 čl. (5+5) i Stjepana Praščevića sa 6 čl. (2+4) koji nemaju povezanosti sa kasnije doseljenim Prascima iz Bijakovića. U Međugorju 1768. je Jure Prasac 4 čl. (4+0) i Mate Prasac 9 čl. (5+4), a u Crvenom Grmu je opet Grgo Praščević 15 čl. (9+6) obitelji.

Studenački Pavlovići potomci su Luke Prasca iz Bijakovića.

Točna je Vaša tvrdnja da iz Bijakovića dva brata sele u Studence (to su Bože i Stipan).
Nije točna druga tvrdnja u vezi s Gabelom. U Gabelu iz Bijakovića Prasci doseljavaju kasno (Mate Prasac sin Petra sa ženom Matijom Mijatović krsti sina Vida 21.2.1810).
Još manje je točno da jedan brat seli u Gradac kod Neuma. U trebinjskoj je biskupiji rod Pavlović, Pavlović-Krmek i Pavlović-Salatić starosjedilački rod. Pavlovići (nekoć Prasci) iz Bijakovića imaju predaju da su ONI, nekada davno, doselili iz Zažablja i Popova u Brotnjo. Međutim, to je druga priča kao i ona o Mijatu Pavloviću-Zažapcu koji se 1725. pojavljuje čak u Imotskom zemljišniku, ili priča o Stipanu Buconjiću - Paškiću sinu Nikole i Mare Šola r. 7.2.1796. u Gracu, koji nakon počinjenog ubojstva bježi u Drinovce. U Drinovcima ženi 27.6.1825. Vidu Šimić s kojom je imao 1834. sina Stipana a koji će kasnije postati biskup Paškal Buconjić. Mnoštvo je rodova iz trebinjske biskupije koji su došli do Neretve, prešli preko Neretve i naselili se u zapadnoj Hercegovini!

Teorija ili predaja o pet sinova i dvije kćeri Mije iz Bijakovića koga bilježi popis 1742. (7 članova obitelji, 2 odraslih + 5 djece) ne čini mi se istinita. Činjenica je da Pavlovići iz Studenaca od 1775. do 1940. godine, krste samo tri sina imenom Mijo, a šest sinova dobiva ime Lovro. Pavlovići koji pak ostaju u Bijakovićima, u istom periodu imaju osam sinova koji na krštenjima dobivaju ime Mijo, a četiri im sina nose ime Lovro.

U Međugorju davne 1633. spominju se neki Pavlovići povodom kupnje vinograda zvanog „Božilovac“ za 3.000 akči. (H. Hasandedić, Sidžil mostarskog kadije, Arhiv Hercegovine, Mostar, Acta Turcorum, str. 72.).
U zaostroškim maticama zabilježeno je 1705. vjenčanje Vida, sin Ivana Pavlovića iz Broćna s Marom, kćerju Josipa Kolakovića iz Služnja. Jedan od svjedoka vjenčanja bio je Martin Pavlović (MKKVU, 1694. – 1731. Čitluk-Gabela, Metković, Vid, Opuzen, FS Zaostrog, 47. list 31.).
„1726. na 25. studenog, na Veljaci, krsti ja fra Mijo Vujičić sina Tome Pavlovića i njegove zakonite žene Jerke. Ditetu je ime Andrija. Bi kum Mijo Vuičić“. (MKKVU, 1723. – 1738. Razne župe, upisivao je fra Mijo Vuičić, FS Zaostrog, 33. list 14.).
„1727. na 7. ožujka, na Veljaci, krsti ja fra Mijo Vuičić Ružicu ćer Ilije Pavlovića i njegove zakonite žene N. Bi kuma Jelina Vištičića“. (MKKVU 1723.- 1738. Razne župe, upisivao je fra Mijo Vuičić, FS Zaostrog, sign. 209. 36. list 14.)

Za kraj, Ante Pavlović sin Šimuna i Kate Bilić alias Matić rođen 2.5.1862. ženio se samo tri puta. Prva žena nije mu bila Iva Petrović kako ste napisali, već Iva PETKOVIĆ koju ženi 25.11.1884. na Humcu. Imali su 30.3.1886. Martu (ženi je 1910. Mate Sušić), 12.9.1889. Katu (ženi je 1920. Luka Petković), 24.9.1895. Matiju i 6.7.1892. Iliju (u većini starijih latinskih upisa umjesto dana rođenja, Vi navodite dan krštenja). Nakon smrti 9.7.1900. god., žene Ive, udovac Ante ženi 23.2.1903. u Vidu Ružu Musulin. Nakon smrti Ruže, oženio je 30.11.1909. u Gabeli udovicu Anđu Lovrić iz Vionice.

U dubrovačkim spisima 14 st. spominje se Bratoš Lupković iz Slivna (Bratos Lupcouich de Slievni), odnosno 1392. u Brštaniku Bratos Lupcouich.

U Korjenićevu grbovniku, spominje se prezime LUBKOVIĆ (1597. godina), u Saraci prezime LJUBKOVIĆ (1746. godina), a imamo i kod Bosnića prezime LIUBKOUICH (18 stoljeće).

Vaša čukunbaka, nije bila iz okolice Ljubuškog, već iz Slivna ili Brštanika (današnji Opuzen).

Izgleda da je bila je plave krvi!!!

jeli zna ko sta za Pezer men to uvjek cudno zvucalo!

Poštovani;
može li mi netko reći o mojem prezimenu, Čajkušić, naime otac mi je pričao da su mu prilikom upisa falil napisati slovo Lj, tako da mi se dida prezivao Čaljkušić, skroz slabo znam o mom rodu pa bi vas molio ako neko zna da mi pomogne.
Dida mi se zvao Marko Čaljkušić a baba Ruža Čaljkušić, a didov otac Šimun Čaljkušić.
Unaprijed zahvaljivam.
Uzdravlje!!!

Ovo je Pavo napisao vec 2013. godine:

U zaseoku Medvidovići(danas Medovići) sela Mamići, zapisan je kao kućedomaćin 1768. godine Jozo Čaljkušić. Imao je tri sina, Ivana, Jozu i Matu. Jozina kći Iva(tj unuka ovog prvog Joze) se udala za Ivana Šimića iz Dragičine i u upisima krštenja njihova djece, Iva je jednom upisana kao Iva rođena Čaljkušić a 3 puta kao Iva rođena Tica. Mlađi Jozo je imao osim Ive i sina Matu, čiji sin Ivan je kod vjenčanja upisan kao Ivan Tica. Jozo sin Joze Čaljkušića je morao imati nadimak Tica(književno Ptica) koji su mu sinovi uzeli kao prezime.

Medvidovići nisu popisani odvojeno na popisu iz 1743. godine, već kao dio sela Rasno. Te godine su u Rasnu 3 domaćinstva. Iz matica krštenih na području Imotskog, znamo da su Čaljkušići ogranak roda Knezović iz Rasna. Najstariji spomen Knezovića je 1693. godine, kad mletački dokumenti bilježe da je fra Toma Knezović iz Rasna doveo sa sobom izbjeglice iz turske Hercegovine na mletačku zemlju oko Sinja.

Dakle, malo sam možda zakomplicirao, pa da pojednostavim. Knezović->Čaljkušić->Tica.

Pezer znaci siromasan covjek. Postoji prezime Pezer i Pezerovic.

A JEL? cudno mi prezime jel se zna podrijetlo? nezvuci slavenski heheh?

I Rađenović i Karanović su prenosili i zapisivali predanja koja su čuli usmeno od pripadnika ovog roda na više mjesta u Krajini. Vidimo da se predanja, u dobroj mjeri, podudaraju, ali, uprkos tome, predanja nisu istorijski potvrđene činjenice i zato im moramo prilaziti sa velikom oprezom. Ipak, važno je iz gore navedenih činjenica, izvući zajedničke momente, a oni su sledeći:

* zajedničko porijeklo sledećih krajiških porodica koje slave Aranđelovdan: Rodić, Stoj(i)savljević-Stošljević-Stojslavić, Novaković, Stupar, Đumić, Umićević, Todić-Tadić, Starčević, Dajić, Milinović, Radošević, Budimir, Milanović, Vajagić, Su(d)čević, Tom(i)čić, Makivić, Lukić, Ćuga, Tomazević, Vukelić, Pejić
* staro rodovsko ime svih ovih porodica bi moglo da bude: Krivokuće
* najstarije mjesto porijekla je „Macedonija“ tačnije „Crna Voda kod Prilepa“

Vezano za našu temu, potrebno bi bilo naglasiti tri momenta koja bi mogla da pokažu eventualnu vezu gore navedenih predanja o porijeklu Rodića i oblasti Prilepa u Makedoniji, sa rezervom dakako, jer još uvijek govorimo u kategoriji predanja, a ne potvrđenih istorijskih činjenica :

* glavni i najveći riječni tok, koji teče kroz oblast Pelagoniju, samim tim i područje Prilepa, je Crna Reka. Ako ovaj podatak uporedimo sa predanjem Rodića iz Krajine da potiču od nekakve „Crne vode“ kod Prilepa, moramo konstatovati, ako ništa drugo, bar čudnu podudarnost

* u neposrednoj blizini Prilepa, a u slivu Crne Reke, nalazi se opština i staro naselje Krivogaštani, koje je spomenuto prvi put kao Krivogaštaneh[6] još u povelji Cara Dušana manastiru Treskavcu iz 14.vijeka. Petar Skok pišući o etimologiji imenice „kuća“ zaključio je sljedeće: „Prema tome je kuća značila prvobitno »skrovište,(ili) njegovalište«. Stcslav. kpšta značilo je i »šator«, slov. koča »Hütte«. Glas u nastao je iz nazala p: kasta, slov. koča,stcslav. kcšta. Nema veze sa kut, kako se prema Miklošiču često tvrdi (v.).[7]“ U lokalnim nazivima, stanovnici ovog sela se spominju još i kao Krivograđani. Ukoliko uzmemo u obzir Skokovu etimologiju gdje bugarski oblik, koji je i najbliži makedonskom, za imenicu „kuća“ glasi kašta (fonetski) kao i činjenicu da bi se naziv „grad“ u prenesenom smislu mogao shvatiti i kao „kuća“ toponim Krivogaštani-Krivograđani bismo mogli prevesti kao Krivokuće. Već smo naveli predanje Rodića u Krajini da im je najstarije prezime bilo Krivokuće. Ovo prezime je možda otkrivalo vezu sa prilepskim naseljem Krivogaštanima.

* najstariji i najznačajniji manastir Prilepa, koji se nalazi u samoj prilepskoj tvrđavi je manastir Sv.Arhangela Mihaila. Manastir na tom mjestu se nalazio još u 10.vijeku, a kasnije su ga obnovili kralj Vukašin i Kraljević Marko u 14.vijeku, koji su, kao ktitori i prikazani na manastirskoj fresci. Starina i važnost manastira govore i o poštovanju svetog Arhangela Mihaila u prilepskom kraju. Da li krsnu slavu Rodića Aranđelovdan možemo povezati sa istorijom ovog prilepskog manastira?





http://www.poreklo.rs/2012/02/03/porekl ... /?lang=lat

Moze li mi itko reci o porijeklu prezimena na ac tipa Barac i Korac?

Ovi iz Gornjeg Vakufa poticu od stare hrvatske plemicke obitelji Skarica. Ako se dobro sjecam Skarice su dosli iz Prozor-Rame u G. Vakuf a za livanjske Ljubuncice neznam.

Ristic hrvatsko jel?

Pretpostavljam da mene pitaš. Ne znam, ali bome ne zvuči hrvatski.