Kaze jedna stara hrvatska poslovica u Bosni. "S poturicom ni iz istog canjka ne kusaj, jerbo ce ti ga prvom prilikom o glavu razbit." Bogu hvala oni koji su se drzali te drevne mudrosti svojih didova dobro su prosli. Koji nisu naucit ce.

.

O čemu je točno rasprava?

Uzet ću za primjer Imotsku krajinu, gdje je otselio pozamašan broj bh. katolika.

Ako je o tome gdje je seljak bolje živio, po pitanju životnog standarda, odgovor je voda - voda. Nakon oslobođenja Imotske krajine, ekonomija je čak i nazadovala. Mleci su zabranili sadnju duhana i loze - najpogodnije kulture za taj kraj. Utjerivanje poreza bilo je nemilosrdno, a pogađalo je jedino seljake, plemstvo i Crkva su bili izuzeti. Nije bilo nikakvih socijalnih usluga, izuzev zdravstvenih za vojsku. Školstvo je isto bilo nikakvo. Kao i kod Turaka, jednu jedinu školu vodila je crkva, a financiralo je stanovništvo, ne država. Nije bilo nikakvih puteva, izuzev konjskih staza, niti ih je nova vlast gradila. Birokracija kao i kod Turaka bila je visoko korumpirana. Razlika je u tome što kod Mletaka nije bilo uznemiravanja na vjerskoj osnovi.

Jedino dobro ovom narodu donijeli su Francuzi, koje je isti ovaj narod, nahuškan od klera, smatrao bezbožnicima, a jedne od najvećih svojih krvopija - Austrijance, dočekao kao osloboditelje!

Svaku ozbiljnost na kraju usereš agitiranjem.

Preskoči agitaciju.

Nikad čuo. Moj did kaže "Turčine, za muku kume, bez muke jebena balijo".

Opet Tuta masla, porezi su relativno mali u odnosu na davanja u ostatku feudalne Europe jer Mlečani nisu htjeli narušiti krtko stanje granice posto je prijetila stalna Turska opasnost a Turci često upadaju do samih zidina primorskih gradova.

Plemstva i nema, izvornog hrvatskog, jedino malobrojnosti mletačko plemstvo u gradovima koji radi kao činovnici.
U Zagorci su hrvatski seljaci na čelu s lokalnimharambašom koji je zadužen i za vojnu i civilnu vlast.

Za ulaganja stoji, Mlečani jedino ulažu tamo gdje imaju interesa, u gradove i otoke.
Drže se uskog obalnog pojasa koji im je važan za nesmetanu trgovačku rutu.
Zagora ih i ne zanima, veoma slabo ulazu i u obrambene fortifikacije.

Porezi su utjerivani nemilosrdno, konju jedan, čitaj šta piše. Slijepče, jesam ja govorio o narodnosti plemstva? Opet replika radi replike. Mrš u kurac.

Kad smo kod Turaka i oslobođenja Imotskog:

Radio drama.

https://soundcloud.com/user715646419/os ... ka-ad-1717

Čobane glupi, dopizdio si više s tim jezikom i svojom agendom, ne obraćaj mi se imbecilu, govorimo o 15. i 16. st. i zbjegovima a ti blebetaš o porezima, skrećeš namjerno s teme.

Porezi nisu bili previsoki jer Republika nije htjela širiti nezadovoljstvo.
Istra je, kao i Dalmacija, podnosila puno niži porezni pritisak nego ostali djelovo Republike.

U etnografkom obziru i sada su najbrojniji Hrvati, koji sačinjavaju glavno žiteljstvo po otocima i kopnu, izuzevši primorske gradove Zadar, Šibenik, Trogir i Spljet, a tako i gradove po otocima, gdje ima (naročito u Zadru) mnogo Talijana plemića, što se ondje naseliše za mletačkoga vladanja. Pored Hrvata i Talijana ističu se još i Srbi naseljeni poglavito u porječju Krke od Knina do Skradina za vrijeme turske prevlasti.

Uprava dalmatinska bila je u rukama nekolicine mletačkih činovnika, kojima bijaše na čelu providur (proveditore generale), koji se od tri do tri godine mijenjao. Za ovom se službom natjecalo mletačko plemstvo, jer je bila časna i unosna.

Dalmacija je bila razdijeljena na okružja (distretto), kojima bijaše na čelu od providura imenovani knez (conte). Knezu uz bok stoje dva činovnika, kancelar (cancelliere) za sud- bene poslove i kamerlingo za financijalne. Inače bješe mletačko činovništvo malobrojno i tako slabo plaćeno, da je bilo prisiljeno od sabranoga poreza i inih javnih daća uzimati na štetu mletačke republike. Tako je kancelar imao na godinu 60 for., a trošio oko 4.000 for.

Medjutim porezi nijesu bili preveliki, jer republika gospodarica nije htjela, da raspiruje nezadovoljstva u teško stečenoj Dalmaciji. Plaćali su ih isključivo seljaci, jer su plemići i gradjani bili oprošteni ne samo svakoga poreza, nego i svih daća.

I šta si htio reć osim bespotrebnog prosipanja? Tko je osporavao etnički sastav Imotske krajine i zašto spominješ upravno uređenje (na čelu je bio precednik, a iza njega potprecednik...)? Kakve to veze ima. Doslovce ništa nisi osporio što sam napiso, već se preseravaš ovde, kao i inače.

A tek ti i kolubara. Isti qurac vas pravio. A nije ni cudno, obzirom da si se ti kim klonirao u kolubaru.

Tema nije imotska krajina, niti porezi, šta si ti htio reći svojim prosipanjem?

Da se prelazilo na islam radi poreza, da su Turke čekali s kolačima jer su imali manje poreze?
Znači ti bi rađe dao sina i uzeo vjeru agresora nego platio porez, to možda želiš reći?

Da, upravo to htjedoh reć.

Pa šta okolišaš, reci muški bez maski, moji Turci su good guys, osloboditelji naroda od poreskih nameta.

Da, upravo to. Moji Turci su good guys, osloboditelji naroda od poreskih nameta.

Definište Turke.
Kolko je stvarno bilo pravi Turaka, možda 20%.

Korrisnik evo ti prijedlog za avatar:

Misliš Turkeša?
I manje od toga, veoma malo.

Može može.

Ne zna Turkeša komunicirat sa rajom

Svi muslimani u osmanskom carstvu su tezili tome da ih se naziva Turcima pa zato rado sami sebe tako nazivaju. Krscani u njima i ne vide razliku od turaka pa ih zovu tako kako vole da ih se zove.

Medjutim po nekom turskom pravilu nije mogao poturica tako lako postati turcin. Vec je trebalo proci bar dvije generacije da bi neturcin dakle poturica postao pravi turcin. Do tada su u turskim ocima bili takozvane balije poturice.
Vjerovatno je ovo imalo smisla jer su se ponekad ljudi poturcivali s namjerom da se u bolja vremena vrate staroj vjeri, pa su potajno prakticirali staru vjeru. Zbog toga su sve poturice prisilne ili dobrovoljne bile pod sumnjom naravno.

Neki smatraju da se i dan danas u samoj Turskoj nalazi cak mozda i pola milijuna takozvanih kriptokrscana. Da je istina da ih ima svjedoci i to sto je jedno kurdsko pleme komplet objavilo da se vracaju krscanstvu. Pisalo se o tome prije par godina. Smatra se da istih ima jos najvise u albaniji. Svugdi ih nazivaju kriptokrscanima

U onoj "tvojoj" knjigi piše da se poturice i Turci nikako ne mogu.

Kršćani su koristili naziv i poturice za islamizirano stanovništvo, posebno ono koje je nedavno prešlo na islam, Turci su bili skeptični prema tim novim konvertitima, imaš slučajeva u Dalmaciji da su ti konvertiti kasnije pomagali u oslobađanju naselja.

Imaš sačuvano nekoliko popisa posada.
(1556-1593)
Iz sačuvanih popisa turskih posada u Novom, Gvozdanskom i Zrinu vidi se da su pripadnici svih rodova vojske izuzev martoloza bili isključivo muslimani, što znači da je uz pet-šest stotina vojnika u tvrđavama bilo još najmanje pet puta više članova njihovih porodica. Sudeći prema imenima, većinu su sačinjavali Muslimani iz Bosne, i domaći islamizirani Srbi i Hrvati, ali bilo je i nešto Sirijaca, Čerkeza, Anadolaca, Albanaca i Arapa.

Mnogi katolički pounjski kmetovi odselili su u strane zemlje, na sličan način kao i oni koji su odabrali obližnje oblasti, ali i veću sigurnost od ratnih stradanja. Prema nekim podacima samo u 16. stoljeću takvih žitelja je bilo preko 200.000 iz oko 200 sela, a sačuvan je i podatak iz 1580. godine da se tada u Gradišću (Burgenlandu) nalazilo oko 40.000 izbjeglica iz Pounja, od Kostajnice do Krupe