Pa Split i Zadar nemaju ništa slabiju baštinu od Dubrovnika. Zadar ajde njega je sjebalo savezničko divljačko bombardiranje al opet dovoljno je sačuvano.

Ali pogledaj kada je Dubrovnik na vrhuncu, ova dva grada istovremeno već opadaju.

A sada zamisli da su bili pošteđeni i Osmanlija i Venecije kao i Dubrovnik?

Zadar je u 18. st već jači od Dubrovnika.

kako bi se razvijali bez venecije? Bez Venecije bi bili turske kasabe. Ne može bit 10 Dubrovačkih republika. Dubrovnik je zauzeo tu nišu.

Dubrovačka je imala svoje solane, a sol je onda bila ritko i skupo dobro. Vukoj*binsko zaleđe neplivača nalazilo je jednostavnije rišenje za prodat svoje proizvode tako što su ovi to prodavali Dubrovačkoj koja je to puno skupje priprodavala.

Drugi gradovi-državice mogli bidu opstat, ali ne bi se bilo životneg standarda ka' Dubrovačka. Jednostavnije in je stoga bilo povezat se s Mlečaniman. Trošak obrane znatno opada, odobito kad gramzivi susid shvati da nima zauzet dva kilometra državice za osvojit, nego moćnu ondašnju velesilu.

Zadar je bio dosta jači od Dubrovnika, prije Turaka.
Isto je imao lokalne ratove, od Paga do Kornata.
Trogir, Šibenik i Split su imali svoje odnose, a mislim da na sjevernom Jadranu toga nije bilo (Krk je npr. otok Frankopana).
Kotor je tu isto bitan, on je isto hrvatski grad.

Dubrovnik se jako razvio tako da je 50 godina sva trgovina između Španjolske i Turske išla kroz njega, kako ih je oboje priznavao za gospodare.

Pitanje je okolnih odnosa.
Sredozemlje gubi na važnosti nakon otkrića Amerike, pa sve do prokopavanja Sueza, postaje slijepo crijevo.

Mogli smo imati par pomorskih republika, nekih tampona između nas i Venecije, ili "drugih" Dubrovnika...

Mi o Kolumbu, a upravo stigla vijest vezana za njega. Definitivno je potvrđeno da posmrtni ostaci u katedrali u Sevilli pripadaju njemu.

https://www.abc.es/cultura/ultimo-secre ... 59-nt.html

Umro je u Valladolidu, pa je grob prebačen u samostan u Sevilli, pa u katedralu u Santo Domingu. Santo Domingo, glavni grad Dominikanske Republike, je najstarije danas postojeće naselje koje su Europljani osnovali u Americi.

1795. Španjolci predaju Hispaniolu Francuzima i sele grob u Havanu.

1899. Kuba stječe neovisnost i grob najzad završava u katedrali u Sevilli. Jedan od pojedinaca kojemu su neobično puno puta seljeni posmrtni ostaci.

Nema mista za više Dubrovnika, kolač nije dovoljno velik. Dubrovnik je zauzeo tu nišu, ostali su gledali preživit i ne završit ko turska kasaba.

Godine 1570. Filip II. Španjolski je donio odluku da nahuatl (astečki) bude drugi službeni jezik Nove Španjolske. Misionari su podučavali domoroce daleko od astečkoga govornog područja, čak i u današnjem Hondurasu i Salvadoru, nahuatlu. Fratri su shvatili da je naučiti, standardizirati, napisati rječnik, pravopis i slovnicu, te prilagoditi latinicu svim domorodačkim jezicima nemoguća misija, pa su se usredotočili na nahuatl.

Godine 1696. Karlo II. Španjolski zabranjuje uporabu svih jezika osim španjolskog u Španjolskom Carstvu, a 1770. je izbačen klasični nahuatl i iz književnosti.

Pogle Italiju, Veneciju i Genovu.
Dalo se nešto slično i kod nas napraviti.
2-3 velegrada, ne moraju istovremeno, mogu i jedan za drugim...

Nije dobra paralela, Venecija i Genova u zaleđu imaju najbogatije i najrazvijenije krajeve europe a ne turske termite. Nije ista situacija.

Pa da nije bilo Turaka, bila bi i HR poprilično bogatija

Čak ni tad, jer opet je zaleđe siromašnije i manje naseljeno od njihova zaleđa. Al uglavnom traži da nema turaka, to je još veći SF.

Pa Turci su u Europu dospjeli slučajno.
Manzikert je bio slučajnost, Turci su išli u Egipat, nije ih se trebalo dirati.
A ni sama bitka nije bila toliki krah, koliko građanski rat Bizantinaca poslije toga i pozivanje Turaka da skrše normansku državicu oko Ankare.

Myriokephalion je slična stvar, samo opet, nakon toga je bila dinastička kriza u Bizantu i 4. križarski rat.

A kasnije da su se Srbi postavili drugačije, ne bi Turci vidjeli Europe...
Tak da

Talijansko zaleđe je bilo bogato jer je Lombardija i dolina rijeke Po bila područje ekspanzije SRCNjN, prostor kontakta sjevera i juga.
U teoriji, slična priča se mogla složiti i kod nas, dobri trgovački putevi daju i više djece...

Sam Manzikert je više točka promjene, da sama bitka nije bila tako presudna. Al masovno tursko naseljavanje male Azije nije slučajno, namirisali su slabost. Ne može tako masovno kretanje naroda bit neka puka slučajnost. Kasniej čak i kad se Bizant oporavio turci su demografski dominirali u maloj Aziji.

Srbi nisu ništa mogli zaustavit, premali su i preslabi za to.

U kojoj se to teoriji gudure bosne mogu razviti ko lombardija pa da dalmatinski gradovi mogu imati zaleđe ko talijanski gradovi? To je baš teški SF.