HercegBosna.org

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 06:00 **Postovi:** 1058

hrvoje35 je napisao/la:

Pavo,

S obzirom da se vodi međudržavna polemika čiji su otoci veliki i mali Školj u Neumskom zalivu,
možda bi ste mogli pomoći sa geneološke strane analizirajući prezimena gruntovnih vlasnika zemlje na otocima.
Naime, Braća Tihomir i Josip Putica iz Neuma su vlasnici otoka Veliki Školj.

Možete nešto reći o prezimenu PUTICA iz Neuma? :-)))

Možda riješite veliku enigmu:-)))

Putice su iz Papratnice kod Neuma. Prvi put se u tamošnjim maticama spominju 1719. godine, kad je krštena Manda Putica, kći Nikole i Anđe. Dosta rano selu u okolicu Stona na Pelješcu(1738. godine) gdje se u najstarijim maticama ponekad bilježe i kao Putica alias Burić.

Ovo bi moglo značiti da su Putice u stvari ogranak Burića iz Ravnog. Burići se istina početkom XVIII stoljeća u maticama još uvijek često bilježe pod svojim starim prezimenom Matković, ali prvi spomen Burića u popovskim maticama je 1721., i u najmanju ruku je istodoban s prvim spomenom Putica. Burići/Matkovići su po svojoj tradiciji još daljom starinom od Andrijaševića iz Rupnog Dola, koji su možda najstariji poznati popovski rod. Na crkvi sv. Mitra/Evarista u Ravnom je postojala ploča koja je govorila da su je 1579. podigli neki Boško i dva Nikole Andrijaševića.

nkovac · **Pridružen/a:** 29 srp 2011, 18:53 **Postovi:** 122

Meni je zanimljivo da se kod vecine Du(j)ica u starim livanjskim maticama navodi da su iz Grahova.
:zivili

Saturn bojice je napisao/la:

Pavo B. je napisao/la:

Prezime je u tom kraju dosta starije od bilo kakvog njemačkog ili aškenaskog elementa koji je mogao doći. Duići su u stvari jako stari u Docu. 1743. je u Ilovači(u koju je sigurno uključen i Dolac jer ga na popisu nema) na biskupskom popisu katolika zabilježeno domaćinstvo Andrije Duića(Andreas Duich) s 5 članova, i domaćinstvo Ive Duića(Joannes Duich) s 6 članova. 1768. su pak sela južno od Travnika upisana ne kao Ilovača nego sva zajedno pod gradom Travnikom. Te godine u Docu postoji domaćinstvo Ive Duića s 12 članova. On je možda identičan s onim Ivom od 25 godina ranije, a možda i nije. Moguće je da mu je sin ili nećak.

Na žalost, nemamo matice stare župe Lašva prije 1743., ali jedan upis iz sredine XVIII stoljeća nam otkriva porijeklo Duića. Prema fra Ladislavu Fišiću, zapisano je krštenje djeteta kome je otac Mathaeus Duich alias Dodig de Travnik, prius de Livno.

Dakle, Mate Duić rečeni Dodig je iz Travnika(opet se tu podrazumijeva Dolac kao predgrađe), ali je starinom s Livna. To i ne čudi jer osim u Docu, prezime Duić se 1743. spominje jedino u Prologu kod Livna, gdje živi veće domaćinstvo Tadije Duića.

Ladislav Fišić navodi i tradiciju koju je čuo kao župnik u Docu da su Duići prije Livna živjeli u Dalmaciji. Identičnu tradiciju, samo još precizniju, bilježi i Mario Petrić među livanjskim Dujićima(oni danas pišu prezime kao Dujić u Odžaku i gradu Livnu, a kao Duić u Gornjim Rujanima). Oni su mu oko 1960. pričali da su im preci navodno došli iz okolice Drniša.

Duića katolika zaista ima u selu Rupe kod Drniša, ali nemam nikakve informacije o njihovom porijeklu. Naš forumaš nevenb će ovo vjerojatno pročitati, pa se nadam kako bi on možda mogao nešto imati o Rupama jer su njegovi dalji korijeni u tom dijelu Zagore.

Još jedino ostaje pitanje što znači ovo drugo prezime Mate Duića, Dodig? Je li to bio samo njegov nadimak ili je Dodig u stvari starije prezime Duića? Dodiga ima na livanjskog polju 1768. godine ali ih nema 1743., pa nije jasno jesu li tu živjeli u to vrijeme. Moguće je da su zapisani pod nekim drugim prezimenom. Ako je starije prezime Duića Dodig, opet bi moglo odgovarati tradiciji o porijeklu i okolice Drniša, jer u Zatonu kod Šibenika ima Dodiga.

Pavo, puno ti hvala!!! :zivili

nkovac · **Pridružen/a:** 29 srp 2011, 18:53 **Postovi:** 122

Primjer: mi bili do 1850. Kovacevici, pa nas fratri "skratili" na Kovace.

Zasto?

Nemam pojma, a svi ti fratri pomrli... :aleale

Junuz Djipalo je napisao/la:

Kao i uvijek, odlično i na zanimljiv način opisano. No, moram ja još malo gnjavit. Pričamo puno o ovim prezimenima a nisam još vidio podatke o tome ko je davao prezimena? I gdje su ih davali? Sumnjam da je bilo matičnih ureda.

Svećenici, pater familias? Ili bi jednostavno ih drugi počeli tako zvati što i danas vidim u Tomislavgradu gdje ima puno ljudi s istim prezimenima.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 06:00 **Postovi:** 1058

Cici je napisao/la:

Kacim se na pitanje koje je postavio ManInBlack uvezi Lasica.
Vi ste vec pronasli Juru Lasica koji je rodjen 1810. Rodjenje Jure Lasica cije porijeklo mi trazimo je po njegovom upisu u maticnu knjigu umrlih bilo 1827. Nazalost je greskom ili neznanjem u istoj upisano pogresno mjesto rodjenja, inace bi imali vec odgovor u nasoj potrazi. Ozenio se u Dubravama kod Tuzle i dobio sinove Anto, Bozo, Toma i Ivo. A imao je i brata koji je takodje izbjegao u Bosnu. Imena sinova spominjem jer predpostavljam da je otac trazenog Jure Lasica nosio jedno tih imena. Dali sa ovim podatcima mozete reci nesto tocnije o porijeklu? Hvala unaprijed

U ovom slučaju pomoći vjerojatno nema. Ono što je preživjelo od matica župe Blato je jedan dio matice rođenih između 1805. i 1813. i jedan dio matice vjenčanih od 1821. do 1823. Ako je Jure rođen 1827., možda bi jedino postojala mogućnost da je nekad između 1821. i 1823. zabilježeno vjenčanje njegovih roditelja.

Kako matica umrlih najčešće ne donosi opširne podatke o roditeljima umrlog, mislim da bi vrijedilo pogledati je li Jure vjenčan u župi Soli. Ako jest, onda bi vjerojatno u matici vjenčanih bila navedena imena roditelja. Najključnije bi bilo ime i djevojačko prezime majke, jer to bi preciznije odredilo stvari. Samo ime oca bi moglo dovesti do krive osobe istog imena, dok je mnogo manja vjerojatnoća da su u Blatu 1820.-ih postojala dva bračna para s identičnim imenima i prezimenima.

zomby · **Pridružen/a:** 13 ožu 2010, 16:39 **Postovi:** 2974

Pavo B. je napisao/la:

zomby je napisao/la:

Zanima me prezime Merdžo i Poznić, ako imate nesto o tome napisati bio bih Vam zahvalan!

Iz kojeg kraja?

Koliko je meni poznato, Hercegovina. E sada neznam detalje...ako sto imate,bio bih vam zahvalan.

TihomirG

Bog!

Molio bih Pavu kao pokretača topica ili bilo koga drugog da objavi bilo kakve informacije o prezimenu Grebenar iz Bile kod Livna.
Također i o prezimenu Barun iz Lusnića kod Livna.

Znam da Grebenara ima u većem broju u Vitezu, ali i da je najveća koncentracija tog prezimena u jednom mjestu na krajnjem jugu Mađarske. Posljednji predak za kojeg znam je Ivan Grebenar rođen pred sam kraj 19. stoljeća.

Za Barune jedan izvor navodi da su podrijetlom iz Poljica (Poljička Republika), te da su najprije preselili kod Popova polja kod Drniša i na kraju u Lusnić u Livanjskom polju. Ono što mi je u toj priči čudno je zašto bi katolici u ono vrijeme preselili iz Mletačke republike ili Napoleonove države u područje pod Osmanlijama?

Velika hvala!

TihomirG

Sad vidim da je o Barunima već pisano na petoj stranici.

Nadopunio bih etimologiju prezimena sa ovim podatkom kojeg navode današnji Baruni.

Neki predak je trgovine radi dolazio u primorske gradove, pa se udvarao ili zadirkivao tamošnje cure. Jedna ili više njih mu je rekla "Ne barunaj!" u smislu "ne zezaj, ne zafrkavaj". I tako, kažu, nastade prvi Barun.

nkovac · **Pridružen/a:** 29 srp 2011, 18:53 **Postovi:** 122

Bog Tihomire,

koji podatci ti o Grebenarima tribaju?

Kada je Ivan rodjen i gdi?

nkovac · **Pridružen/a:** 29 srp 2011, 18:53 **Postovi:** 122

TihomirG je napisao/la:

Bog!

Molio bih Pavu kao pokretača topica ili bilo koga drugog da objavi bilo kakve informacije o prezimenu Grebenar iz Bile kod Livna.
Također i o prezimenu Barun iz Lusnića kod Livna.

Znam da Grebenara ima u većem broju u Vitezu, ali i da je najveća koncentracija tog prezimena u jednom mjestu na krajnjem jugu Mađarske. Posljednji predak za kojeg znam je Ivan Grebenar rođen pred sam kraj 19. stoljeća.

Za Barune jedan izvor navodi da su podrijetlom iz Poljica (Poljička Republika), te da su najprije preselili kod Popova polja kod Drniša i na kraju u Lusnić u Livanjskom polju. Ono što mi je u toj priči čudno je zašto bi katolici u ono vrijeme preselili iz Mletačke republike ili Napoleonove države u područje pod Osmanlijama?

Velika hvala!

Zasto? Pa pocetkom 18. Stoljeca su osmanlije izdali opcu amnestiju i s time pokusavali ponovo naseliti opustjelo livanjsko polje.
Po jednom biskupskom izvjestaju u godini 1706 u livanjskom polju je bilo samo jos nekih 600 dusa.

Interes turcima je bio da se zemlja obradjuje i da se placaju porezi.

oko 1710 je se livanjsko polje masovno naselilo, jer u mletackoj republici su izbjeglice dobili 2 kanapa ( nekih 7400 kvadratnih metara) zemlje- cesto teski krs.
u livnu je zemlja ipak bila mnogo bolja.

porez placati se moralo, da li mletcima ili turcima. a turci mamili i s nekim povlasticama.

to je na kratko to.

nkovac · **Pridružen/a:** 29 srp 2011, 18:53 **Postovi:** 122

max soldo je napisao/la:

Pavo B. je napisao/la:

Jedina knjiga koju imam pri ruci na poslu je o Livnu, pa ću to prvo odgovoriti za forumaša max soldo.

Puno hvala! Dosta sam ja ovo vec znao zbog neke druge izvore ali svakako hvala.

Citat:

Baruni su na područje Livna došli oko 1700. godine. 1961. ih je bilo u Lusniću, G. Rujanima, Odžaku i Čaiću. 1741. su zabilježeni samo u Čelebiću, što znači da im je vjerojatno matica iz koje su preselili u susjedna sela. Može se primijetiti da su Baruni naseljeni samu u selima u srednjem dijelu Livanjskog Polja, i da su ostali blizu matici u Čelebićima. Po predanju, došli su iz Poljice, što bi moglo objasniti njihovo prezime kao ironičan nadimak. Poljica je u vrijeme njihovog dolaska bila autonomna kneževina sa sitnim domaćim plemstvom koji su se nazivali "didići". Moguće je da su Baruni porijeklom od nekog didića i da su dobili podrugljivo prezime nakon što su došli u Livno i postali kmetovi. Postoji mogućnost i da je jednostavno hipokoristik od imena Bartolomej, iliti narodno Bariša/Baro.

Kad se ovdje spominje mjesto Poljice, jeli to ta Poljicka Republika sto je bilo iznad Omisa? Pitam zato sto se pise da su Perici otuda dosli u Dicmog prijo sto su skakali preko Dinare. Ovo je prvi put da sam citao da su Baruni dosli otuda. Druge izvore kazu da su dosli iz Bitelica/Potravlja (Sinjska Krajina) i da su se tada zvali Milunovic. To za "Didici" stoji i do dan danas se zna za to.

To je cinjenica s starim prezimenom.
U starim maticama pise "Milunovic" a ponekad i "Milanovic"

Najstarija livanjska Barunusa, udata za Kovaca, koja je navrsila 100. godinu u travnju je zapisana u matici kao rodjena Milunovic-Barun.

zivila nam ona jos 100 godina! :aleale

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 06:00 **Postovi:** 1058

Samo da još dodam, Milunovići možda nisu iz prave Poljice već iz kraja istočno od Omiša(i ispod Poljice) koji se zove Rogoznica. Tu se u selu Slime 1725. godine u stanju duša bilježi domaćinstvo Miovila Milunovića s 12 članova. Da nisu neki noviji doseljenici u Slime(tj. da su tu živjeli i za vrijeme Turaka) pokazuje upis nekog svećenika Milunovića iz 1660. u matičnoj knjizi župe Nerežišće na Braču. Upis izričito kaže da je Milunović iz Slimena.

TihomirG

Kao dijete se radujem svakom novom neznanom detalju, stoga HVALA obojici! Slime mi je potpuno nov podatak!

Glede Ivana Grebenara, točnu godinu rođenja ne znam. Znam da mu je supruga bila Ljuba Grebenar rođena Dolić godine 1900. Imadoše kćer Boju (još živa Bogu hvala!), te sinove Stipu i Tomu.
Umro je mlad u inozemstvu pa mu se ni grob ne zna, kao ni mnogi drugi podatci.

Sudeći ipak po Ljubinom godištu, te po godini rođenja najstarijeg unuka Tome 1945. godine, rekao bih da je rođen oko 1890.-1900.

Zanima me koliko dugo su Grebenari na području Bile, te otkuda su došli. Predpostavljam da su u Biloj relativno dugo, jer tamo ima Grebenara koji mi više nisu "nikakav" rod. Kao krajnji cilj, volio bih dokučiti lozu do vremena etnogeneze. Također bih volio znati ima li to prezime ikakve veze sa utvrdom Grebenar u Lici te porušenom utvrdom Grebenar na području Jajca.

Jamačno isuviše ambiciozno, no svaka kap znanja je beskrajno dobrodošla!

nkovac · **Pridružen/a:** 29 srp 2011, 18:53 **Postovi:** 122

TihomirG je napisao/la:

Kao dijete se radujem svakom novom neznanom detalju, stoga HVALA obojici! Slime mi je potpuno nov podatak!

Glede Ivana Grebenara, točnu godinu rođenja ne znam. Znam da mu je supruga bila Ljuba Grebenar rođena Dolić godine 1900. Imadoše kćer Boju (još živa Bogu hvala!), te sinove Stipu i Tomu.
Umro je mlad u inozemstvu pa mu se ni grob ne zna, kao ni mnogi drugi podatci.

Sudeći ipak po Ljubinom godištu, te po godini rođenja najstarijeg unuka Tome 1945. godine, rekao bih da je rođen oko 1890.-1900.

Zanima me koliko dugo su Grebenari na području Bile, te otkuda su došli. Predpostavljam da su u Biloj relativno dugo, jer tamo ima Grebenara koji mi više nisu "nikakav" rod. Kao krajnji cilj, volio bih dokučiti lozu do vremena etnogeneze. Također bih volio znati ima li to prezime ikakve veze sa utvrdom Grebenar u Lici te porušenom utvrdom Grebenar na području Jajca.

Jamačno isuviše ambiciozno, no svaka kap znanja je beskrajno dobrodošla!

Iđem burljat po maticama :detective

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 06:00 **Postovi:** 1058

zomby je napisao/la:

Pavo B. je napisao/la:

Iz kojeg kraja?

Koliko je meni poznato, Hercegovina. E sada neznam detalje...ako sto imate,bio bih vam zahvalan.

Pretpostavljam da se radi o obiteljima koje su (bar do 1991.) živjele u gradu Mostaru.

Merdže su u Mostar došli iz Gabele. Stariji oblik prezimena je Merdžan. U Gabelu su došli nekad početkom XIX stoljeća, otprilike kad su došli i na Bivolje Brdo i Klepce kod Čapljine. Došli su iz zaseoka Strmica sela Trebimlja u Popovu. Prvi spomen Merdžana u Strmici je 1708. godine, kad se u maticama bilježi udaja Jele kći Mihe Merdžana.

A koliko vidim, Poznići iz Mostara se u stvari pišu kao Poznič, što bi ukazivalo na porijeklo iz Slovenije. Prezime Poznić je vrlo rijetko u Bosni, što ide u prilog ovoj teoriji.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 06:00 **Postovi:** 1058

Merdžan je inače turska riječ za koralj.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 06:00 **Postovi:** 1058

Još malo o Barunima/Milunovićima.

Da se ne radi samo o pučkoj predaji, evo primjera iz matica.

28.VII.1818 u Lusniću se ženi Mate Barun nekoć Milunović sin Ivana i Matije Dubravac iz Čelebića.

Ovdje je korisno i što župnik Dujić rabi latinski glagol "olim" a ne "alias" ili "dicto." Sve ove riječi koriste župnici kad upisuju dvojna prezimena, ali alias i dicto znače jednostavno "ili" i "rečeni." Olim znači nekoć, ranije, prije, pa izričito govori da je Milunović stariji oblik. Kad župnik rabi "alias," nije uvijek jasno razaznati je li prvo ili drugo prezime novije.

Milunovići i Miluni u Dalmaciji su svi porijeklom iz Slimena. U Sičanima kod Dicma se 1725. godine bilježe 3 domaćinstva Milunovića u banderiji arambaše Bože Maretića. Kako među Maretićevim ljudima ima nekoliko poljičkih prezimena, vrlo je očito da su i Milunovići oni sa Slimena. Naseljavanje novooslobođene Sinjske Krajine Poljičanima je dobro obrađeno u literaturi. Ovi Milunovići se već 1833. u katastru bilježe pod skraćenim oblikom Milun, koji su zadržali i danas.

U Makarsku se prema maticama oko 1810. doselio neki Milunović sa Slimena, a i oni su do danas postali Milunovići.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 06:00 **Postovi:** 1058

Pošto je Nikola stručniji i pošto je već obećao pretražiti matice, ja se neću osvrtati na samo porijeklo Grebenar, već ću se osvrnuti na etimologiju.

Prezime Grebenar očito dolazi od riječi greben, ali nastavak -ar upućuje na zanat a ne mjesto porijekla. Prezime koje bi nastalo od toponima Greben bi po jezičkim pravilima trebalo glasiti Grebenac ili Grebenjak. Oblik Grebenar upućuje na osobu koja se bavi izradom grebena. Greben je dio pribora za tkanje kojim se raščešljava vuna. To izgleda ovako: http://img402.imageshack.us/img402/4328/66267554.jpg

Prezimena vezana za tkanje su dosta česta na Balkanu. Razlog tome je vjerojatno činjenica da je tkanje bilo jedan od rijetkih zanata kojim su se bavili i seljaci(uz recimo kovački, stoga toliki Kovači, Kovačići i Kovačevići).

Tako imamo Tkalčeviće i Tkalčiće po Hrvatskoj, pravoslavne Stupare širom Bosanske Krajine, Kolovrate katolike kod Imotskog, katolike Vreteničiće u Zupcima kod Bara u CG, itd.

Zbog ovog mislim da prezime Grebenar treba vezati za zanat, prije nego za Greben kod Banje Luke ili neki drugi toponim tog imena. Pogotovu jer riječ grebenar kao zanatliju specijaliziranog za proizvodnju grebena bilježi već Vuk Karadžić u svom riječniku, a Đuro Daničić navodi da se još u XIV stoljeću u jednoj povelji spominje manastir Troskovo u Makedoniji koji ima "grebenarevo dvorište." Zanat izrade grebena je očito jako star.

TihomirG

Gospodine Pavo, pravo ste vrelo znanja! Užitak bi mi bio ovo čitati i da nema nikakve veze s mojim predcima!

Teorija sa grebenanjem mi je poznata, ali ne ovako detaljno.
Nameće mi se pitanje: ako oblik Greben-AR upućuje na osobu odn. zanat, da li onda postoji mogućnost da su spomenuti toponimi (osim navedenih, postoji/postojalo je i selo kod Počitelja u Lici) dobili imena po osobama ili plemenu?

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 06:00 **Postovi:** 1058

TihomirG je napisao/la:

Gospodine Pavo, pravo ste vrelo znanja! Užitak bi mi bio ovo čitati i da nema nikakve veze s mojim predcima!

Teorija sa grebenanjem mi je poznata, ali ne ovako detaljno.
Nameće mi se pitanje: ako oblik Greben-AR upućuje na osobu odn. zanat, da li onda postoji mogućnost da su spomenuti toponimi (osim navedenih, postoji/postojalo je i selo kod Počitelja u Lici) dobili imena po osobama ili plemenu?

Ne mora značiti. Oblik grebenar bi mogao označavati nekog tko čini neku funkciju na grebenu. Jezički je ispravno, a u ovom smislu bi se mogao odnositi na sam položaj tih utvrda. Većina srednjovjekovnih utvrda su na uzvisinama, a grebeni su još bolji za tu svrhu jer je često gotovo nemoguće prići utvrdi.

Ja sam prije par godina bio u Krupi na Vrbasu i htio se popeti na ostatke tvrđave Greben, ali sam zaključio da mi je kao amateru nemoguće. Mislim da bi trebala planinarska oprema, bar s one strane gdje su selo i rijeka Vrbas. Možda je lakše s druge strane, s Manjače.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/c ... 221dfd.jpg

I Grebenar u Lici je na jednoj takvoj hrbati, tj. grebenu. http://cro-eu.com/galerija-fotografija/ ... Marica.jpg

nkovac · **Pridružen/a:** 29 srp 2011, 18:53 **Postovi:** 122

ništa o porijeklu u maticama...
a ne mogu da nađem ivana i boju... u kojem selu su živili?
u biloj te kombinacije s tim imenima i godištem nema, barem nisu zapisani...

TihomirG

Ivan Grebenar i Ljuba Dolić, a Boja (udana Kovač) im je kćer. Ljubu su iz nekog razloga potomci uglavnom zvali Đula, pa nije isključeno ni da je tako upisana u knjige. Općenito je, kako kažu moji roditelji, na području Livna (bila) česta praksa da se razlikuju imena upisana u crkvene i u "općinske" knjige. Tako mi je npr. majka u službenim dokumentima 1949. upisana kao Ruža, a u crkvenim kao Dana. Otac službeno Tomo, a na to se ime nikad ne bi osvrnuo. Da li se to i kod njega oslikava kao razlika upisa u knjigama, ne znam, no majka tvrdi da je praksa kao kod nje bila jako česta, bar u tom dijelu Livanjskog polja (Lusnić).

Osim toga, Bila početkom 20. stoljeća nije bila zasebna župa, nego je pripadala župi Čuklić:
http://www.ssf.hr/?task=group&gid=20&aid=171
"Župa Bila nalazi se u Livanjskoj općini uz magistralni put Livno-Split. Župa je osnovana 1925. godine odvajanjem od župe Čuklić. Od te godine vode se župne matice. Zaštitnik župe je sv. Franjo Asiški. U župi se nalazi jedna podružna crkva u Zabrišću."
Ovdje bih se upitao postoji li mogućnost da je Zabrišće imalo vlastitu maticu, jer koliko ja znam Biljani su se pokapali u Zabrišću jer im je to crkva/groblje bila najbliža.

Nadalje: http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samos ... uklic.html
"Župa Čuklić nastala je odvajanjem od župe Vidoši, najprije kao mjesna kapelanija 1828. god., a zatim je proglašena župom 1838. godine. Matice se vode od osnutka župe."
Dakle do 1838. župa Vidoši, do 1925. Čuklić (Zabrišće), a od tada Bila. Vjerovatno je postojala potreba za povećanjem broja župa uslijed intenzivnog naseljavanja livanjskog kraja od početka 18. stoljeća.

TihomirG

Pavo B. je napisao/la:

Ja sam prije par godina bio u Krupi na Vrbasu i htio se popeti na ostatke tvrđave Greben, ali sam zaključio da mi je kao amateru nemoguće. Mislim da bi trebala planinarska oprema, bar s one strane gdje su selo i rijeka Vrbas. Možda je lakše s druge strane, s Manjače.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/c ... 221dfd.jpg

I Grebenar u Lici je na jednoj takvoj hrbati, tj. grebenu. http://cro-eu.com/galerija-fotografija/ ... Marica.jpg

Upravo ta mala razlika u nazivima me je navela na moje pitanje. Naime, ako su te gradine dobile ime po mjestu na kojem se nalaze (grebenu), zašto se onda ova u Lici zove Grebenar a ne Greben? Jer uvtrdili smo da je oblik Grebenar označavao zanatliju. Zašto bi netko utvrdu nazvao po zanatu a ne po mjestu na kojem se nalazi, grebenu?
Rekli bi Amerikanci "long shot" ali nedosljednost postoji.

TihomirG

Ovo ne sluti na dobro: http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samos ... idosi.html
Vidoši su u drugoj polovici 18. stoljeća postali sijelom župe koja je pokrivala cijeli livanjski kraj. Prvotna župna kuća, izgrađena u 18. stoljeću, izgorjela je 1802. godine i tom su prilikom uništeni župni dokumenti. Najstarije sačuvane matice su od te godine.

:smajl043

TihomirG

TihomirG je napisao/la:

Osim toga, Bila početkom 20. stoljeća nije bila zasebna župa, nego je pripadala župi Čuklić:
http://www.ssf.hr/?task=group&gid=20&aid=171
"Župa Bila nalazi se u Livanjskoj općini uz magistralni put Livno-Split. Župa je osnovana 1925. godine odvajanjem od župe Čuklić. Od te godine vode se župne matice. Zaštitnik župe je sv. Franjo Asiški. U župi se nalazi jedna podružna crkva u Zabrišću."

Nadalje: http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samos ... uklic.html
"Župa Čuklić nastala je odvajanjem od župe Vidoši, najprije kao mjesna kapelanija 1828. god., a zatim je proglašena župom 1838. godine. Matice se vode od osnutka župe."
Dakle do 1838. župa Vidoši, do 1925. Čuklić (Zabrišće), a od tada Bila. Vjerovatno je postojala potreba za povećanjem broja župa uslijed intenzivnog naseljavanja livanjskog kraja od početka 18. stoljeća.

Ovdje bih se upitao postoji li mogućnost da je Zabrišće imalo vlastitu maticu, jer koliko ja znam Biljani su se pokapali u Zabrišću jer im je to crkva/groblje bila najbliža.

Ova zadnja napomena se odnosi na odlomak sa župom Čuklić a ne sa župom Bila. Nije mi dalo opet editirati pa moram ovako. Ispričavam se radi nepreglednosti i brzopletosti!

nkovac · **Pridružen/a:** 29 srp 2011, 18:53 **Postovi:** 122

Nasao sam sada:

Bila
Ivan Grebenar, rodjen 01.01.1891
sin
Ante i Kate rodj. Bolta
sin
Stipana i Jele rodj. Taslak

vjencao se 17.11.1920 s Ljubom Dolic iz Grboreza, rodjena 12.02.1900.
kcer
Stipe Dolica i Ivke rodj. Bolotin.

Ivan je zapisan kao Ivo, a sada mu pise da je rodjen 12.01.1891. :-)

HercegBosna.org

Porijeklo prezimena i rodova

Online