Molim vas ako ima neko informacije o porijeklu Đulića iz okoline Stoca nek objavi, hitno su mi potrebne informacije, hvala unaprijed.

Zbilja Pavo,

Kod Srba imamo prezime DODIK a kod Hrvata DODIG!!
Da li je točno da prezime i kod jednih i kod drugih označava došljaka odnosno pridošlicu.
Nekog ko nije domicijelni??

Dali netko zna porijeklo prezimena Ćulap znam da su živjeli u imotskoj krajini (točno mjesto neznam)
do 1780 kada se jedna porodica seli na Plehan kod Dervente kojoj lozi i ja pripadam.

Hvala Unaprijed

Nema forma veze s nacijom u ovom slučaju. Srbi oko Sanskog Mosta su Dodik, ali oni su izgleda ionako svi jedan rod pa ne čudi što imaju isti oblik. Oni iz Vrtoča kod Drvara su pak Dodig. Hrvati su Dodig u Hercegovini, ali Dodik u Carevu Polju kod Jajca, iako mislim da su i oni porijeklom od Dodiga iz Ljubuškog.

Za značenje prezimena Milan Nosić u svojoj knjizi Prezimena zapadne Hercegovine navodi "pastir koji za stokom ide u više planine nakon otapanja snijega u proljeće" ali ne navodi iz kojeg jezika dolazi niti kakvu precizniju etimologiju. Ja sam na nekoliko mjesta u knjigama vidio tvrdnju da riječ dodig/dodik ima veze s pastirskom terminologijom, ali nisam našao podrobnije objašnjenje.

Oni su u Vrhove došli nekad izmeđju 1771. i 1786. godine. Vjerojatno su došli s Klisa, jer ovog prezimena nema u Imotskoj Krajini ali ga ima u Klisu kod Splita. Tamo se ne javlja pri podjeli zemlje 1673. godine, pa je očito nastalo kasnije od nekog od postjećih kliških prezimena. Zanimljivo je da se 1786. godine u Vrhovima spominje Jakov Ćulap kao muže Tomice Milanović s Livna. Kako Milanovića u to vrijeme nema u derventskom kraju, čini se da se Jakov oženio Tomicom prije no što je došao u Vrhove. Pregledao sam na brzinu livanjske matice iz tog vremena jer sam mislio da je možda neko vrijeme živio oko Livna prije dolaska u Vrhove, ali tamo nema spomena Ćulapa, pa nisam siguran da je to slučaj.

Hvala za ovo ,imaš li šta o prezimenima u Crnoj Gori?

Crnogorska prezimena ,plemena i bratstva

http://www.montenegro.org.au/plemena_u_staroj_cg.html
http://www.montenegro.org.au/prezimena.html
http://www.montenegro.org.au/stanovnistvo_zete.html
http://www.filefactory.com/file/uemh74i ... rajina.pdf
http://www.filefactory.com/file/3aah4is ... _Polje.pdf

Knjiga Bijelo Polje govori o muslimanima i u njoj se vidi prikaz prezimena i rodova u zapadnom dijelu starog kotara etnički očišćenog , Šahovićima i okolnim naseljima i popisom stanovništva svih sela....

Postovani Pavo

Hvala na odgovoru, vi ste u pravu upravo Jakov i Tomaša su moji preci uspio sam doći do podatka da su prvo djete krstili u Vrhovima kod Dervente ali nemogu pronaći odakle su Jakov i njegov
brat Nikola došli u Vrhove. U Dugom polju kod Splita u gradskoj knjžnici sam našao da su Ćulapi tamo živjeli od 1725 do 1948 ali na jednom mjestu piše da prezime Ćulap se spominje i u Klisu jos prije 1700.
Gos. Pavo ako dođete i do kakvih drugih saznaja molio bih vas da mi to javite.

Baš sam došao ovdje staviti podatak o Dugopolju koji sam maloprije našao. U stališu duša sela Dugopolje sastavljenog 30.I.1725. godine, nalazi se i domaćinstvo Ivana Ćulapa s 9 članova.

A župa Klis ima matice od 1669. koje se mogu pregledati ovdje.

https://familysearch.org/pal:/MM9.3.1/T ... :218992015

Potrebna je samo besplatna registracija, ali su najstarije matice na kurzivnoj bosančici.

http://img40.imageshack.us/img40/1615/58474910.png

Prezime DODIG (u Hrvatskoj preko tisuću nositelja ovoga prezimena, dio ih u Hercegovini i nešto u sr. Bosni) potječe od pomalo iščezla glagola "dodignuti" (prefiks do-, korijen dig- i sufiksi nu-, -ti), sa značenjem "podignuti se i seliti s blagom". U Vojvodini je do poč. 20. st. bila aktivna riječ dodig u značenju dođoš, došlo. Tako je od
nadimka dodig postalo prezime Dodig i izvedenica Dodigović. Od iste osnove je i prezime Dodik, s time što na
kraju dolazi do kolebanja suglasnika k/g što se inače događa u mnogim jezicima. Premda ima pravoslavnih prezimena Dodik (Laktaši, Zenica) ne mora značiti da su Dodici pravoslavni, a Dodizi katolici. U Varešu ima katolika Hrvata s prezimenom Dodig i Dodik. Istina je, dakle, da je prezime uglavnom vezano za migracije i selidbe, najčešće s blagom ili drugom pokretnom imovinom.
Srdačan pozdrav svim Dodizima, ma gdje bili!
Radoslav Dodig, Ljubuški

Imao sam prilike to vidjeti ,a ni sam se nisam dobro izrazio , mene interesira pleme Pivljana , znam da su iselili kod Glamoča ,kod Banja Luke , i u Slavoniju (moja malenkost je njihov potomak) te krajem 18.stoljeća su se doselili u Semberiju , mene interesira ima li šta detaljnije o tim selidbama i odakle je točno izvor?

Pivljani su iz Pive, kako i ime govori.

A iseljavali su svugdje gdje i ostali Hercegovci(u ona vremena dok je Piva još bila Hercegovina). Morao bi navesti prezime da bi se moglo išta konkretnije reći.

Okej, ponovno poziv na kolektivnu akciju forumaša HB.org.

Dobrotom forumaša Kensai sam iz arhiva u ZG dobio najstariju maticu krštenih župe Veljaci(Ljubuški). Radi se o vremenu od 1786. do 1847. godine. Fantastičan izvor za povijest ovog kraja i njegovog stanovništva. Stara župa Veljaci je obuhvaćala čitavu današnju općinu Ljubuški. Naravno, matice su pisane rukom i još k tome na latinskom, ali srećom je jedna od župnika sastavio kazalo. U biti se radi o prijepisu imena svih krštenika i podacima na kojoj stranici prave matice je upisano krštenje. Rečeni župnik(ili pomoćnik) nam je učinio i veliku uslugu jer je kazalo kucano pisaćim strojem. No, pošto se radi o analognom formatu, još korisnije bi bilo kad bi se sve ovo prepisalo u Excel datoteku.

Posao zahtijeva trud, ali ne bilo kakvu stručnost. Kazalo je lako čitati, i nema potrebe za odgonetavanjem napisanog. Na par mjesta je malo blijedo, ali pošto su prezimena po abecednom redu, nije nikakav problem.

http://img267.imageshack.us/img267/8864/11155433.png

U principu, pretpostavljam da bi ovo poglavito zanimalo Ljubušake, ali ako ima drugih dobrovoljaca, bili bi više nego dobrodošli. A da ne pričam kako bi vam Ljubušaci širom svijeta bili zahvalni.

Kazalo prvog sveska matice(1786-1808.) je 46 stranica s nekih 26 krštenika po stranici. Sve skupa možda 1100-1200 ljudi. Ne bi trebalo stavljati čitavo kazalo u Excel, već samo imena krštenika i roditelja i datum krštenja. S obzirom na moja iskustva s prepisivanjem u Excel, rekao bih ne više od 4-5 sati vremena.

Stavit ću ovu poruku i na podforum Hercegovina/Ljubuški a možda ću gnjaviti i moderaciju da stave kakvu vijest na glavnu stranicu portala HB. Kontam da bi fino izgledalo kad bi HB.org objavila ova kazala na uštrb portala tipa www.ljubuski-online.info ili www.ljportal.com

Zahvaljujući trudu i velikodušnosti forumaša mosugnio, prepisan je indeks najstarije matice župe Ljubuški. Ispostavilo se da je arhiv u ZG zaboravio fotografirati neke stranice pa one nedostaju, ali 90% upisa je tu.

O bogatstvu ove matice ne trebam puno pričati. Dovoljno je pogledati. Dokazuje da su ljubuški Petrovići ogranak Vukojevića, Praljci Prusina, Odobašići Praljaka, itd.

Još jednom se zahvaljujem mosugniu i predlažem da mu i ostali forumaši zahvale ili ovjde ili na PP. Pogotovu vi koji imate korijene u ljubuškom kraju.

Razmišljao sam dosta vremena hoću li staviti ovu kartu na ovu temu ili ne. U svakom slučaju, ako dođe do ikakvog prepucavanja na nacionalnoj osnovi oko nje, bit će i ona i svi odgovori vezani za nju izbrisani.

Stavljam ovu kartu zato što je par puta na ovoj temi bilo govora u Dalmaciji i Hercegovini kao "prapostojbini" maltene svih BiH Hrvata. U smislu da je par forumaša se čudilo "Pa zar smo svi iz dinarskih krajeva?" Ova karta prikazuje stanje u nahijama Visoko, Bobovac i dijelu nahije Brod(Zenica) prema turskom poreznom popisu iz 1604. godine. Obilježena su današnja važnija mjesta(Kiseljak nije postojao u to vrijeme). Zelenom bojom su označeni muslimani a ljubičastom ne-muslimani. Iz deftera se da naslutiti da su gotovo svi nemuslimani(ako ne i svi) bili katolici.

Na prikazanom prostoru je popisano 7246 muslimanskih domaćinstava i 935 ne-muslimanskih. Od tog broja nije prikazano 760 muslimanskih i 10 kršćanskih kuća. Dakle, oko 10% muslimana i 1% kršćana nisu na karti jer nisam mogao locirati sela u kojim su živjeli. Radi se o selima raznih veličina, a najveće je bilo slikovito nazvano selo Zapišani Lug sa 119 muslimanskih kuća. U svakom slučaju, i pored ovog, karta je dobar prikaz stanja na terenu.

Na ovom istom prostoru je 1879. živjelo oko 22000 muslimana i 25500 nemuslimana. Katolika je bilo oko 19000 a pravoslavnih oko 6500. Ova karta pokazuje koliko se stanovništvo promijenilo u 250 godina, poglavito kao rezultat ratova 1684-1739.

1604. godine postojalo je tek par katoličkih enklava u srednjoj Bosni. One se mogu prepoznati i po župama koje se početkom XVIII stoljeća postojale oko njih. Jedna je bila ona koju ju činilo rudarsko stanovništvo grada Fojnice i nekih okolnih sela. I katolici Sebešića su vjerojatno bili pod fojničkom župom u to vrijeme. Druga je rudarsko stanovništvo Kreševa i Deževice. Treća je stanovništvo oko Sutjeske koje je bilo ratarsko s iznimkom Borovice koja je imala status pazara i bila rudarsko naselje. Četvrta je opet rudarski Vareš i sela u predjelu Kamensko sjeverno od Vareša.

Koliko god je kasno XVII i rano XVIII stoljeće bilo katastrofalno za katolike u Bosni, čini se da je bilo još gore za muslimane. U mnogim od sela koja su 1604. potpuno muslimanska već stotine godina nema muslimana, a velika većina od 20-25 muslimanskih sela koja nisam uspio locirati su vjerojatno potpuno nestala. Onda slijedi poznati proces kojim spahije i timarioti, koji su legalno samo korisnici zemlje, prisvajaju te napuštene zemlje u privatno vlasništvo i na nju dovode kmetove iz dinarskih krajeva. U biti je to i jedan od vidova razlike između starijeg i novijeg sloja katoličkog življa. 1604. godine svi su katolici na ovoj karti ili zanatlije ili vlasnici svoje zemlje. Većina ih je ostala i do 1879. godine. Čivčije i nadničari su bili doseljenici s juga, s tim da je u XIX stoljeću dio njih uspio otkupiti zemlju koju su obrađivali.

Svaka čast Mosugnio!



Ovaj cili thread će biti zapamćen za sva vrimena...

Hvala nkovac, thread je stvarno odličan zahvaljujući odličnim prilozima, konstruktivnim pitanjima i dokumentiranim odgovorima.

Artukovića nema....nema ni Perića. Zanimljivo.

Artukovića nema jer je prerano za njih. Prezime se prvi put pojavljuje 1833. dok ova matica seže do 1807. Artukovići su potomci Filipa Čuljka koji je rođen oko 1770. To je onaj Filip Čuljak koji je oženjen Anđom Vukojević i kojem se u ovoj matici 11.10.1799 spominje krštenje sina Mate a 15.06.1805 sina Vida. No, Artuk/Artuković ostaje povremeni nadimak sve do 1870.-ih kad postaje trajno prezime.

A Perići u Studence dolaze nakon što ova matica završava. 1818. se bilježi vjenčanje Luke Perića iz Studenaca i Kate Macan. Lukin otac Pejo je iz Tihaljine. U Tihaljini se Perići bilježe 1743. godine a po usmenoj tradiciju su se ranije navodno prezivali Šimić.

To znaci da su cisti Klobucani.



Mislim da jos ima i dan danas Perića u Tihaljini. Trebao bi iztraziti da vidim ako su ikako povezani sa mojim.

Bez sumnje. Čuljci se u maticama u samostanu Zaostrog spominju još 1693. godine. Navodi se da su iz Klobuka.



Perića ima oko stotinu osoba u Tihaljini. A sve zavisi koji Perići su tvoji. Ako se radi o ovim s Livanjskog polja, oni su čini se starinom Brale/Bralići.

Citao sam da su Livanjski Perici dosli tu (Ercegovci-Dicmo) iz Poljicke Republike sto je puno blize Tihaljine nego di su sada :)

Slično je i sa nekim dilovima dalmatinskog zaleđa di potežu bosanske korine .


Ovo za Kiseljak je malo čudno jer ga Kuripešić 1530. pominje kao Saurer Prunnen (istina, ne pominje naselje), a Evlija Ćelebija u Putopisima 1660. pominje ga kao Ekši Sular sa preko 300 muslimanskih i kršćanskih kuća.

Inače, pomalo čudi skoro potpuno odsustvo odsustvo prezimena u pomenutom defteru iz 1604. U defteru Požeškog sandžaka za 1579 prezimena itekako ima.

Mislim da se tu radi o hanu koji je postojao na tom mjestu. Pogotovu problematično zvuči podatak o 300 kuća kad Kiseljak 1879. ima samo 26 kuća. Ja bih rekao da se tu radi o uračunavanju stanovništva nekog od okolnih sela kao što su Borina, Palež ili Podstinje.



I u još starijem defteru sandžaka Srijem ima dosta prezimena ili bar patronimika. http://www.mediafire.com/view/?x84b3i88gcwahjd

Zanimljivo je da više prezimena ima u zapadnim krajevima, oko Sane i Une. Ne samo što se tiče katoličkih starosjedilaca po varošima, već i pravoslavnog stanovništva.

Tako u nepoznatom selu Visak kod Dubice imamo ova imena:

Đurica Kovačević
Radovan Petković
Dragojlo Predojević
Novak Predojević
Nikola Vukčević
Radovan sin Vukca
Rajak Predojević
Novica Dojčinić
Stoje Predojević
Miloje Glasinić
Radman sin Pozdera
Klisura Frančević
Ferhad Ljubojević

Ovdje se očito radi o prezimenima/rodovskim imenima. To je pogotovu slučaj kod Predojevića, jer ovaj rod i danas živi u tom kraju a katun s ovim imenom se još ranije spominje u Hercegovini. Zanimljivo je da je jedan od ovih musliman, a ako je "Frančević" pročitano kako treba, ovaj bi morao biti katolik.

Trajna prezimena su 1604. već postojala(pa i ranije) ali pitanje je koliko ih je ljudi imalo. U jednom pismu katolika maglajskog kraja iz 1683. godine, potpisani su na dnu ovi ljudi: http://img829.imageshack.us/img829/4087/52094321.png

Vidi se da neki od njih imaju prezimena(Stojčevići su gotovo sigurno iz Komušine), ali drugim se navode imena očeva(Martin Stoićev) ili ekonimi(Ivan iz Oraovice). Čak i nekim drugim su "prezimena" očito samo oznake odakle su. Matij Tujnica, Marko Lovnica i Petar Šer su vjerojatno Matij iz Tujnice, Marko iz Lovnice i Petar iz (Novog) Šeera. 25 godina nakon ovog pisma počinju najstarije matice župe Komušina i u njima je jasno da većina ljudi ima trajna prezimena, ali da se neki još uvijek navode pod patronimicima. Činjenica da defter iz 1604. u srednjoj Bosni uopće ne navodi prezimena vjerojatno ima veze s običajima u tom kraju. Vjerojatno se prezimena nisu bila potpuno ustalila.

Naravno, sve ovo je uz pretpostavku da je defter 1604. godine doslovno preveden. U originalima(kao što se vidi u ovom srijemskom defteru koji nije preveden već samo prepisan na latinicu) kod kršćana ne stoji oznaka "sin" između imena i imena oca. Tako recimo Andıriya Gırgur treba čitati Andrija sin Grgura ali kad piše Andıriyaş Keliçit' onda očito treba čitati Andrijaš Keličić. Pisar je s razlogom dvije osobe u istom selu upisao na različit način. Problem je što je defter sanždaka Bosna za 1604. "preveden" i to na problematičan način. Imena očeva su napisana u genitivu, što sigurno nije stajalo u originalu, pa nije uvijek jasno o kojem obliku imena se radi. Ne znamo jesu li pojedina imena pisana u obliku "Nikola Ivan" i prevedena kao Nikola Ivanov ili su možda pisana kao "Nikola Ivan-zade" ili što već. Meni je posebno sumnjiv upis u Fojnici gdje stoji "Marinko Alaupa." Alaupovići su vrlo star fojnički rod i ja sam gotovo siguran da se tu ne treba čitati Alaup kao očevo ime već kao prezime. Kako nema razlike između upisa kod kojih je druga riječ očevo ima i upisa kod kojih je druga riječ prezime, lako dođe do zabune, pogotovu kad prezime ne završava na -ić.

Pošto sutra idem na put poslom i neće me biti do slijedećeg petka, da ostavim par stvari za one koji bi me nakon 4-5 dana već bili spremni proglasiti mrtvim. Čitajte po jednu poruku svakih 2 dana i čini će vam se kao da nisam nigdje ni otišao.

Ova prva stvar je najstarija sačuvana matica krštenih župe Komušina. U stvari se radi o fragmentima, jer samo za pojedine godine postoje kompletni podaci. Prvi upis je 2.III.1708 godine a zadnji 29.VIII.1723. Sveukupno je oko 350 upisa. Ova matica je treća najstarija u BiH, nakon sutiške i vareške matice krštenih koje su iz 1641. i 1643. godine. Prvi upis u matici krštenih Trebimlje(Popova) je sredinom 1708. a u gradačkoj(Neum) 1709. pa je komušanska matica krštenih tek nešto starija od ovih.

Matica je pisana bosančicom a imena krštenika, kumova i roditelja su pisana onako kako su se u narodu izgovarala. Maticu je prepisao s bosančice fra Andrija Zirdum a ja sam samo prenio u Excel. Župa Komušina je prije 300 godina pokrivala današnje općine Teslić i Tešanj, kao i južni i zapadni dio općine Doboj i jedno selu u općini Prnjavor(Kulaši/Popovići).