Druga stvar je jedan popis koji mi daje priliku upoznati vas s još jednim oblikom dokumenta koji je jako koristan u svrhe istraživanja obiteljskog i rodovskog porijekla. Naime, 1850. godine Porta u Stambolu proglašava novi zakon glede oporezivanja kršćana. Osim što je harač stavljen na 5 groša po osobi, novi zakon je odredio da harač skupljaju seoski knezovi i predaju lokalnim vlastima. U tu svrhu se skupljanje harača provodi odvojeno za pravoslavne i katolike, a naredba je da se odmah sastave popisi dužnika. U franjevačkom arhivu u Mostaru se čuva nekoliko takvih popisa, a ovaj ispod je za selo Tihaljinu kod Gruda iz 1853. godine. Pisan je latinicom a ortografija je manje-više talijanska. Tako se X čita kao Ž, GL kao LJ, SH kao Š, itd. Naravno, popis uključuje samo muške porezne glave, kao i muške ispod 10 godine, iako oni ne plaćaju porez.

A da ne bi bilo da se ovdje vodi neka diskriminacija na nacionalnoj osnovi, evo i poreskog popisa pravoslavnih. Ovaj je iz 1853. i obuhvaća parohiju Modriča. Za razliku od popisa Tihaljine koji obuhvaća samo jedno selo i nekih 250 poreznih obveznika, ovdje se radi o nekoliko sela i nekih 2200 obveznika. Ispod je na vjerskoj karti iz 1910. prikazano o kojim se selima radi. http://img823.imageshack.us/img823/384/43907363.png

Hallo,
Imam pitanje da li mozete dat kakve Informacije o prezimenu Crepulja iz Kopijara kod Kraljeve Sutjeske. Tu mi je Otac roden i on je meni reko da su se oni prije prezivali Bumbic ali nisam siguran u to. Isto tako me interesuje prezime Mandic iz Poljana kraj Sutjeske tako mi se mama prezivala, Hvala puno.

Crepulje su u Kopjare došli iz susjednog sela Ratanj početkom XIX stoljeća. Prvi upis u maticama krštenih je 1810., pa su vjerojatno iz Ratnja prešli par godina ranije. Starije prezime Crepulja je Režić. Crepulja se prvi put kao prezime bilježi 1745., ali će još neko vrijeme proći dok potpuno ne zamijeni Režić. Tako se još 1768. godine u Ratnju na biskupskom popisu katolika bilježe domaćinstva Andrije i Ive Režića. 25 godina ranije biskup Dragićević bilježi domaćinstva Ante i Joze Režića. Još krajem XIX stoljeća imamo neke Crepulje koje još uvijek koriste prezime Režić, kada ono konačno nestaje. Režići se u Ratnju bilježe još 1642., prve godine za koju uopće postoje matice, tako da su Crepulje/Režići bar 400 godina u tom selu.

Za Mandiće iz Poljana(preciznije zaseoka Kovačići) znamo iz matica da su se ranije prezivali Blekić. Prezime Mandić se prvi put pojavljuje tek 1864., a potpuno je zamijenilo Blekić do oko 1920. Blekići se u maticama prvi put spominju 1724. Stipan Blekić je glava domaćinstva u Kovačićima 1743. a već 1768. imamo 7 domaćinstava Blekića u Kovačićima: Ive, drugog Ive, Marka, Marijana, Nikole, Pave i Stipana.

Kako se Blekići ne spominju u maticama 1641-1724., moguće je da su doseljenici u taj kraj. U Hercegovini na par mjesta ima Blekića, pa se možda radi o dolasku iz tih krajeva.

Stanje katoličke zupe u Bih 1991-2011
http://www.mediafire.com/?2xnajxe8r94maf2

Unsko-Sanski kanton 1878-1921 stanovništvo i naselja
http://www.mediafire.com/?n9izd2n2beyxbfb

Pozdrav,

Interesuje me prezime Đulić iz Dubrava kod Stoca.

Unaprijed hvala :)

O slavnoj hrvatskoj plemićkoj obitelji Jelačić zasigurno puno znamo.
No, iznenadio sam se kad sam nedavno u Banjaluci upoznao Srbina-pravoslavca koji se isto zove Jelačić.
Na moj upit o porijeklu odgovorio je da je "domicijelni odnosno autohtoni mostarac".

Kako reče dolazi iz stare mostarske trgovačke obitelji i ako se dobro sjećam naveo je da im je krsna slava Sv. Mučenik Klimentije.

Ako može Pavo nešto o Jelačićima iz Mostara. Otkud Jelačići u Mostaru i k tomu još pravoslavni??

Prvo da vas pozdravim iz Crne Gore i da zapitam slijedeće. Koliko su se kod vas katolika iz Herecegovine održala porodična predanja i koliko koljena današnja generacija umije da nabroji do najdaljeg poznatog pretka i da li li koristite riječi bratsvo za familiju i bratstvenik za rodjaka.

Evo, dok nam se Pavo B. ne vrati da citiram Ristu Milićevića ("Hercegovačka prezimena") o pravoslavnim Jelačićima:

Da li se može saznati porijeklo za osobe sa "muslimanskim" prezimenom?

Riječ bratstvo nije poznata u Hercegovini. Kolino ili pleme se koristi za članove istog roda. A tradicija i nabrajanje predaka ne postoji jer crkva drži matične knjige koje služe u tu svrhu(mnogo bolje nego predaja).

Haha, čudno pitanje. Misliš na Bošnjake ili Srbe i Hrvate koji imaju prezimena tipa Muratović ili Karimović?

Istraživanje porijekla bošnjačkih rodova je teže jer ne postoje matične knjige kao kod Hrvata. Islam nema krutu hijerarhiju kao (pogotovu katolička) crkva pa nema institucije koja bi naredila držanje nekih knjiga rođenih, umrlih ili vjenčanih. To čini bilo kakvo istraživanje porijekla pojedinih bošnjačkih rodova teže. Po dolasku Austrijanaca su džemati počeli voditi ovakvu evidenciju. To je u biti napravljeno po katoličkom šablonu. Po uzoru na stanja duša kod katolika, većina džemata počinje u to vrijeme voditi evidenciju džematlija, kao i vjenčanja i rođenja.

Prije toga se jedino vodila evidencija vjenčanja. Kako se vjenčanje mora obaviti pred kadijom, tako se u protokolima šerijatskih sudova bilježe vjenčanja i točke miraznog ugovora. Na žalost, do XIX stoljeća se uglavnom navode samo imena osoba i njihovih očeva, a rjeđe prezimena.

No, postoje razni dokumenti koji mogu pomoći u istraživanju. Razne sudske odluke, popisi, natpisi na nišanima, itd. U krajevima bliže granici(recimo oko Dubrovnika ili u Cazinskoj krajini) postoje i dokumenti s kršćanske strane u kojim ima spomena raznih osoba. Postoji naravno i usmena tradicija, koja nekad može poslužiti.

No, kontam da tebe zanima tvoje prezime(ili neke rodbine), pa da skratim. Pitaj za specifična prezimena, pa možemo vidjeti nađe li se što.

Autohtonost je na Balkanu vrlo širok pojam.

U pojedinim krajevima BiH se "starinačkim" stanovništvom smatra ono koje je živjelo u tom mjestu prije Turaka. Naravno, po takvoj logici nema autohtonih Mostaraca, a ni Sarajlija i mnogih drugih.

Što se tiče srpskih obitelji u Mostaru, ja bih među starije stavio one koje su u Mostaru živjele otprilike u vrijeme kad je sjedište humskog mitropolita prenesno iz manastira Duži u Mostar negdje oko 1760. Nakon tog počinje pravi razvoj srpske pravoslavne opštine i veće doseljavanje sa sela u grad. Jesu li Jelačići bili u Mostaru prije 1760. ne bih znao reći. Kao što je kolega mosugnio spomenuo iznad, Milićević citira izvore koji o njima govore kao maltene mostarskim Rockefellerima, no Vladimir Ćorović(i sam Mostarac i vrstan povjesničar) jedva da i spominje Jelačiće u svom radu o Srbima u Mostaru. Govori samo da je neki Sava Jelačić 1890. poklonio kuću mitropoliji. Vjerojatno isti Sava se po Hifziji Hasandediću spominje u Mostaru 1849. S obzirom da Ćorović naširoko opisuje mostarske pravoslavne rodove, čini se da nije slučajno ispustio Jelačiće. Isto tako, pregledao sam na brzinu djela Radomira Stanića o spomenici na dva stara pravoslavna groblja u Mostaru i nisam našao ni jedan grob Jelačića iz XVIII stoljeća. XIX nisam pregledao, jer je Jelačića tad očito bilo u gradu.

I da, Jelačići su gotovo sigurno iz Poljica kod Trebinja s obzirom na rijetku i istovjetnu slavu. Nisam uspio naći spomene u dubrovačkim izvorima, osim što se u katoličkim maticama u Gradu 1654. spominje vjenčanje nekog Mije Jelačića "iz Murlakije." Pošto nemamo pobližih informacija o kraju Hercegovine iz kojeg je ovaj Mijo došao, ne možemo reći je li mogao imati kakve veze s ovim Jelačićima iz Poljica.

A samo prezime je relativno često i čini se da je nastalo od ženskog imena Jelača.

Srpski prezimenik

http://www.scribd.com/doc/52716341/Veli ... Prezimenik

Nedavno sam nabavio i Hrvatski prezimenik,ali trebat će vremena dok se skenira...do tada pričekajte

Pavo, ne valja ono ništa što si mi poslao, još ću ispasti Srbin po porijeklu.

Ima jednostavan način da provjeriš. Ako ti ovo iznenada ubrza puls i poželiš razbijati čaše, onda si sigurno Užičanin.

http://www.youtube.com/watch?v=kokT0cA3UfI

Uh, dobro je, ništa.

Pretežito hrvatsko prezime, vuče podrijetlo iz Rijeke.

A ovo piše na imehrvatsko.net.


Pola Srbin, pola Hrvat, osjećam da trebam više kritikovati svoje.

Vidim ja, da si ti naš.

Imehrvatsko koristi fantastičnu bazu podataka, no način na koji je predstavljaju je jako loš.

Podaci o prezimena i nacionalnosti su uzeti s popisa stanovništva 2001.

Evo primjer:

"Hasanagići su pretežito Hrvati, dobrim dijelom iz Cazinske krajine (BiH), a često su i Bošnjaci (također iz Cazinske krajine, BiH). Razmjerno najviše Hasanagića u proteklih sto godina rođeno je u cazinskoj općini Bosanska Krupa."

To bi u stvari trebalo zvučati ovako:

"Najviše osoba u Hrvatskoj s prezimenom Hasanagić se na popisu 2001. izjasnilo kao Hrvati, dok se manji broj izjasnio kao Bošnjaci. Glede mjesta rođenja, najviše Hasanagića je po istom popisu navelo bosanskohercegovačku općinu Bosanska Krupa."

Dakle nisu podaci problem, već formulacija. Koga neće zbuniti ovo "cazinska općina Bosanska Krupa?!"

Zna li se šta o prezimenu Šteko, uglavnom s područja Tomislavgrada?

Šteke/Štekići su vjerojatno iz Vinjana kod Imotskog.

Ne spominju se na Duvnu u popisima katolika 1741. i 1768., ali se u preživjelim duvanjskim maticama spominju od početka(1821.) pa je logično da su došli nekad između 1768. i 1821.

U Vinjanima se spominju 1686. godine, ali su iste godine izbjegli u Brela kod Makarske. Vraćaju se oko 1730. po istjerivanju Turaka iz Imotske krajine. 1768. godine ih bilježi biskupski popis u Zagorju kod Posušja, pa je moguće da na Duvno nisu došli izravno iz Vinjana već preko Zagorja.

Na Duvnu su već početkom XIX stoljeća živjeli u dva sela, Mrkodolu i Bučićima. 1822. godine je u Mrkodolu na jednom upisu vjenčanje nevjesta Mara Marijanova Šteko, a 1826. se u Bučićima ženi Jozo Križanov Šteko.

Zbog nedostatka starijih matica nije moguće utvrditi jesu li prvo došli u Mrkodol ili Bučiće.

Šteke/Štekići postoje i u kiseljačkoj općini. Isto podrijetlo ili?

Mislim da jesu. Nema ih u maticama do 1800., a ako su tako kasno došli, onda je vjerojatno da su s Duvna.

Postovani Pavo, znate li ista o podrijetlu Okića (srednja Bosna, Kresevo-Fojnica-Kiseljak), te prezimena čelan (isto područje)?

Takodjer, zanima me podrijetlo Tomića (Stup, Sarajevo)?

Hvala unaprijed na odgovoru!

Okići su čini se starije stanovništvo na području Kreševa. Popis 1743. godine navodi Okiće kao stanovnike sela Kojsine, te godine biskup Dragićević nalazi u selu jedno domaćinstvo Pave Okića s 12 članova. 25 godina kasnije biskup Bogdanović u Kojsini nalazi domaćinstva Ive i Mate Okića. Prvo ima 7 a drugo 5 članova pa se vidi da se nisu baš previše razvijali. Na oba popisa ovo su jedini Okići u čitavoj Bosni Srebrenoj. U Gojevići i Dusinu kod Fojnica su morali doći kasnije, logičnim pravcem migracija niz rječicu Željeznicu. Isti je slučaj sigurno i s dolinom Lepenice kod Kiseljaka.

Dalja starina Okića mi nije poznata. Župa Kreševo, iako je bila samostanska župa, u biti nema neke previše stare matice. Počinju tek 1765. godine, zbog požara koji je uništio starije. Fojnica je još gora. Samostan čuva isprave i dokumente iz XVI i XVII stoljeća, a nema matice starije od 1776. Ne bih rekao da su Okići u Kojsini tako dugo jer je Kojsina, kao i skoro sva sela oko Kreševa, 1604. naseljena samo muslimanskim življem. Moguće je da su došli odnekud s juga, ali i da su iselili iz samog grada gdje je uvijek bilo katolika.

Za Čelane nisam potpuno siguran. Ne javljaju se na spisku umrlih od kuge u župi Kreševo 1783. S obzirom da je kuga te godina ubila čak i do četvrtinu stanovništva čitave župe, sigurno bi i Čelani bili među žrtvama da su živjeli u tom kraju(ili da su se tako prezivali, jer postoji mogućnost da je prezime Čelan jednostavno novije prezime starijeg roda.) 1834. se spominje krštenje djeteta s prezimenom Čelan u Kojsini, no kako nemam čitave kreševske matice, moram stvari ostaviti na tome da se prezime pojavljuje nekad između 1783 i 1834.

Čelani su vjerojatno ogranak Čelana iz Imotske Krajine. Iz kreševskih matica krajem XVIII stoljeća se vidi da je u ovaj kraj došlo mnogo obitelji iz Zagore, pa su tu vjerojatno bili i Čelani. Oni su 1686. živjeli u selu Zagvozd da bi oko 1700. prešli u selu Cista Velika gdje i danas žive. Iz tog sela su vjerojatno došli u Kreševo.

Tomići su na Stupu bar nešto manje od 3 godina. Već 1743. su veći rod, jer biskup Dragićević bilježi domaćinstva Ive, Marka i Mate Tomića sa sve skupa 18 članova. Već 1768. ih je 37 čeljadi, ali su još uvijek samo 3 domaćinstva: Marka, Marijana i Nike.

Prije nekih 100 godina su jednom od Cvijićevih suradnika pričali da su "starinci," ali upada u oči da se jedan dio Tomića prezivao i Šutalo. To bi moglo značiti da je Šutalo starije prezime roda. U tom slučaju bi bili stari doseljenici iz istočne Hercegovine. Šutale se u okolici Neuma spominju u matičnim knjigama 1715., a u Dubrovniku kao doseljenici iz Popova čak 1654.