Molio bih informaciju o prezimenu Kolar iz Vedrog Polja kraj Sunje.
Po predanju su se naselili iz Lickog Petrovog Sela oko 1860 te od dolaska na ovamo imam sve potrebne informacije. Period prije 1860 je mutan. Meni je interesantno ime sela. Istoimeno selo se nalazi na podruciju Bihaca (Zavalje) koje se naslanja na katolicki dio Like. Da li ima kakva korelacija?

Kolari su vrlo cesto pravoslavno ime na Baniji i Kordunu. Postoji li neka veza sa katolickim Kolarima?

Zanima me da li možete naći o prezimenu Zrnić iz Zenice. Otac mi kaže da su njegovi najvjerojatnije došli iz Šujice u Zenicu. Hvala :)

Nažalost nisam zadovoljan odgovorom a evo i zašto.
- Sve dobro ostaviti može se samo u krajnjoj nuždi i pogibelji što smo, nažalost, ponovo morali iskusiti i doživjeti u ovome ratu. Dakle nisu tada ljudi, žene djeca i starci otišli dobrovoljno sa smijehom na usnama i pjesmom. Sramota je slušati današnje "neke nove povjesničare" koji slave musalu i pad Kamengrada i toga kraja. Inače sve znaju o osvajaču ovih prostora a sramotno je da niti usput ne kažu ko je branio svoje ognjište i zašto je prolio krv. Neki su čak odbranili i doktorate na ovoj temi a sramotno je da nesmiju ili ne žele reći ko je tada branio svoj dom, kuću šljivik, bunar i grobove pradjedova. To je izgleda zabranjena tema, samo se slavi veliki osvajač.
- Kako su ljudi u spašavanju golog života mogli pobjeći pa opet doći na prostor Bihaća. Imali su stoljetno iskustvo turskih pohoda oko Bišća i kako su prolazili zarobljeni i uhvaćeni. Pa to je valjda bar jasno, i zato nevjerujem da se bilo ko vratio oko grada u svoja sela.
- Nova vlast je rušenjem desetina crkava pokazala svoje namjere i postavila temelje novog poretka tako da sumnjam u opstanak i pristanak bilo koga od domaćih katolika starog Bišća.
- Odakle su i kako došli tih nekoliko prezimena koje spominjete u tekstovima i otkud oni tu? To je pitanje koje zaslužuje analizu a ne samo površnu konstataciju npr. (Vujići, Klepići, Jankovići, Grgići i sl.) e to bi bio pravi stručni pristup ovoj tematici. Morali bi postojati podaci u zagrebačkoj biskupiji i bečkim arhivima o ovoj tematici.

Jedan veliki čovjek je rekao : Između poznatog i nepoznatog postoje vrata samo ih treba otvoriti.

pozdrav i neću Vas više smetati.

Tradicija je vjerojatno točna, jer Zrne/Zrnići su relativno velik rod na području Šujice. Pod Šujicom se ranije podrazumijevao malo širi kraj no danas. Mjesna zajednica Šujica sadrži još i sela Bogdašić, Galečić i Baljke. http://s15.postimage.org/3nzu240ix/image.png

1991. su prezime Zrno nosila 45 stanovnika od 1453 stanovnika sela Šujice, 112/280 sela Galečić i 32/404 sela Bogdašić. Baljci su bili gotovo isključivo srpsko selo. Dakle, svaka jedanaesta osoba u čitavoj MZ se prezivala Zrno.

Oblici Zrno i Zrnić se susreću naizmjenično u XVIII i XIX stoljeću, da bi u XX prevladao Zrno. Ovaj oblik su odnijeli i na Kupres i u Žepče, no očito je u Zenici ostao oblik Zrnić. Zrne u Šujicu dolaze imeđu 1758. i 1768. Ovo znamo jer se ne spominju u staroj matici krštenih župe Duvno koja je pisana 1750-1758., ali se javljaju na popisu katolika 1768. godine. Te godine je u Šujici zabilježeno domaćinstvo Mije Zrnića(Michael Zarnich) sa 17 članova. On je doselio iz Miša kod Livna, gdje ga bilježi popis iz 1743. godine, no tad u kući ima 24 člana. Preselio je čitav rod(tu se u stvari jamačno radi o zadruzi), jer na popisu 1768. nitko od Zrnića nije ostao u Mišima. Postoji i raniji spomen ovog roda, jer se 1721. spominje svećenik glagoljaš Grga Zrno iz Miša.

Ovdje se čini se preciznije radi o selu Baljevac kod LPS, jer 1915. Kolara ima samo u Baljevcu, ali ne i u LPS-u. Bilo ih je 4 kuće te godine. Došli su 1791. nakon što je Austrija protjerala Turke iz tog uskog pojasa na Plješevici. Doseljeni su iz nekog od naselja oko Gospića gdje ima Kolara. Povjesničar Stjepan Pavičić veli da su Gorani, tj. da su u Liku doseljeni po njenom oslobođenju 1689. iz gornjeg toka Kupe. To bi izgleda moglo biti istina, jer se 1650. godine bilježe Kolari u selu Vodena Draga kod Bosiljeva. No, prezime je često, pa ne možemo biti sigurni. U svakom slučaju, razni Kolari po Hrvatskoj(obje vjere) nisu u srodstvu. Često je prezime, nastalo po čestom zanatu. Čak što više, imamo u Hrvatskoj i pripadnika drugih naroda. Rod Kolar u Velikim Zedncima su Česi.

Nova vlast je porušila desetine crkava i po drugim krajevima BiH pa je tamo opet ostalo katolika. Ne treba olako donositi zaključke na osnovu današnjih predrasuda. Imamo dovoljno podataka o tome da su kmetovi iz Hrvatske bježali Turcima da znamo da turske vlasti nisu bile toliko svirepe koliko to tvrdi narodna tradicija.



U arhivima nema podataka mlađih od 1592., tj. pada Bihaća. Stariji podaci donose samo imena vojnika u tvrđavama, no ne govore ništa o običnom puku. Kako poslije toga nemamo gotovo nikakve podatke o katolicima Bišća do 1743., teško je bilo što analizirati.

Radoslav Lopašić je objavio nekoliko popisa tvrđavnih posada iz XVI stoljeća. Pri kraju su ove knjige: http://www.mediafire.com/?5p015dq2tpun7x0

Hvala na odgovorima. Moram otici do Arhiva i to malo istraziti. Ono sto me je oduvijek bilo cudno je ime sela u kojem su se naselili. Vedro Polje nije cest pojam, a posto postoji i selo istog imena u neposrednoj blizini odkud potjece rod, pomislio sam da postoji neka veza.
Doseljeni su kad se gradila pruga prema Bosni 1860... Selo iz koje zaprovao potjecu je Vaganac.

Vjerojatno je tako jer u Ličkom Petrovom Selu ne žive Hrvati, samo Srbi.

U pravu si. U Ličkom Petrovom Selu 1991. je 1991. živilo 3 Hrvata od 384 stanovnika.
1910. je bilo 266 Hrvata od 1063 stanovnika LPS-a.

Očito su se ili mijenjale granice naselja, pa su neki zaselci prestali biti dio Sela, ili su Hrvati očišćeni za vrijeme Drugog svjetskog rata. Inače, danas u gospićkom i perušićkom kraju ne postoji prezime Kolar ili je vrlo rijetko, ali često je prezime Kolak. Po Pavičiću oba ta prezimena potječu iz sjevernog dijela Like koji Turci nisu osvojili, a ne iz Gorskog kotara.

Jedno pitanje više vezano za naziv toponima. Možda neko odgonetne.
Zanima me naziv HISETA, njegovo značenje.
Nedavno samo u Sarajevu primjetio takav naziv ulice a onda se sjeti da istoimeno naselje postoji i u Banjaluci. Pretpostavljam da je turcizam.?
Neko zna??

Ma tamo je došlo do totalne depopulacije. Najprije rat, a poslije rata što je ostalo razišlo se na sve strane.
Ugl, Vaganac, koji čovik spominje je imao hrvatsku većinu, ali, kao što je Pavo rekao, prezime Kolar nije zabilježeno 1915. u tom selu, već u obližnjem Baljevcu (koji je raseljen zbog izgradnje bihaćkog aerodroma), a koji je 1910. imao 623 stan., 518 Hrvata i 105 Srba, te u Kvartama kod Perušića, također 4 kuće.
Baljevac je još 1961. imao 305 stan - 215 Hrvata, 48 Srba i 40 Jugosa. 1971. je imao 10 stan - 8 Srba, 1 Hrvat i 1 Musliman. 1981. je bio bez stanovnika.

U pravu si. Pavičić veli za Kolare i neke druge rodove u Perušiću 1712.: "Iz gornjega Pokuplja, Primorja i susjednih krajeva." Ja sam letimično čitao pa samo prvi dio pročitao.

A Baljevac je ispražnjen zbog aerodroma Željave između popisa 1961. i 1971.

Iz rječnika turcizama Abdulaha Škaljića: http://imageshack.us/scaled/landing/100/38032713.png

Zna li možda Pavo ili neko drugi odakle potječe prezime Jutt, to je bila jedna od najuglednijih obitelji u Perušiću?

Hvala majstore:-)

Ako sam dobro skužio radi se o DIJELOVIMA (turc.:mahalama) nekog grada!?

Hvala svima na odgovorima... ovo je miljama najbolji forum za ovakva pitanja. Pozdrav...

Moguće je da prezime Jutt potječe iz okruga Rastatt, u Baden-Württembergu:
http://www.verwandt.de/karten/absolut/jutt.html

Za podrijetlo spomenute obitelj iz Perušića nemam pouzdanih podataka.

G. Pavo
Pavlović , Gračac -Rama
Prošli put te pitat za Tuzlanske Pavloviće(Pogorioci) pa mi možeš i to napisat ako si saznao šta novo.
Hvala unaprijed !

Glazbenik, zahvaljujem na odgovoru.

Pavo, tu je bilo možete pogledati rođenja popis svih Čavar-a online ?

Pavo, u to se bas ne bi slozio... Slovo C´ nije postojalo, pa su ga pisali kako su mislili da je dobro.

Evo upisa iz livanjskih matica, u kojima se vidi da je "chi" u biti c´:

Chiukovac = C´ukovac
Chiurich = C´uric´
Chiurkovich = C´urkovic´

Puno pozdrava

Nikola

Da, ali ovdje govorimo o mjestu Chiavari u Italiji. Ime tog mjesta se sigurno izgovara kao Kjavar. Matične knjige u BiH(ali i u Hrvatskoj) su druga priča. Tu je pisanje rijetko doslijedno. U Grabovici se Ćavari 1743. bilježe kao Chiavara.

Hehe, sjecam se svoje uciteljice iz engleskog... "watch the context..."...



Oprosti...

Hmm, nisam siguran za ove Pavloviće u Rami. Ramske matice su izgorjele kad je samostan na Šćitu zapaljen 1943., i postoji samo par listova iz sredine XVIII stoljeća koji su preživjeli jer su čuvani u arhivu samostana u Fojnici. Etnograf Milenko Filipović je 1930-ih skupljao narodnu tradiciju o porijeklu ramskih rodova, i od Pavlovića je čuo da su došli iz Rakitna nekih 100 godina ranije i da su se ranije prezivli Antunović. Problem je što ni jednog od ova dva prezimena nema u Rakitnu na popisima 1743. i 1768., niti ih ima u maticama župe Duvno(kojoj je Rakitno pripadalo) koje počinju 1828. Antunovića uopće nema u Hercegovini ni 1743. ni 1768., dok Pavlovića ima ali ne u Rakitnu. Nešto s tom tradicijom nije u redu. Ili starije prezime nije bilo Antunović, ili je postojalo neko još starije prezime koje nisu zapamtili.