Na žalost, ne znam ništa o Jozićima. Malan su rod i u općini su jedino živjeli u Bardacima, pa mislim da bi mogli biti noviji(nakon 1879.) doseljenici s juga.

Daljim porijeklom sigurno Ličani(tj. lički Bunjevci) no kako su Ličani(i pouzdano Rukavine među njima) još u XVIII stoljeću selili u Slavoniju i Srijem, ne mogu znati jesu li ti Rukavine došli u Teslić iz Like ili iz nekog od drugih krajeva.

Bandići su u stvari Zovke. U Ružićima je oko 1750. godine rođen Nikola Zovko. On je kasnije upisivan i kao Nikola Zovko zvani Bandić ali i samo kao Nikola Bandić. To pokazuje da su Bandići ogranak Zovki koji u Ružićima žive u nekoliko domaćinstava na popisu 1743. godine. No, čini se da je jedan ogranak Zovki i ranije možda rabio prezime Bandić. 1705. se u Potravlju kod Sinja spominje Martin Bandić koji je kao izbjeglica iz Hercegovine dobio zemlju. On bi mogao biti iz Ružića, no zanimljivo je da je fra Antun Bandić koji je početkom XVIII stoljeća bio redovnik u sinjskom samostanu kao dijete nekad oko 1689. donešen iz Goranaca kod Mostara. U Gorancima 1743. nema Zovki ali ih ima u susjednom Pologu. Moguće je da je nadimak Bandić još iz 17. stoljeća ali da u samim Ružićima i Dragićini nije zamijenio staro prezime Zovko do sredine 18. stoljeća.

Volar(ević) je vjerojatno starije jer se 1710. bilježi Grgo Volarević u Borovcima kod Metkovića kao vlasnik neke zemlje. Kako je Borovce naselio serdar Mate Bebić sa svojim ljudima(a doveo je ljude iz okolice Ljubuškog i s Brotnja), gotovo sigurno se ovdje radi o Volarevićima koji su došli s Brotnja.

Pavo, najljepša Vam hvala na odgovorima ali sad mi je znatiželja još jače proradila. Vidim da je na biskupskom popisu župe Ružići 1743. četiri kuće Zovka kao i na popisu 1768. samo sa različitim
glavama obitelji.
1. Znate li jesu li ove četiri kuće Zovka postali Bandići ili samo jedna(zanima me glava obitelji)?
2. Imate li neke matice , podatke ili zapise za župu Ružići vidim da ste naveli da je Nikola Zovko rođen oko 1750.? Vjerujem da ste to negdje pročitali
pa bi molio pomoć.

Cijeneći vaše dokazano znanje i iskustvo o ovoj temi ili neki podatak, mislim da će te biti najbliži prosudbi, o prvom nastanku prezimena Mandarić
- 1710. bilježi se Grgo Volarević u Borovcima kod Metkovića kao vlasnik neke zemlje.
-„Plemena Imotske Krajine“ izdate 1996.godine. Na 64. stranici spomenute knjige stoji: „Kod diobe zemljišta 1725. godine Ivan Mandarić s 17-tero čeljadi dobio je 11 kanapa zemlje.
-1742. godine biskup fra Pavo Dragičević obavio popis Hrvata katolika u Bosni i Hercegovini; obitelj Volarević na Čitluku i obitelj Volarević na Vionici.
-u MK Gradnići:
prva upisana GMu_sI_1775_1818_6.8_1.1.1776.g._Angela Mandarić an76_r.1700.
druga upisana GMu_sI_1775_1818_8.59_26.2.1778.g._Ursula Volarević an80 r.1698

Volarevići se u MK Gradac i u jednoj generaciji miksaju:Volar, Volarić, Volarević i Mandarić.
Po meni postoje varijante:
-Prezime Mandara (po vrsti jela), je najstarije premda se nigdje ne spominje i držali su volove(time i nadimak), a fratri ih nisu htjeli upisivati pod istim(Mandara).
-Mandarići držali volove i tome dobili (po nadimku) u prvim popisu Volarevići.
-Mandarići Volari su u Hravatskoj bili dio nižeg plemstva, pa im je to pogodovalo
-Volari su besplatna reklama za posao, a kad nije se više oralo istim ili su im oduzeti, vračaju se na staro prezime.
Kako objasniti to šarenilo kad se daleki rod, generacije, vraća na isto prezime Mandarić. Hvala!

pavo,

hvala na odgovoru za prezime Jozic. Da li mozete objasniti kako je nastalo naselje Bardaci? Po ovome se cini da smo mi katolici tamo doslje a ne starosjedioci? svako prezime ili je porijeklom iz Hercegovine ili iz Zavrsja ili Dalmatinske Zagore. Mozete li mi nekako ukratko to sve objasniti? Jasno mi je da su katolici protjerani za vrijeme turske vladavine, ali zar nijedno domicilno Hrvatsko prezime nije uspjelo da se ocuv na podrucju Teslicke (danasnje granice) opcine/regiona.
HVALA NA DOSADASNJIM ODGOVORIMA

Druže Pavo, ja bih te ispravio zahvaljujući nekim tvojim izvorima koje si mi ranije prosljeđivao :)




Jozići se javljaju na popisu fra Marijana Bogdanića koji je izvršio u tadašnjoj župi Komušina 1768. godine.

Popisane su obitelji Andreasa Jozicha (Andrija Jozić) 10 odraslih i 2 djece, i Michaela Jozicha, 2 odraslih i 2 djece. Obitelji su po popisu pirpadale naselju Beglija - Bežlja, koje je tada obuhvaćalo i dio koji danas smatramo gradom Teslićem.

Jedna obitelj Jozića javlja se na istom popisu župe Komušina i u Sivši, sa 10 odraslih i 4 djece.

S obzirom da Jozića nema dobrih 20 godina prije, na popisu fra P. Dragićevića iz 1743. moglo bi se smatrati da su na to područje došli između ta dva popisa, znači od 1743. do 1768.

Zahvaljujem Pavo i MRSHO na odgovorima.
Bez obzira na ratna stradanja i sve ratne i poratne nedace, Bardaci su jos uvijek Hrvatski i tako ce i ostati...

Evo, koliko sam mogao. Završit ću čim prije.

1. Vučić (Kiseljak)
2. Krišto (Uskoplje)

Krište su Duvnjaci, a došli su sredinom XIX stoljeća kad se pojavljuju u skopaljskim maticama. Na Duvnu im je matica selo Omolje, gdje se pojavljuju 1743. godine. Iako je prezime dosta staro, iz duvanjskih matica znamo da im je starije prezime Radoš. Radoši su jedan od najstariji duvanjskih rodova. Pojavljuju se na najranijim popisima, ali i krajem XVII stoljeća u Dalmaciji kao izbjeglice s Duvna. Obiteljsko groblje Radoša na Duvnu je isto tako jako staro i sadrži spomenike koji su vjerojatno iz XVII stoljeća.

3. Milić (Livno)

Milići se u Rujanima spominju 1768. godine, a 1743. godine ih nema na Livanjskom polju. Etnograf Mario Petrić je 1961. zabilježio tradiciju među Milićima da su "prije 150 godina" došli iz Rakitna. Očito se radi o periodu bližem 200 godina. Prezime Milić nije zabilježeno u Rakitnu zadnjih 250 godina. Postoji mogućnost da se u stvari radi o Milićevićima, ali popisi i livanjske matice jasno pokazuju da su se livanjski Milići pisali isključivo tako, a ne kao Milićević. Moguće je da se tradicija odnosi na Gradac kod Posušja, koji se nalazi ispod Rakitna i u kojem su 1743. živjeli neki Milići.

4. Begić (Posušje)

Pojavljuju se 1768. u Gracu kod Posušja, ali ih 1743. godine nema. Moguće je da se radi o novom prezimenu nekog od postojećih rodova.

5. Tirić (Livno)

U Golinjevu zabilježeni još 1743. godine, a po obiteljskoj tradiciji još ranije došli s Tijarice kod Sinja. Prezime Tirić ili Tiro nisam uspio naći na Tijarici ni u ostatku Sinjske krajine u mletačkim izvorima iz XVIII stoljeća. Najbliže je prezime Tirina koje se 1756. spominje u Otoku kod Sinja, no nisam siguran da bi ono imalo kakve veze s ovim Tirićima.

6. Župarić (Orašje)
7. Levarda (Novi Travnik)
8. Stanić (Kreševo)

Stanića u Kreševu ima od popisa 1743. godine. Taj popis nalazi dva domaćinstva Stanića u samom gradu. 1768. godine su u gradu već 4 domaćinstva. Krajem XVIII stoljeća su u maticama zabilježena i krštenja Stanića iz Volujka, što znači da su već tad živjeli i po okolnim selima.

9. Augustinović (Travnik)

Ilija Augustinović je glava domaćinstva u Pećinama južno od Travnika 1768. godine. Ovog prezimena nema u selu 1743. godine. Jedini Augustinovići te godine u čitavoj Bosni su u selu Ričice kod G. Vakufa. Moguće je da su u međuvremenu odselili u Lašvu ali i da je prezime u međuvremeno nastalo odvajanjem od nekog drugog roda.

10. Milićević (Rama) - mislim da si rekao da je Rama težak slučaj jer je samostan na Šćitu spaljen u 2 s.r.

Milićevića ima u nekoliko ramskih sela, ali svi su došli iz Rakitna u drugoj polovici XIX stoljeća. Najprije su na Vran planini i Ljubuši imali ljetne staje, a onda su se vremenom spustili u Ramu. Još 1743. godine imamo 4 domaćinstva Milićevića u Rakitnu. Imaju tradiciju da su iz Brotnja, što je vjerojatno istina jer se na osnovu predaje i pisanih izvora čini da su svi Hrvati Milićevići porijeklom s Brotnja.

11. Ivić (Kupres)

Doselili su s Duvna krajem XVIII stoljeća. Dr. Krunoslav Draganović misli da ih je doveo njihov rođak fra Jozo Ivić koji je 1774. postao kupreški kapelan. U svakom slučaju se radi o Mandinom Selu kod Tomislavgrada. Tamo su 1768. godine zabilježeni pod prezimenom Ivić, dok ih popis 1743. nalazi pod starijim prezimenom Trogrančić.

12. Mrkonjić (Dubrave - Brčko)

Starije prezime je sigurno Tustonjić. U Poljacima je 1858. godine vjenčan Anto Tustonjić-Mrkonjić s Ružom Jurić iz Vukšića. Njihova djeca na krštenju su upisivana pod prezimenom Mrkonjić, varijantom Mrkaljević, izvornim prezimenom Tustonjić, ali je jedno upisano i kao Lacić. OVo govori da je starije prezime Mrkonjića Tustonjić. Tustonjići u Dubrave dolaze oko 1805. godine. Rodonačelnik je Franjo Tustonjić. Kako mu je žena iz (U)Skoplja, tako je i on vjerojatno bio iz tog kraja. Tamošnji Tustonjići su došli s Duvna, gdje se spominju još 1743. godine.

13. Radić (bilo gdje u Hercegovini - Ljubuški ako ima)

Radići su po tradiciji u ljubuški kraj došli u vrijeme "francuske vlasti" iz Drinovaca. Ova tradicija je gotovo sigurno istinita, jer se u ljubuškim maticama pojavljuju tek 1799. godine, iako matice počinju 1785. Radi se o obitelji Stipana Radića i Pere rođene Šošić. Kako su Šošići stariji ljubuški rod, čini se da se Stipan oženio nakon dolaska iz Drinovaca. Moguće je da je došao na ženinstvo. U Drinovcima Radića ima 1768. godine.

14. Crnoja (Jajce)

Najstariji spomen koji sam našao je 1821. godine, kad se spominje nekoliko osoba s ovim prezimenom u okolici Jajca kao donatori za popravku crkve u Podmilačju. Prezime je zapisano u obliku Crnojević. Kako ih 1768. godine nema u župi Jajce, rekao bih da su doseljenici. Najvjerojatnije su došli s Livanjskog polja, jer se Crnojevići spominju u selu Strupnić i 1743. i 1768. godine.

15. Blažević (Vitez)
16. Sabelja (Novi Travnik)
17. Sinanović (Žepče) - Ovo je zanimljivo jer je riječ o katolicima
18. Bulajić (Žepče)
19. Sesar (Kočerin)

Sesari se u Kočerinu pod ovim prezimenom prvi put spominju 1768. godine kad u selu živi velika zadruga Stipana Sesara s 27 članova. 1743. su zapisani pod starijim prezimenom Udovičić. Po tradiciji, Sesari/Udovičići su ogranak starog roda Radman s Brotnja. Njih odavno nema na Brotnju, no 1694. se spominje Jure Radman koji se istakao u borbama kod Gabele na Neretvi.

20. Djak ili Đak (Novi Travnik)
21. Gavran (Usora) - Vidim da si odgovorio za Gavrane iz Vareša, a ne znam je li odgovor drukčiji za ove Usorane

Usorski Gavrani su jako stari. Prvi put se spominju 1708. godine kad je Ivan Gavran kum na krštenju kćeri Grge (H)Ureva iz Žabljaka. Prvo krštenje je 1714. Te godina je krštena Lucija Gavranović iz Ljetinića. Svi upisi krštenja do 1720. spominju Ljetinić kao prebivalište Gavran(ović)a. 1743. godine, popis katolika nalazi Franju Gavranovića u Alibegovcima-Baricama. Kako ovaj popis često stavlja ljude iz manjih sela u susjedna, nije jasno gdje ovaj Franjo stvarno živi. Ljetinić uopće nije spomenut na ovom popisu. 1768. godine imamo 2 domaćinstva Gavranovića u Alibegovcima i dva u Makljenovcu.

22. Ivanko (Rama)

Po tradiciji su navodno početkom XIX stoljeća došli iz Rakitna. To je vjerojatno istina jer jedan od većih rodova u Rakitnu su Ivankovići, koji se u duvanjskim maticama u XIX stoljeću bilježe i u obliku Ivanko. Još 1743. godine je zabilježeno jedno njihovo domaćinstvo u Rakitnu. Imaju neku mutnu obiteljsku tradiciju da su došli iz okolice Širokog. To bi moglo biti istina, s obzirom da u Buhovo žive Ivankovići koji su isto tako u selu najmanje od popisa 1743.

23. Suvalj/Suhalj (Odžak)

U maticama ih do 1790. ne mogu naći. Novije nemam, no s obzirom da su jedini rod u BiH s tim prezimenom i da ih ima samo u Adi i Pećniku, mislim da su nastali od nekog drugog roda u XIX stoljeću.

24. Kramar (Novi Travnik)

25. Porijeklo prezimena Bošnjak, ali u Bosni (doseljenici odnosno povratnici iz Hercegovine?!)

Upravo tako. Radi se o doseljenicima iz Hercegovine. Uglavnom s područja Širokog Brijega gdje žive tri nepovezana roda Bošnjaka, no jedni Bošnjaci žive i u okolici Posušja. Ovi širokobriški su dosta iseljavali u srednju Bosnu i Posavinu.

26. Bradarić (Kakanj)

U maticama se pojavljuju 1831. godine i to na Zgošći. Po tradiciji su došli iz Fojnice a još ranije su navodno živjeli u Dalmaciji. U okolice Fojnice zaista ima Hrvata s ovim prezimenom, ali i s prezimenom Bradara koje bi moglo biti istovjetno. Kako ih u Fojnici nema na popisu 1768. godine, mogli bi biti kasniji doseljenici iz Dalmacije. U Dalmaciji Bradarića ima oko Sinja a prvi put se spominju 1709. na mletačkom zemljišniku.

27. Krajina (Usora)

Hercegovci su, no jesu li od duvanjskih ili posuških Krajina, ne bih znao reći. Možda je svejedno, jer nije nemoguće da su Krajine iz Posušja i s Duvna u stvari jedan rod. Na oba mjesta se spominju 1743. godine, a pola stoljeća ranije i u okolici Sinja kao izbjeglice iz Hercegovine.

28. Dujmović (Kakanj)

Prema matičnim knjigama, došli su poslije 1850. godine iz Blata u Dalmaciji. Radi se u stvari o susjednom selu Grabovac. U Grabovcu se još 1686. spominje Mijo Dujmović. On je rodonačelnik tamošnjih Dujmovića.

29. Vrhovac (Busovača i Novi Travnik)

Zanima me porijeklo prezimena Mihalj. Znam da su iz Posušja/Rakitna.

Hvala unaprijed

Zanima me porijeklo prezimena Šuica/Šujica.

Koliko ja znam u Šuici BiH nema tog prezimena pa nisu od tamo

Nisam primijetio da se na temi spomenulo nešto o prezimenu Smajić iako je jedno on najbrojnijih u BiH, također je prisutno i u Hrvatskoj, Crnoj Gori.
Volio bih nešto o tom prezimenu saznati, što više to bolje. Gospodine Pavo, vi ste moj čovjek

Zna li netko nešto o prezimenima Mikić, Zukanović, Šagovac i Brozović.

Radi se o Mikićima koji su negdje iz Bosne, ali su se zajedno s Eugenom Savojskim, zbog Turaka, povukli prema Hrvatskoj (prema Požegi). Jedan od njih je možda bio aga (mislim u Cerniku).

Zukanovići su živjeli u Sarajevu negdje krajem 19. i početkom 20.st, ali prije Sarajeva ne znam gdje. Navodno da porijeklo vuku još od Kotromanića. Možda netko zna nešto više o tome?

Za Šagovce nisam siguran jesu li iz Bosne, ali mislim da jesu. U svakom slučaju, živjeli su na području Nove Gradiške (možda preselili iz Bosne?!).

Brozovići su negdje iz Gorskog kotara.

Zanimaju me još neka prezimena, ali se ne mogu sjetiti sada.

Zanima me prezime Pranjić iz TK.Mislim da se radi o porodici iz Doknja ili Tetime kod Tuzle, no nazalost nemam preciznih informacija.
Hvala unaprijed, ako uspijete pronaći nešto.

Poštovani Pavo,
u okolnim selima blizu Nove Gorice(granica između Slovenije i Italije)postoji od uvijek mnogobroj prezimena (Silič,Marušič,Gorkič,Cotič,Stanič,Brankovič,Ferletič,Černic,Stepančič,Vuk,Vogrič,Mavrič itd)Gledajuči sliko hrvatskih prezimena vse pokazuje,da izvorno dolaze ova prezimena najviše iz Dalmacije i hrvatske Bosne.Tražeči izvor i vrijeme prilazka ovih prezimena na teritorij zapadne Slovenije vas molim za pomoč.
Pozdrav.

poštovani gospodine pavo,
u par večeri sam pročitao sve komentare na ovom forumu, želim vam se zahvaliti na uloženom trudu, i informacijama koje smo dobili od Vas. znam da Vas svi molimo za pomoc pa cu i ja da zamolim za jednu kad i ako nadjete vremena. zanima me porijeklo prezimena Geljić, mjesto Bijela, Župa Dubrave kod Brčkog, unaprijed zahvalan, puno pozdrava!

1743. se prezime pojavljuje u Drežnici u obliku Mihaljević. Domaćini dvije kuće su te godine Luka i Mate Mihaljević. Za 25 godina je broj spao na jedno domaćinstvo, a opet je glava Mate. Nisam siguran je li taj Mate onaj isti Mate iz 1743. ili možda sin ili nećak. Imaju tradiciju da su došli s Livanjskog polja i da su rod s tamošnjim Mihaljevićima koji se isto tako bilježe 1743. Starije podatke od tog nemam.

Ovi u Hrvatskoj su Srbi. Žive na Baniji i u Lici. Ne znam kakvog su porijekla, ali mislim da prezime ne mora imati ikakve veze s duvanjskim selom.

Koji specifično Smajići, pošto ih ima dosta?

Pozdrav gospodine Pavo!
već sam se javljao za ovaj upit, pa ako možete da izdvojite vrijeme i za ovo:
Cijeneći vaše dokazano znanje i iskustvo o ovoj temi ili imate neki podatak, mislim da će te biti najbliži prosudbi, o prvom nastanku prezimena Mandarić
- 1710. bilježi se Grgo Volarević u Borovcima kod Metkovića kao vlasnik neke zemlje.
-„Plemena Imotske Krajine“ izdate 1996.godine. Na 64. stranici spomenute knjige stoji: „Kod diobe zemljišta 1725. godine Ivan Mandarić s 17-tero čeljadi dobio je 11 kanapa zemlje.
-1742. godine biskup fra Pavo Dragičević obavio popis Hrvata katolika u Bosni i Hercegovini; obitelj Volarević na Čitluku i obitelj Volarević na Vionici.
-u MK Gradnići:
prva upisana GMu_sI_1775_1818_6.8_1.1.1776.g._Angela Mandarić an76_r.1700.
druga upisana GMu_sI_1775_1818_8.59_26.2.1778.g._Ursula Volarević an80 r.1698
Volarevići se u MK Gradac i u jednoj generaciji miksaju:Volar, Volarić, Volarević i Mandarić.
Po meni postoje varijante:
-Prezime Mandara (po vrsti jela), je najstarije premda se nigdje ne spominje i držali su volove(time i nadimak), a fratri ih nisu htjeli upisivati pod istim(Mandara).
-Mandarići držali volove i tome dobili (po nadimku) u prvim popisu Volarevići.
-Mandarići Volari su u Hravatskoj bili dio nižeg plemstva, pa im je to pogodovalo
-Volari su besplatna reklama za posao, a kad nije se više oralo istim ili su im oduzeti, vračaju se na staro prezime.
Kako objasniti to šarenilo kad se daleki rod, generacije, vraća na isto prezime Mandarić. Hvala!

Pa recimo ovi iz Sarajeva

Zašto bi Mandarić bilo starije od Volarić kad postojeći izvori upravo tvrde suprotno?

Poštovani, zna li netko možda nešto o porijeklu prezimena Barić iz Gruda?
Hvala

Geljići su u Bijeloj najmanje od 1768. Te godine u selu živi domaćinstvo Ante Geljića(Antonius Gelich) s 11 članova. Na popisu 1743. prezimenima nema, pa izgleda kao da su u međuvremenu doselili. Stvar je da prezimena nema nigdje u BiH 1743., pa bih ja rekao da se prije radi o promjeni prezimena nego doseljenju. Matice krštenih župe Dubrave postoje od 1748.(ja ih na žalost nemam), pa bi u njima vjerojatno mogao biti odgovor na starinu Geljića prije 1768.