nemoj bas previse vjerovat dedijeru. taj je znao pisat svasta

A na kog ti Dedijera misliš? Ima ih više.

Vasilji su na Brotnju nekih 400 godina, najmanje. 1743. je u Međugorju domaćinstvo Joze Vasilja. U isto vrijeme ih je i dva domaćinstva u Ljutom Docu, što znači da su već tad bili prešli i u Mostarsko Blato. 1633. se u protokolima šerijatskog suda dva put spominje spor oko nekakvog vinograda u selu Međugorje. Oba puta je svjedok na raspravi Andrija Vasilj iz Međugorja.

Domazeta oko Sinja ima na nekoliko mjesta, i ne znam jesu li u srodstvu. U Postinju su 1709. zemlju dobili Mate, Nikola i Luka Domazet. U Satriću je iste godine zemlju dobio Luka Domazet pok. Marka, koji je možda identičan ovom Luki iz Postinja. Njegov brat Cvitko je isto tako dobio zemlju u Satriću. Na Zelovu su te godine Vid i Nikola Domazet. Domazeti su izbjeglice iz Hercegovine u taj kraj, a vjerojatno su došli iz Mostarskog Blata pošto tamo 1743. ima Domazeta.

Gospodine Pavo hvala vam!
Svaka čast na ovakvom projektu,samo tako nastavite i dalje
Ako vam ikada zatreba pomoć oko prezimena i sela u Cetinskoj krajini slobodno mi pošaljite poruku.
Pozdrav!

Delboj koliko dobro poznaješ prezimena tog kraja ? Jel imaš neku literaturu ili ?

Matići imaju dug kontinuitet u Podmilačju, no ne bih mogao reći jesu li došli od nekud. 1828. godine imamo u Podmilačju domaćinstva Jakova, Nikole i Frane Matića. 1768. godine imamo Jakova i Matu Matića u istom selu. 1743. godine u Perućici imamo Ivu Matića a u Kozluku Stipana Matića. Kako matice krštenih nisu puno starije(počinju oko 1725.), vjerojatno ni u njima ne bi bilo ništa o starijoj prošlosti Matića.

Hvala

Kao što ste spomenuli, vezu s Maleševcima ne treba zanemariti. Naravno, moguće je da je slava Paspalja/Krecelja Ignjatijevdan iz nekog drugog razloga, no ništa na treba odbaciti prije istraživanja. Odmah ću napomenuti da je istraživanje porijekla u BiH puno teže nego recimo u Hrvatskoj zbog manjka pisanih izvora. Još je teže kod Srba u BiH jer pravoslavna crkva nije držala matične knjige sve do kraja XIX stoljeća. Najčešće se moramo oslanjati na indirektne izvore.

Kako matičnih knjiga nema, turski dokumenti bi mogli pomoći, bar da se utvrdi prvi spomen Paspalja/Krecelja u Bos. Krajini. Ja sam gledao u regesti turskih dokumenata o ustanku u Potkozarju 1875. koju je objavio Ahmed Aličić, ali se ta prezimena ne pojavljuju među osobama koje su spomenute u dokumentima. Naravno, ti dokumenti spominju samo manji broj ljudi koji su imali veze s ustankom. Državni arhiv u Zagrebu ima hrpu hrvatskih spisa i dokumenata o istom ustanku, no oni su u originalnom formatu pa ih treba pročitati i prepisati. http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Page ... temId=4373

Dalje, trebalo bi pogledati groblja. Kako je Bistrica bila parohija još 1879., vjerojatno ima i stara groblja. Iz mog iskustva, na starijim pravoslavnim grobljima nije problem naći spomenike s kraja XVIII stoljeća koji donose imena i prezimena pokojnika i koji su i danas dovoljno očuvani i čitljivi. Evo primjera iz Potočana kod Livna.
http://omlivanjska.files.wordpress.com/ ... tocani.jpg
Ovaj spomenik desno je iz sredine XIX stoljeća i vrlo čitljiv. Čak i s loše internet slike. Nadgrobni spomenici bi lako mogli pokazati jesu li Paspalji/Krecelji živjeli u Bistrici prije 200 godina ili ne.

Druga stvar je da je postojalo nekoliko valova izbjeglica iz Potkozarja na Baniju. Između 1684. i 1791. godine je mnoštvo Srba i Hrvata prešlo iz Potkozarja u Hrvatsku. Doseljenici su popisivani, a često su zapisivana i mjesta iz kojih su došli. Ovo su fantastični izvori za prošlost stanovništva u Potkozarju jer nam pokazuju koji rodovi su živjeli u kojim selima prije 200 i više godina. Bilo koji rod u Krajini koji ima rođake na Baniji mora biti stariji od 200-250 godina jer inače ne bi mogli imati rođake Banijce.

Prezime Paspalj postoji u Majskim Poljanama kod Gline. 1948. ih je bilo 5 domaćinstava. Po šematizmu eparhije Gornjokarlovačke iz 1884., slavili su Nikoljdan. To je problematično i dovodi do dvije mogućnosti. Ili nisu rod s Paspaljima u Bistrici ili jesu, ali je jedan od dva ogranka promijenio slavu. Ne znam kad ovi Paspalji dolaze na Baniju, no mislim da bi vrijedilo istražiti.

Prezimena poznajem poprilično dobro
Od literature knjige fra Josipa Ante Solde i fra Ivana Markovića,brojevi časopisa Cetinska vrila u kojima je obrađena ta tematika i naravno moja baka koju nikako ne smijem izostaviti

Pavo fala na linku

Delboj imaš PP :)

Zanima me hrvatsko prezime MATIJAŠEVIĆ iz sela MAČKOVAC kod Bos. Gradiške....Imate li možda kakvih podataka?
Unaprijed hvala! Bb! Dean M. !

Matijaševići su u Mačkovac došli iz Mačkovca.

Mačkovac u BiH je naseljen stanovništvom Mačkovca u Hrvatskoj koji se nalazi s druge strane Save. To se vidi po prezimenima u selu. Najčešća prezimena u hrvatskom Mačkovcu su Barišić, Stipančević i Matijašević, koja su među najbrojnijim i u bosanskom Mačkovcu. Jedino veće prezime među Hrvatima u bos. Mačkovcu kojeg nema u h. Mačkovcu je Valentić, no njih ima dosta u Staroj Gradišci, iz koje su jamačno došli. Sve ovo se moralo dogoditi nekad krajem XVIII stoljeća.

Ivan Matiašević je kućedomaćin u hrvatskom Mačkovcu 1760. godine.

Dobro jutro, hvala na odgovoru! Dio o H.Mačkovcu i S.Gradišci sam znao. Bavim se skupljanjem podataka o Matijaševićima...tako da sam došao do prapradide Nikole(??.??.????) i praprapbake Delfine (??.??.????) te njihovih sinova i kćeri:
mog pradide i prabake:

MATO & MARA rođ.KOVAČEVIĆ
/1889/-/1928/ /1891/- /12.11.1987/

te MIJO , ILIJA/??:??:1892//??.08.1918/ , ANA i KATA
I tako do 7.koljena....

Ivan Matiašević je kućedomaćin u hrvatskom Mačkovcu 1760. godine....ovo je vaša informacija, znate li nešto više o njemu..sinovi... Ili možda gdje bih mogao pogledati, pronaći nešto više!

U ovoj knjizi ima informacija o naseljavanju hrv. Mačkovca. Čini se da su ga oko 1700. naselili izbjeglice s druge strane Save, tako da na kraju opet dolazimo do Bosne.

http://www.mediafire.com/download/014mk ... yo/104.pdf

Župa Bos. Gradiška je osnovana 1872., no od 1838. je postojala kapelanija. Od 1838. su postojale i matice, no ne znam jesu li preživjele ovaj zadnji rat. Prije toga su Mačkovac, Dolina i Novo Selo pripadale župi Ivanjska. Njene matice su pouzdano u životu, i počinju 1760. Tu bi se moglo dalje istraživati i saznati tko je i kad prvi od Matijaševića došao iz Hrvatske u Bosnu.

Matice župe Mačkovac u Hrvatskoj postoje od njenog osnivanja 1858. godine. Mogu se ovdje pregledati. https://familysearch.org/pal:/MM9.3.1/T ... 2058341556

Do 1858. je Mačkovac pripadao župi Stara Gradiška, no čini se da ona nema matice starije od 1878. https://familysearch.org/pal:/MM9.3.1/T ... n368719776

Puno hvala ,pogledat ću linkove pa se javim....

Gospon Pavo, znate li možda jel :matična knjiga rođenih za župu Mačkovac obuhvaća i bos.Mačkovac u to vrijeme?

Inačeje interesantno tražiti...Našao sam do sad dvojicu Nikola( Nicolaus !!! ) koji bi po godištu mogli biti moji preci . Samo me mući što nisam našao pradidu Matu u njegovom godištu( ako je točan podatakm što ga imam?!) pogledat ću još jednom ...
Hvala i na ovome!

Sigurno ne. To je druga župa a još i druga biskupija.

Evo nekoliko karti koje će možda nekom biti zanimljive.

Ovo su najčešća prezimena Hrvata u Hercegovini. Stanje iz 1991., po općinama.

http://img41.imageshack.us/img41/5922/vmlo.png

Najčešća prezimena kod Bošnjaka u Hercegovini.

http://img713.imageshack.us/img713/8457/zhl9.png

Najčešća prezimena kod Srba.

http://img839.imageshack.us/img839/3381/q63w.png

I konačno, spoj sve tri karte. Najčešća prezimena po općinama uopće.

http://img35.imageshack.us/img35/9808/1el.png

Nisam obilježio koja općina je koja jer se to lako nađe na internetu. Kao recimo na ovoj karti: http://img694.imageshack.us/img694/8341 ... ap1991.jpg

može upit, zanima me moje prezime, dakle prezime Teklić. sad živimo u Livnu, ali, dakle, did i njegova dvojica braće su iz Ćaića, znam da ima u Orguzu Teklića, ali oni su mi rod preko majčine strane, preko Šarića. oni me ne zanimaju xD
zanima me ovaj ćaićanski dio, dakle did pok. Stipe, i braća mu Ivo i Zvonimir (valjda, svi ga zovemo Zvonko). dakle, više manje ako se zna, ili ako imate neke linkove.... nekako najdalje dokle sam došao, ako se ne varam, ne nešto oko Imotskog negdje 1800-ih, ak se ne varam, al zanima me dublje i dalje....

a sta bi htio da znas?
ako si doso vec do 1800-tih... to je vec veoma daleko.

Stipe (*1935), Ivan(*1932) i Zvonimir(*1940) su sinovi
Marka(*1908), on je sin od
Josipa(*1880), on je sin od
Stipana(*1848), on je sin od
Petra(*oko 1804), on je sin od
Jure(*oko 1775), on je sin od
Martina(*oko 1740) on je valjda sin
Petra, koji se 1741 spominje u biskupskome popisu kao glava kuce u Cajicu.
Petar je zapisan s domacinstvom od 2:2, znaci dvoje odraslih s dvoje dice.

Posto u istom popisu nema krizmanika Teklica, mislim da su dica bila primlada za krizmu.

Etnolog Mario Petric je zapisao obiteljsku pridaju,
da su Teklici iz Vrlike u Dalmaciji i da su se prije prizivali "Lisicar".

Eto, to je to s moje strane.

livanjska genealogija uvik na:
[email protected]
:-)

rodbina smo :-)
(Petrova zena je bila od Kovaca, ona je bila kcer mog predaka 6. generacije)

ajd sad kad sam saznao familiju sa starog strane, zanima me za Šariće iz Tribića.
Stara mi je Šarić, od oca Nediljka (moj did), pokojnog Pave i Slavke Šarić.
Pavo je imao brata Mirka Šarić (ili Mirku, nzm kako se izgovara), od oca Mate.
hvala za ovo gore
nediljko:1945, branko,hm, oko 1955 nezz, a s druge strane:ilija :oko 1930, i hrpa braće, to su sinovi od mirke koji bi mogao biti oko 1900 isto kao i njegov brat pavo: 1901 (to je didov ćaća)
(poslao sam ti i mail, možeš i na mail odg., svejedno mi je )

Did Nediljko(*1945) je sin od
Pave(*1901), on je sin od
Mate(*02.07.1862), on je sin od
Pavla(*oko 1830) i Luce Celan

o Saricima nemam vise...

hvala kralju, u svakom slučaju

Teklići najvjerojatnije jesu došli iz Vrlike. Ja u livanjskim maticama nisam našao izravnu potvrdu da im je starije prezime Lisičar, no ovo prezime postoji u Vrlici početkom XVIII stoljeća. Andrija Lisičar je na popisu katolika župe Vrlika iz 1725. godine glava domaćinstva koje ima 4 člana. Isti popis nalazi u Vrlici i Grgura Teklića s 9 ukućana. 15 godina ranije, u vrličkom selu Kosori, nalazimo Iliju Lisičara kao zemljovlasnika. Prezime Teklić se pojavljuje i u matici krštenih vrličke župe koja je držana 1688-1691.

Lijep pozdrav,
mene zanima ime Pindric dali ima nesto u vezi tog prezimena, Pindric Lovro, Donja Skakava zupa Ulice( kasnije zupa Poljaci) , Brcko.
Unaprijed hvala .