Vaš pradjed je skoro sigurno došao iz Večića kod Kotor-Varoši jer je to jedino mjesto gdje ovo prezime postoji. Naravno, Večići su prije 100 godina bili dio kotara Banja Luka pa je to i vrlo logičan smjer migracije.

Draguljići žive u zaseoku koji se po njima i zove.

http://img546.imageshack.us/img546/7357/43601177.png
http://img198.imageshack.us/img198/3495/64840141.png

Draguljića nema u župi Kotor na biskupskim popisima katolika 1743. i 1768. godine. Prezime se ne pojavljuje ni u najstarijoj matici krštenih župe Kotor 1751-1779. Prvi spomen ovog roda u dokumentima je u Stanju duša župe Vrbanjci iz 1883. godine, kada se u Večićima spominje jedno domaćinstvo Draguljića čiji se starješina zvao Jaka(Jakov).

S obzirom da prezime ne postoji nigdje drugdje, ja bih rekao da se radi o promijeni prezimena a ne migraciji na područje Kotora. Istina, na otoku Murteru kod Zadra postoji prezime Dragulj, ali oni su jako malan rod(6 osoba 1948. godine, a 3 osobe 2001.) i ne izgleda vjerojatno da bi doselili s otoka u Bos. Krajinu.

Korištena literatura

Kovačić, Anto S. Katolici u kotorvaroškom kraju. Sarajevo: Svjetlo riječi, 1989.
Mandić, Dominik. Chroati Catholici Bosnae et Hercegovinae - in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis. Chicago: Institutum Chroatorum Historicum, 1962.

Iz Orašja kod Tuzle. Na žalost, nemam puno podataka o tuzlanskom kraju. Imam etnografske monografije nekoliko sela, ali pošto Perkića nema u Husinu ili drugim selima, onda to ne pomaže.

Perkić je prilično rijetko prezime. U Bosni postoji samo u Orašju. U Hrvatskoj ga ima na Rabu i nešto malo u jednom selu kod Đakova. Nema ga na biskupskim popisima katolika 1743. i 1768. Kao i za prezime Draguljić, pretpostavljam da je nastalo odvajanjem od nekog od starijih i većih rodova u Orašju kao što su Andrići.

Mario Petrić kaže da su mu 1959. Mihaljevići pričali da su došli iz Golinjeva u Zagoričane. Ne navodi vrijeme dolaska, ali iz matica možemo vidjeti da se dogodilo oko 1800. godine. 23.3. 1802. imamo upis o krštenju Antuna Mihaljevića, sina Stipana i Božane r. Mareljić. Obitelj je iz Zagoričana.

Mihaljevići u Golinjevu žive bar 270 godina. Na biskupskom popisu katolika 1743., u selu Vučići(tadašnje ime Golinjeva) se nalaze domaćinstva Grge i Pave Mihaljevića sa ukupno 37 članova. Mihaljići koji se u Hrvacama kod Sinja spominju 1689. godine kao izbjeglice iz Bosne bi mogli biti livanjski Mihaljevići, ali inače nema spomena Mihaljevića u Sinjskoj Krajini.

Korištena literatura

Mandić, Dominik. Chroati Catholici Bosnae et Hercegovinae - in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis. Chicago: Institutum Chroatorum Historicum, 1962.
Perković, Tomislav. Stanovništvo Livanjskog polja u 18. i 19. stoljeću. Livno: Matica Hrvatska, 2003.
Petrić, Mario. "Porijeklo stanovništva Livanjskog polja." Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu - Etnologija. XV-XVI. (1961)
Soldo, Josip A. Sinjska Krajina U 17. I 18. Stoljeću. Sinj: Ogranak Matice hrvatske u Sinju, 1995.

Poštovani gospodine,

dobio sam informaciju da se radi o promjeni prezimena, s dodatim ''ić''. Moj otac je kontaktirao djeda i on govori da je vrlo moguće da je porijeklo prezimena s otoka, kao što ste naveli. Rekao je da postoje neki spisi. Navodno su se dvojica braće odvojila. No tko zna što je tu zapravo.

Lijepa priča, još samo kad bi bila istinita.

Ovo je meni identično stari spominjao da je negdje čitao, ali u Hercegovini nema ni Raguza ni Zaguza. Ima Raguža, ali oni su katolici, pa ih ne bi vjenčavao pop, a pogotovu ne pop koji priča ekavicom.

Pavo ne bi želio gnjavit,al poslije onog pitanja jel znam ćirilicu što se tiče Boke Kotorske nisi mi ništa napisao o Tadićima ...
Ako imaš kakvu informaciju i ako ti se da ,napiši ,živio

Evo ponovim da nemoraš listat unatrag...
Selo (mislim) Šikara kod Tuzle, Tadić prezime ,pradjed imena Stijepo ,za naglašenim ije ,navodno došli iz Boke Kotorske .

postovani..

moze nesto o prezimenima petrovic (veliki mosunj) i batalija (krcevine) iz viteza?

moze isto na pm

hvala unaprijed

Pozdrav gospodine Pavo !
Da li imate kakve podatke o prezimenu Čuljak ?

Gledao sam malo ovo. Dragulja na Murteru ima danas a bilo ih je i na popisu 1948. Etnograf Lucijan Marčić ih ne spominje u svom opisu obitelji na otoku 1922. godine, niti ih ima na mletačkom popisu 1608. godine. Naravno, radi se u velikom rasponu od 300 godina, pa ne znam jesu li doselili ili nastali od nekog drugog roda. Kolega nevenb ovjde na forumu ima puno više literature koja se bavi zadarskim područjem od mene, pa možda on zna nešto više.

Našao sam u knjizi Aćima i Vukote Miljanića "Prezimena u Crnoj Gori" da se Tadići spominju u Budvi i Kotoru, što se tiče Boke. Kao izvor navodi knjige Save Nakićenovića "Boka." Ja sam pregledao dijelove te knjige o Kotoru i Budvi i nisam našao Tadiće. Problem je što ja budala nisam fotokopirao indeks knjige kad sam je posudio. Knjiga 500 stranica a indeks još 50 i meni se nije dalo. Kontam ja, ne treba mi indeks. Ispostavlja se da treba, baš u ovakvim situacijama jer ne mogu znati spominju li se gdje u knjizi Tadići bez čitanja čitave knjige. No, posudit ću opet knjigu pa ću pogledati za Tadiće kad kopiram indeks.

Kao i u drugim slučajevima gdje forumaši pitaju o srednjoj Bosni, ispričavam se jer o tom kraju imam malo podataka. Niti su pravljenja bilo kakva ozbiljna istraživanja porijekla stanovništva, niti su obrađene i objavljene matične knjige, niti su prevedeni turski dokumenti.

No, neke stvari se ipak daju iskopati.

Ni jedno ni drugo prezime se ne pojavljuju u tim selima na biskupskim popisima 1743. i 1768. godine. Kraj oko Viteza je bio općenito slabo naseljen u to vrijeme, i dosta današnjeg katoličkog stanovništva su doseljenici iz južnijih krajeva. Ni dva Mošunja ni Krčevine se na tim popisima ne vode kao zasebna sela. Krčevine su 1743. zaseok Pokrajčića, zajedno sa Jardolom, a tek 1768. je Jardo odvojeno selo s Krčevinama kao zaseokom. Mošunji su vjerojatno ubrojani pod Bučiće, iako su možda i oni na tim popisima vođeni kao zaseoka Jardola i Pokrajčića.

Batalija je skoro sigurno prezime novijeg postanka. 1991. ga ima samo u Krčevinama i par susjednih sela, kao i u samom gradu Vitezu. Nigdje drugdje u čitavoj BiH nema ovog prezimena. Abdulah Škaljić u svom riječniku turcizama navodi da riječ batalija znači "nešto pokvareno, neupotrebljivo, zapušteno." Riječ dolazi od riječi batal, koja ima isto značenje, tj. pokvariti ili porušiti nešto. S obzirom na rijetkost prezimena i njegovu geografsku ograničenost, kao i činjenicu da ga na onim popisima iz 18. stoljeća nema nigdje u Bosni, sigurno je novijeg postanka. Ne znam koje su prezime Batalije imali ranije, pa ne mogu govoriti o daljoj starini roda.

Petrovići se za razliku od Batalija pojavljuju u župi Lašva u 18. stoljeću. Popis 1768. godine se nalaze u selima Pećine(na samom zapadu današnje novotravničke općine) i Brajkovići. Pošto ni jedno od ova dva sela nije u današnjoj općini Vitez, nisam siguran da viteški Petrovići moraju biti porijeklom od jednog od ova dva roda. Vrlo je moguće da su doseljenici s juga. Petrovića ima oko Ljubuškog, u Rami i na Duvnu. Ljubuški Petrovići su ogranak roda Vukojevića iz Klobuka, duvanjski su preko Rakitna doselili iz Klobuka, a ovi oko Prozora su se ranije prezivali Jurić.

Sve ovo su mogućnosti, ali prava starina oba roda je u matičnim knjigama. One se za župe u dolini Lašve čuvaju u samostanu Sv. Duha u Fojnici. A arhivu je strašan nered i većina građe uopće nije sortirana a često čak ni obilježena. Kad netko napravi red i prepiše matice, vjerojatno će porijeklo i Petrovića i Batalije biti puno lakše odrediti.

Imam općenito, pa ću to navesti. Napiši poslije iz kojeg točno mjesta da vidim imam li informaciju kad i kako su došli, ali svi su Čuljci jedan rod i istog porijekla.

Starina im je u Klobuku kod Ljubuškog. Jako su star rod u selu. Prvi spomen je 1693. kad se u matici krštenih tadašnje župe Pojezerje(Vrgorac i Ljubuški) spominje Anđa Čuljković iz Klobuka kao kuma na krštenju Božice Vukojevići iz istog sela. To znači da su Čuljci u Klobuku najmanje 319 godina. Već 1743. na popisu katolika se nalaze osim u Klobuku i u obližnjem selu Vojnići, ali i u širokobriješkom kraju. Do 1768. godine su doselili u okolicu Gruda i na područje mostarske općine. U XIX stoljeću su otišli i dalje na sjever, u okolicu Prozora i G. Vakufa.

Zanimljivo je da Čuljci izgleda nisu bježali u Dalmaciju 1687.-1717. jer tamo ovog prezimena nema. Ima ih selu Donja Vrućica na Pelješcu, ali tu su došli 1910. iz Klobuka zajedno s još nekim drugim obiteljima iz istog sela.

Postovani gospodine Pavo, hvala vam puno! pozz

Ja sam iz istočne Hrvatske pa me zanima sumnjam da znate o mom prezimenu iz Hrvatske, ali znam da ima mog prezimena u Bosni pa ako nije problem da mi nesta kazete o njemu, a prezime je MATIČIĆ, nije poznato nema neki zapisa a nadam se da netko od vas zna..

Evo jedna mala priča koja pokazuje koliko je kod istraživanja porijekla rodova teško kratko i jasno objasniti nekome stvari. Ja često pravim grešku da mislim da ljudi znaju kontekst i povijesnu pozadinu, pa onda izostavljam mnogo toga.

Odem ja tako jutros do jedne dobre prijateljice jer sam obećao da ću usijeći i donijeti badnjak. Kad sam došao do nje, tamo je bio i njen novi frajer. Znam da je iz Usore i da se preziva Penava, ali nisam ga dosad upoznao jer od prošle godine živim i ganjam magisterij u drugom gradu. Fin čovjek, samo je većinom obrazovan na engleskom pa se slabo izražava na našem. No, kaže on meni da je čuo da ja znam puno o rodovima i porijeklu i pita mene za Penave. Ja mu kažem da znam prilično o njima(rodica je udana za Penavu iz Usore) i objasnim mu da su iz Hercegovine i da su se nekad prezivali Medvidović. Sjednem za kompjuter, preko VPN-a se povežem na svoj, pokažem mu biskupske popise i neke druge izvore.

Frajer impresionirano klima glavom i sluša, a nakon što sam završio, pita on mene kako znam da su Penave nastali od Medvidovića. Pokažem ja njemu kako su dva franjevca iz XVIII stoljeća se obojica zvali Dominik Medvidović-Penavić, i da je to vrlo snažna indikacija porijekla. On opet klima zadovoljno, i ja mu kažem da je to ujedno i prvi spomen Penava/Penavića. A onda će on "Znači, ti fratri su neki moji pra-pra-djedovi." Ja naravno velim da teško da su ti fratri njegovi preci i da je teško da su ičiji preci pošto fratri baš i nisu imali djecu, a i kad bi eventualno imali, ne bi im baš ponosno davali svoje prezime. Onda on kaže "Aha, znači oni mi nisu rođaci nego se samo isto prezivaju." Ja onda pokušavam objasniti da jesu rođaci, ali ne direktni preci. To ga tek zbunjuje, i pita kako je to moguće. Ja mu pokušavam objasniti da su ti fratri možda braća njegovih pra-pra-djedova ili nešto tako. Frajer ne konta baš. Kaže on meni opet "Dobro, to su sad neki lijevi fratri koji nemaju veze sa mnom, ali šta je s mojim Penavama?"

Onda nam nešto drugo odvuče pažnju i mi odlazimo u dnevnu sobu i malo sjedimo. Vidim ja on nešto gladi bradu i razmišlja, i znam odmah o čemu razmišlja. Ja se ispričavam kao moram u WC, ali malo se duže zadržavam. Vraćam se i kažem da sam opet malo gledao na kompjuteru i da sam pogledao neku drugu knjigu i da piše da mu ti fratri jesu preci. On pita "Jel stvarno?" Kažem ja "Jest, bolan. Piše onaj stariji Dominik otac ovog mlađeg. Oba fratri. Otac k'o i sin. On njih su tvoji Penave." On sav zadovoljan se smješka i kaže curi "Eto vidiš, opet si na kraju dobila Hercegovca."

Jebi ga, lakše je na kraju bilo malo slagati nego ga dalje zbunjivati. To što će on od sad misliti da se franjevci žene nije neka velika šteta.

Ljubuški naravno .
A ovo za Tadiće ,nemoraš žurit,nije mi sad baš nešto prebitno.
Hvala na infou !

Pozdrav Pavo..
Da li je moguce ispitati sljedece...


Temeljem određenih nalaza su izronile i teze o hrvatskom podrijetlu Nikole Tesle

Prema tim materijalima, koje je našla prof. Ljubica Štefan, o podrijetlu prezimena Tesla je govorio sam Tesla kad je u svom dnevniku pisao da je njegov djed taj nadimak dobio zbog toga jer je "imao isturene prednje zube pa ga je narod prozvao Tesla prema alatki kojom se obrađuje drvo i otud i moje sadašnje prezime Tesla." .

U tim tekstovima je stajalo "Drago mi je što me i Hrvati smatraju svojim jer su moji preci hrvatski koljenovići Draganići iz Zadra. Kao hrvatski plemići u 16. Stoljeću došli su u Liku i tu ostali. U Liku su moji prepreci došli preko Novog Vinodola. Preci moje majke, Kalinići, također su hrvatski plemići iz Novog Vinodola. Moj pradjed stjecajem okolnosti morao je otići u Bosansku krajinu (turska Hrvatska) i tamo se oženio pravoslavnom djevojkom i prešao na pravoslavlje. On je imao isturene prednje zube pa ga je narod prozvao Tesla prema alatki kojom se obrađuje drvo i otud i moje sadašnje prezime Tesla. To je zapravo nadimak. Moj djed je bio časnik u ličkoj regimenti, a moj otac pravoslavni prota!“.

Moze li ista o prezimenima Skoko, Raič i Škoro?? Unaprijed hvala!

Iz kojeg mjesta/kraja? Ovo pogotovu pitam za Raiče jer ih ima na nekoliko mjesta u Hercegovini i nisu u krvnom srodstvu.

Poz Pavo,

jel imaš neko objašnjenje glede prezimena Pranjić koje se u komušanskom kraju uopće ne pojavljuje na onim starim popisima iz 18. stoljeća a već sredinom 20-og su postali jedan od najčešćih prezimena u kraju, javljaju se poslje i u Donjem kraju, tj. današnjoj Usori. Kad su mogli doseliti i do kad su uopće trajale te opsežnije selidbe?

Naravno da je moguće i potpuno se kosi s povijesnim izvorima.

Tesle su u stvari iz Raduča kod Lovinca, malo južnije od Gospića. Nikola je rođen u Smiljanu jer mu je otac bio sveštenik u selu. Prezime Tesla je mnogo starije od samog Nikole ili čak njegovog djeda. Ono je samo inačica prezimena Teslić.

U samom Raduču popis stanovništva Like i Krbave 1712. bilježi slijedeće glave domaćinstava:

"Stanko Teslich"
"Milasin Teslich"
"Stoijak Teslich"

To se preci svih Tesli iz Raduča, ali i iz čitave Like i Bosanske Krajine. U Bosansku Krajinu su neki Tesle došli u XIX stoljeću da izbjegnu vojnu službu. Bilo ih je oko Bos. Krupe i Bos. Petrovca.

davno sam naletio na jedan zanimljiv video, pa se sad sjetio kad ste pitali za Teslu, posto je i on svojevremeno oselio u Ameriku

Milosi, Jovani...se izasnjavaju ko Hrvati

Škora ima po livanjskim maticama, prije ze prezivali Šintilora....

g.Pavo, prvo da vam kažem svaka čast na uloženom trudu!!tek danas sam naišao na temu.ovako:mene zanima obitelj Pavlović u Vitezu,s tim da je nekadašnje prezime bilo Radeljić.isto tako bi volio da mi pošaljete na pp. popise za župe lašvanske doline(ili župu nisam siguran jel bilo podijeljeno).unaprijed hvala

Matica Radeljića u Lašvi je selo Bučići kod Novog Travnika. Radeljići su došli nekad sredinom XVIII stoljeća. Na popisu katolika iz 1768. godine u Bučićima je zabilježen Paulus Radeglich, tj. Pavo Radeljić. Pod Bučići se na tom popisu računa šire područje no danas. Pod Bučiće su upisana oba Mošunja a vjerojatno i obje Večeriske. Zbog tog nije moguće odrediti u kojem točno današnjem selu je taj Pavo živio.

On je morao doći između 1743. i 1768. godine jer Radeljića 1743. godine nema nigdje u Bosni. To je i logično jer su došli iz Prološca kod Imotskog. O porijeklu Radeljića postoje dvije teorije. Fra Vjeko Vrčić tvrdi da su došli u XVII stoljeću iz Ružića kod Gruda, ali on to zasniva isključivo na usmenoj tradiciji. S obzirom da ista tradicija govori da su od Radeljići nastali Alilovići, Alerići i Macani u Hercegovini. S obzirom da iz matica znamo da su Macani nastali od Vukojevića iz Klobuka, tim se ova tradicija čini nepouzdanom.

Ante Ivanković je mišljenja da je vjerojatnije da su Radeljići u Imotsku Krajinu došli iz Srijana kod Omiša. U Srijanama se neki Ivan Radeljić spominje kao svjedok oporuke 1629. godine, a 1676. se spominje smrt (vjerojatno nekog drugog) Ivana Radeljića. Nakon toga ovo prezime nestaje iz omiškog kraja, ali se onda pojavljuje oko Imotskog. 1669. godine se u Podgori kod Makarske spominje neki Petar Radeljić kao izbjeglica iz Podbablja kod Imotskog. Neki od ovih Radeljića se nakon oslobođenja Imotske Krajine 1717. vraćaju u nju, i tu ih biljaži mletački zemljišnik iz 1725. godine. Na osnovu ovoga, Ivanković zaključuje da su Radeljići prešli iz Srijana kod Omiša u Imotsku Krajinu u drugoj polovici XVII stoljeća. Za to nema pismenih dokaza, ali se čini vjerojatno na osnovu indirektnih informacija.

A za 5-6 dana ću staviti popis iz 1743. godine za čitavu Bosnu Srebrenu, pa nadam se da nije problem malo pričekati. :)