Klan su lički Svačići/Snačići, jedno od plemenitih hr. plemena.
Da ne zaboravimo da im je mater bila Šubić, rođaci su.

U svojim poveljama Sibeniku iz 1402.

b) Naravno da je tacno, pogledaj Hrvatski povijesni atlas leksikografskog zavoda Miroslav Krleza. Ovo sto si okacio veze sa zivotom nema.
c) ne, vec se navode dva grada u Bosni, koja se nalazi u krstenoj Srbiji.
d)14.vek
e)14.vek
f)navedi izvor u kom pise da je vratio Bosnu.
g)navedi izvor u kom pise da je bosansku biskupiju osnovao Kresmir i navedi izvor u kom pise da je splitska arhiepiskopija njegova svojina.

U vecini dokumenata stoji ovako "kraljevstvo Ugarske, Dalmacije, Hrvatske..."

Pacta Conventa je je najpoznatiji falsifikat u hrvatskoj istoriografiji, nadji mi ijednog hrvatskog ozbiljnog istoricara koji pise o tome da to nije falsifikat.

Koliko mi je poznato unuka Stjepana Kotromanića je bila poljska kraljica, danas je svetica u RKC. Njezina majka(kći Kotromanića) je bila hrvatsko-ugarska kraljica. Naravno da će Poljaci prepoznavati svoju kraljicu

ne znam koji je vrag ušao u tebe. Kada je riječ o umjetnosti predotomanske Bosne nije ti dovoljno dobra jer nije u ravnini sa francuskom umjetnosti.
Kada je riječ o gradovima srednjovjekovne Bosne nisu ti dovoljno dobri jer su građeni na brdima. Koliko mi je poznato u srednjem vijeku su se gradovi/utvrde gradili na brdima, uzvisinama i slično zbog lakše obrane.
Kada je riječ o običnom narodu, nisu se poštivala prava običnog naroda. Običan narod se patio. To ti nije u ravnini sa njemačkom.

A da malo pogledaš okruženje i usporediš sa istim.
Npr seljačka buna. Sigurno je seljačka buna pod Gubcem izbila zbog toga što plemstvo nije dovoljno nježno kmetove gladilo guščjim perjem, a ne zbog toga što su tlačili te jadnike.
Veliš trgovalo se robljem. Čovječe tek u 19. stoljeću je zabranjena trgovina robljem, a ti o tome govoriš kao da je to bio fenomen jedino u predosmanskoj Bosni.

U prethodnom upisu si napisao, citiram: Bobovac je usporediv sa obrovcem, krkom I slicno a nikako sa zagrebom,splitom ili bilo kojim kraljevskim gradom"

Čitaš li ti što pišeš? Split i Zagreb kraljevski gradovi? Koji su to kraljevi stolovali u Splitu i Zagrebu?

Za Zagreb možemo jedino reći da je bio slobodni kraljevski grad(bula Bele IV).
Evo što je Zagreb bio u vremenskom okviru o kojem govorimo.
Demografija:
Zagreb je potkraj XIV. st. imao 4000 st., a sredinom XV. st. 2000 st.

Arhitektonski razvoj:
Stara gradska jezgra, smještena na dvama susjednim brežuljcima, razvila se većinom od XIII. do XVIII. st. Na Gradecu je u tom razdoblju niknuo niz kulturnopovijesnih građevina: Kamenita vrata, kula Lotrščak i Popov toranj (od 1903. zvjezdarnica) iz XIII. st., crkva sv. Marka, prvotno romanička građevina (XIII. st.), pregrađena i dograđena u drugoj polovici XIV. st., nakon potresa obnovljena u stilu neogotike (1876–82)
https://www.enciklopedija.hr/clanak/zagreb

Pratiš li ti što ja pišem?
Da sad ponovno ne postavljam. Već sam postavila rad u kojem piše o tome da su se ban Ninoslav, Poljičani i Spličani bili udružili u protukraljevski pokret i htjeli obnoviti hrvatsko narodno kraljevstvo.
Takvih protukraljevskih pokreta je bilo koliko hoćeš i poslije njih.
Svako malo netko se htio otrgnuti od Ugara.
Jedino su Dubrovnik i Bosna od svih hrvatskih zemalja uspjeli ostvariti autonomiju,
To sam već napisala.
Zašto misliš da automatizmom govorim o odvojenosti?
Po tvojoj logici ni za Dubrovnik se ne bi trebalo pisati da je ostvario autonomiju jer bi to značilo i odvajanje Dubrovnika.
Na kraju krajeva, što je u 15. stoljeću značilo krunjenje krunom koju je papa poslao?
Što se tiče broja stanovnika, znam da sam pročitala(Džaja je to pisao) da je u vrijeme pada Bosne pod Turke Bosna imala cca 900.000 stanovnika.
Čovječe Turci su kada su osvojili Bosnu(a znamo da to nije današnji teritorij BiH, nego dosta manji) u roblje odveli oko 100.000 ljudi.
Zbilja ne znam što ti i Eminencija pokušavate dokazati.

Eto i njega.
Zašto se onda bosanski ban udružuje u protukraljevski pokret s namjerom da se obnovi hrvatsko kraljevstvo?
Što se tiče Tvrtka(mada o njemu nisam ni govorila, čitaj što pišem), jedino je sigurno(označit ću) a to o mitropolitu još uvijek nije dokazano. Arheološki dokazi upućuju na Mile, a i Dubrovački izvori.

Nakon tih uspjeha u jesen 1374. oženio se bugarskom princezom Dorotejom, kćeri vidinskoga cara Ivana Sracimira (Stracimir). Vjenčanje je po katoličkom obredu obavio bosanski biskup Petar u mjestu Elye (loco Elye), kojega zemljopisni položaj nije utvrđen (S. Andrić misli da je riječ o Vinkovcima). Tvrtko je i prije održavao dobre odnose s predstavnicima Katoličke crkve, biskupom Petrom, kojega je nazivao svojim duhovnim ocem, i franjevačkim vikarom Franjom iz Firence, koji je slovio za utjecajnu osobu na njegovu dvoru. Kako je učvrstio vlast i proširio državu, počeo se pripremati za krunidbu. Radi toga aktualizirao je krvnu vezu po baki s Nemanjićima. To mu je srodstvo poslužilo da polaže pravo na »sugubi vijenac« (dvostruka kruna) kao simbol dviju država, na jednu po nasljedstvu bosanskih predaka, za koje se uvriježilo mišljenje da su vladali Bosnom od njezina postanka, a na drugu po tom što je nakon smrti njegovih »praroditelja« ostala bez vladara. Na poč. 1377. Tvrtko je u sporazumu s nekim Trebinjcima izazvao pobunu protiv vlasti Balšića te potom zaposjeo Trebinje, Konavle i Dračevicu. Tim činom dovršio je teritorijalno širenje svoje države, pa je u jesen, vjerojatno 26. listopada, uzeo kraljevski naslov i okrunio se za kralja »Srbljem i Bosni i Pomorju i Zapadnim stranama«. Pojedinosti oko toga njegova čina u historiografiji još nisu razriješene. Prema uglavnom dobro obaviještenom Orbiniju, krunidba je obavljena u Mileševi, kultnom mjestu dinastije Nemanjića, a prema dubrovačkim diplomatičkim vrelima u toj ulozi spominju se Mile, doduše pri krunidbi nekih Tvrtkovih nasljednika (izglede Mila povećavaju rezultati arheoloških iskopavanja na tom lokalitetu, kako je pokazao P. Anđelić). U historiografiji prevladava mišljenje da je Tvrtko uzeo kraljevski naslov uz pristanak Ludovika I, vrhovnoga gospodara bosanskoga vladara i srpske gospode. Naslov su mu priznavali Mlečani i Dubrovčani, kraljem ga je nazivala i Ludovikova nasljednica, kraljica Marija, tek mu ga je Žigmund Luksemburgovac uskratio, nazvavši ga 1389. banom.

Hmmm veliš da se njegovi nasljednici nisu ni krunili, a ovdje drugačije piše.
Valjda ti bolje znaš

Opet neznanje.
Split je metropola a bobovac selendra.
Radi se o tome da tada grad moze znaciti doslovno utvrdjeno selo na vrhu brda. A to su ili malo vece od today bili gradovi po bosni
Kraljevski gradovi dakle svi a I split I zagreb jesu gradovi kako ih mi razumijemo.
Neigra ulogu sto su nabrdu nego sto nisu gradovi kao ovi koje navodim.Navodim na brdu jer je tada po tom razumjevanju to grad ili gard ili burg to jest utvrda ne metropola.

Atlasi su proljev kad ih prave komunisti. Imamo izvore I imamo prave karte iz 15 stoljeca. Atlas ti nacrta crha lakav oces.

Pokusavamo ti dokazat srednji vjek.
Nije se bosna otrgla jer je funkcionirala kao entitet pa imala institucije koje su tome organski tezile nego njom nitko nije mogao upravljat radi nedostatka navedenih.

Imas u knjigama sisicevim neznam jel klatno ili vojvoda hrvoje ali covjek pokazuje dokumente ugarskog pohoda na neki grad I onda kaxe nema nista tragova o reosvajanjy grada ali na proljece se taj grad opet u ispravama navodi kao pod vlasti kotromanica. I to se cesto ponavlja a negdi se I navodi kako je narod digo bunu I otjerao stranu posadu.

Znaci ona nije autonomna ona je divljina.

Nauči razliku između kraljevskog grada i slobodnog kraljevskog grada.
Npr kraljevski grad je Knin, a slobodni kraljevski grad je Zagreb.

Evo pročitaj koje su sve isprave iz selendre Bobovca izdane metropoli Splitu
https://hrcak.srce.hr/file/147805
A ti izvoli nađi i podastri isprave izdane iz metropole Splita selendri Bobovcu

Kako nije imala upravljačke institucije?
Što su bili banovi, kasnije kraljevi? Što je bio stanak ili rusag(kako god ćeš nazvati)?

Ovaj primjer koji navodiš možeš naći bilo gdje u tom vremenu.
Evo ti na primjer Poljica, već spomenute:
Proces oblikovanja Poljica kao autonomnoga područja započeo je najkasnije u XIII. st., kada se u izvorima mogu pouzdano potvrditi imena prvih poljičkih knezova. Za vladavine Arpadovića (1102–1301) i Anžuvinaca (1301–82) pravo na teritorij današnjih Poljica svojatali su gospodari Klisa i Omiša (Kačići, Šubići), te Split i Splitska nadbiskupija, što je uzrokovalo njihove međusobne sukobe. U jednom od njih omiški knez Nikola Kačić ubio je 1180. splitskoga nadbiskupa Arnerija. Unutarnje borbe za hrvatsko-ugarsko prijestolje nakon smrti Ludovika I. Anžuvinca 1382 (tzv. protudvorski pokret 1383–1408) odrazile su se i na povijest Poljica, koja je potkraj XIV. i početkom XV. st. bila obilježena sukobima i čestim promjenama gospodara. Nad Poljicima i Primorjem u tom se razdoblju izmjenjivala vlast hrvatsko-ugarskog kralja Sigismunda Luksemburgovca i bosanskih kraljeva Tvrtka I. Kotromanića, Stjepana Dabiše i Stjepana Ostoje, te Ladislava Napuljskoga (1403). Početkom XV. st. Poljica su se nalazila u posjedu bosanskog vojvode i splitskoga hercega Hrvoja Vukčića Hrvatinića, potom cetinskoga kneza Ivaniša Nelipčića. Istodobno je područje Primorja vladarskim ispravama bilo dodijeljeno Splitu (1390., 1402., 1403), Omišu (1397), te braći Jurju i Vuku Radivojeviću (1408), iako se čini da je stvarnu vlast imao Hrvoje Vukčić Hrvatinić (u. 1416). Odlukom kralja Sigismunda Poljica su 1426. pripala hrvatsko-dalmatinskomu banu Nikoli IV. Frankapanu (u. 1432), a potom njegovim sinovima. God. 1437–40. bila su u posjedu slavonskoga bana Matka Talovca, 1440–44. Stjepana Vukčića Kosače, da bi zatim Poljičani priznali mletačku vlast. Vjerojatno su Poljica ubrzo došla u posjed cijeloga Primorja između rijeka Žrnovnice i Cetine, jer se to područje u Poljičkom statutu iz 1482. navodi, prvi put u cijelosti, u granicama Poljica.

Za cijeloga toga razdoblja Poljica su imala određenu autonomiju, koja je već u XIV. st. bila izražena kroz posebne zakone, zapisane u Poljičkom statutu.
Čini se da su Poljičani već prije 1482. Osmanlijama plaćali nekakav danak, a osmansku su vlast priznali 1513/14.
https://www.enciklopedija.hr/clanak/poljica-split

Da ne kopiram sve, jer je dosta dugo, samo iz ovog možeš vidjeti koliko se tu vladara promijenilo i čije su sve vlasti priznavali.

p.s Pojičani kamenovanjem ubili splitskog nadbiskupa. A ti pričaš o Bosni kao o divljini, a ovo je sigurno po tvojim mjerilima odraz uljudnosti.
Govorimo o 14-15 stoljeću a ne o 21.

Koji bosanski ban?

Arheoloski nalazi jedino upucuju da je u Milama sahranjen Stefan II Kotromanic i verovatno Tvrtko i to je to, nesto si pomesala.
Dubrovacki izvori jedino pisu da bi trebalo da se krunisanje Stefana Tomasa obavi u Milama i nista vise od toga.

Veze sa zivotom nemas.

Tako je, imamo izvore, koje ti ocigledno nikada u zivotu nisi procitao.

Ban Ninoslav.
Pročitaj što piše: , a prema dubrovačkim diplomatičkim vrelima u toj ulozi spominju se Mile, doduše pri krunidbi nekih Tvrtkovih nasljednika (izglede Mila povećavaju rezultati arheoloških iskopavanja na tom lokalitetu, kako je pokazao P. Anđelić).

Na kraju krajeva osobno mi nije toliko ni važno jel se krunio u Milama ili Mileševi. A niti historiografija još na to nije dala konačan sud, tako da to mi je sporedna stvar.
Da se krunio i u Mileševi samim time nije postao ni Srbin, niti je prešao na pravoslavlje niti išta slično.
Simpatično mi je u toj priči kako je uspio nasanjkati Srbe, maznuti im krunu i okruniti se za njihovog vladara.
Tvrtku se treba priznati da je bio maher

Kakav sada ban Ninoslav i obnova hrvatskog kraljevstva?

Ne spominju se Mile kao mesto krunisanja bosanskih kraljeva... Mile se samo spominje kao mesto na kom bi trebalo da se krunise Tomas, koje se na kraju nije ni dogodilo.
Ozbiljna nauka je odavno dala odgovor na pitanje gde se krunisao Tvrtko jer je lik u svojoj povelji i naveo gde je to obavio i time otklonio svaku mogucnost za manipulisanje sa lokacijom tog cina.


Ono sto je bitno,a i na sta pokusavam da ti skrenem paznju(prvo sam i odgovorio na to), je to da Bosna nije nekakva hrvatska zemlja, posto ne postoje srednjvoekovni izvori koji svedoce o tome...

navedi jednog bana u nemanjićkoj Srbiji.

Koja ozbiljna nauka?
Ako ne postoji vjerodostojan zapis gdje je obavljeno krunjenje sve je nagađanje.

Nema banova u srednjovekojvnoj Srbiji.

Navedi ijedan srednjovekovni dokument koji pokazuje da je Bosna hrvatska zemlja. Ja mogu minimum 5 koji pokazuju da je srpska ili da se dovodi u vezu sa Srbijom.

Ako ti u njegovom dokumentu Dubrovniku iz 1378. stoji da je krunsianje obavljeno u srpskoj zemlji, onda se nagadjanje moze samo odnositi da utvrdis gde to tacno u srpskoj zemlji. Ako znamo da je srpska zemlja u izvorima bila oznaka za srpsku kraljevinu, onda postoje 2 resenja, ili je obavio krunisanje u onom delu srpske kraljevine koji mu je potpao pod vlast posle 1373,ili je otisao u srpsku zemlju pod vlascu kneza Lazara. A odgovor na to pitanje nam daju Orbini i Farlati, koji ga smestaju u Milesevu, sto je i logicno jer je Mileseva bila u tom delu srpske zemlje koja je potpala pod njegovu vlast, a i zbog samog znacaja Svetog Save kao koronatora, pa je red da se i Tvrtko krunise na mestu gde pociva prvi koronator.

Uostalom sta pokusavas da dokazes, da je Mile kod Visokog u srpskoj zemlji, to jest deo srpske kraljevine? Tako ispada ako se negira Mileseva kao lokacija.

Ajde stavi bar 5 primjeraka i to izvornih dokumenata, uslikanih i gdje se čuvaju i jesu li prijepisi ili izvorni dokumenti.

I Koloman je krunjen u Hrvatskoj hrvatskom krunom i šta bi sad to trebalo značiti, da je Hrvat?

Dobro imate li vi ijedan dokument da vam ga nisu sačuvali katolici u Dubrovniku?

Čitaj s razumijevanjem:
a prema dubrovačkim diplomatičkim vrelima u toj ulozi spominju se Mile, doduše pri krunidbi nekih Tvrtkovih nasljednika (izglede Mila povećavaju rezultati arheoloških iskopavanja na tom lokalitetu, kako je pokazao P. Anđelić).
Daj molim te tu povelju u kojoj je Tvrtko naveo mjesto svog krunisanja, pa da završimo ovu raspravu.

Što se tiče Ninosalva već sam postavila rad o tome. Par stranica prije.
Kažeš da Bosna nije bila hrvatska zemlja. Kojeg je onda naroda to bila zemlja ako en hrvatskog?

Prema dubrovackim vrelima, Mile se jedino spominje kao mesto na kom bi trebalo da se krunise Stefan Tomas 1446. Sem toga nema nista vise o Milama kao mestu krunisanja bosanskih vladara. Znaci nema nekih Tvrtkovih naslednika vec samo kod Tomasa(koje se nije ni desilo)

Evo je povelja
https://imgur.com/MUboFKp
https://imgur.com/UQN4DPf

"I idoh v` Srbskuju zemlju, željaje i hote ukrjepiti prjestol roditelj` mojih. I tamo š
`dšu mi, vjenčan bih Bogom darovanim mi vjencem na Kraljevstvo prjeroditelj mojih"

Gde je ta srpska zemlja,to jest srpsko kraljevstvo? U Milama kod Visokog?

Iz latinskih, vizantijskih i bosanskih izvora saznajemo da je Bosna deo Srbije i da ima srpski identitet (po recima bosanske srednjovekovne kancelarije).