HercegBosna.org

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24436

Hroboatos je napisao/la:

Jeste li vi toliko inferiorni da se bavite psihoanalizom zamišljenog mene o kom nemate pojma?

Niste odgovorili, niti ste ičim negirali ono što sam rekao:

* stara Bosna je dio hrvatskog prostora, ali ne integralni, nego uz povijesnu individualnost koja je težila zasebnosti u državnom i kulturnopovijesnom smislu. To se odnosi na zemljicu Bosnu koja je u doba Kulina narasla na tu politiju o kojoj govorimo

Stara Bosna je integralni dio hrvatskog prostora, neke promjene počinju tek izumirućem narodne dinastije.
Prije toga su mogući i kraći periodi strane vlasti (npr. Časlav), ali nebitni.
Imaš onda stoljeće lutanja, gdje Arpadovići vraćaju Bosnu, ali onda kreću i prepucavanja s njom, utvrđuje se granica.
Nakon toga, s Kulin banom kreće autonomaštvo, poseban razvoj. Dakle, tek od 13 stoljeća.
To su 4 stoljeća integralne hrvatske vlasti, 1 stoljeće prijelaza i 2,5 stoljeća postojanja autonomaštva (s razdobljima integralne vlasti).
Imamo duplo više integralnosti.

A takvo autonomaštvo je sasvim uobičajeno i za sve ostale hrvatske zemlje.

Hroboatos je napisao/la:

* većina je značajki bila takva da su hrvatske, neke su srpske, no dio je autohton i nije onda bio integriran s onodobnim hrvatstvom (pismo, CB, jezik,..). To je, osim CB, kasnije jasno integrirano u hrvatski identitet, no onda je bilo samidentificicirano kao nešto zasebno, ni hrvatsko ni srpsko, a stari su Bošnjani sebe držali za nešto zasebno od Hrvata i Srba.

Lokalne hrvatske, slavonske, ili dalmatinske osobitosti ne čine nešto narodom.

Ta ćirilica se koristila i u južnoj Hrvatskoj, a CB su potomci hrvatskih glagoljaša.

Nije tu nikad bilo "a mi smo Marsovci" samoidentifikacije.
Znali su da nisu Srbi, dalje ne vrijedi.

Hroboatos je napisao/la:

* točno je da je Hrvatska kao samostalna vladala većiom Bosne, ali to nije bilo u doba 1100. do 1450. okvirno.

Opet netočno.
Hrvatska do 1091. vlada skoro cijelom Bosnom, pa i samom Bosnom.
Većinu razdoblja do 1180. je ista vlast u Hrvatskoj i Bosni.
Od 1180. imaš Kulin bana, čovjek drži jače utvrđenu granicu.
Njega nasljeđuje Matej Ninoslav (i to nakon što mu se sin povlači u Usoru), a on vlada do 1237. kada to sve osvaja hrvatski Herceg Koloman.
Onda idu Mongoli, pa Prijezda, pa krajem 12. stoljeća Šubići.
1322. dolazi Stjepan II, on vlada u ime h-u kralja, kao i njegov nećak, sin Šubićke, s time da postoje prijelazna razdoblja.
Njegov nećak se 1390. proglašava kraljem Hrvatske, no ubrzo umire.
Onda slijedi gomila građanskih ratova u kojima h-u kraljevi većinom drže sjever Bosne (uključujući i Bobovac, Usoru i Soli), tako da je sama Bosna dobrim djelom podijeljena.
1463.
Bosna pada.

Za Usoru (i Soli) je još slabije, područje je manje od pola tog razdoblja povezano s Bosnom.
Donji Kraji još manje.

Hroboatos je napisao/la:

* u nastavi povijesti, ona spada u hrvatsku povijest, ali kao povijesni krajolik s pretežno hrvatskim stanovništvom, no bez hrvatskoga onodobnoga identiteta koji se u "zlatno doba" stare države i ne spominje kao svoj. Više hrvatski i srpski su ulazili u to kako se država širila i sužavala.

Ne znam tko ti je poučavao povijest.

Hroboatos je napisao/la:

* Srbi lažu kad žele prikazati u nastavi staru Bosnu kao srpsku državu, a i Muslimani kao neku koja nema veze ni s jednima ni drugima. Točnije bi bilo reći da je to povijesni krajolik s hrvatskom podlogom i većinski, iako ne isključivo hrvatskim značajkama, ali s toliko posebnosti da ju u tom periodu možemo tretirati kao zasebnu tvorbu i politički i kulturno, jer se njezine hrvatske značajke preklapaju s hrvatskima, onovremenima, samo na rubovima, a srpske su samo na istoku

Zajebi političku korektnost.
To je hrvatska država s pokojim stranim, a i lokalnim elementom.
To bi bilo točnije.

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6998

Ceha je napisao/la:

Hroboatos je napisao/la:

Izvor na koji se poziva o Zagorju itd. je Dukljanin ili Barski rodoslov, koji se ne retira kao ozbiljno vrelo.
Nitko ga od modernih hrvatskih ni svjetskih povjesnika takvim ne drži.

Malo više kritičkog razmišljanja, Hrobi.

Problem kod naših povjesničara je što su većinom "politički korektni", pa ne žele uvrijediti "Bošnjake", a i nije im baš lako rušiti dobar dio "službene" yu historiografije.
Ali to bi se moralo napraviti.

Jesi pročitao Mrduljaša?
https://hrcak.srce.hr/en/319036

On se isto trudi biti politički korektan, ali primjetit ćeš kako taj način ophođenja lagano izumire.
(i kao što sam napisao na postu prije, ima nekih grešaka od biskupija, Đakova i slično, ali nije dugo, a nije loše za pročitati).

Uglavnom točno, no nije spomenuo glavne stvari.

1. dobar dio Muslimana su podrijetlom Srbi i Vlasi, a i starinci gube značajke u govorima i posrbljuju se

2. previše težine pridaje stanju pred 500 godina, a ne govori da Muslimane i Srbe veže balkansko- turski istok u kulturi, od narodnjaka do načina ponašanja. Hrvatski dio oni doživljavaju kao nešto strano i zapadnokršćanski, iako naravno slušaju pop-rock, ali ostaju i narodnjaci i turski uklon i balkanski iracionalizam.

Zato je praktički nemoguć dogovor i s jednima i drugima jer su i jedni i drugi duhovno iracionalni Anadolci, bilo pravoslavni bili islamski. Konačno, i Osmansko carstvo je Sultanat Rum, dakle islamski Bizant.

Konačno, i jedni idrugi su bili oduševljeni Jugoslaveni- a mi suprotno.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24436

Hroboatos je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

Malo više kritičkog razmišljanja, Hrobi.

Problem kod naših povjesničara je što su većinom "politički korektni", pa ne žele uvrijediti "Bošnjake", a i nije im baš lako rušiti dobar dio "službene" yu historiografije.
Ali to bi se moralo napraviti.

Jesi pročitao Mrduljaša?
https://hrcak.srce.hr/en/319036

On se isto trudi biti politički korektan, ali primjetit ćeš kako taj način ophođenja lagano izumire.
(i kao što sam napisao na postu prije, ima nekih grešaka od biskupija, Đakova i slično, ali nije dugo, a nije loše za pročitati).

Uglavnom točno, no nije spomenuo glavne stvari.

1. dobar dio Muslimana su podrijetlom Srbi i Vlasi, a i starinci gube značajke u govorima i posrbljuju se

2. previše težine pridaje stanju pred 500 godina, a ne govori da Muslimane i Srbe veže balkansko- turski istok u kulturi, od narodnjaka do načina ponašanja. Hrvatski dio oni doživljavaju kao nešto strano i zapadnokršćanski, iako naravno slušaju pop-rock, ali ostaju i narodnjaci i turski uklon i balkanski iracionalizam.

Zato je praktički nemoguć dogovor i s jednima i drugima jer su i jedni i drugi duhovno iracionalni Anadolci, bilo pravoslavni bili islamski. Konačno, i Osmansko carstvo je Sultanat Rum, dakle islamski Bizant.

Ma problem je što se naši trude biti politički korektni, glume gospodu, a onda neke stvari prešućuju.
A i Srbi i Muslimani su Balkanci, tu se kuži samo jedan jezik.
Naši pokušavaju biti Bečka škola, a to tu ne pali, to istočnjaci shvaćaju kao slabost.

A da i jesu potomci hrvatskih loza, malo bi to značilo, i najveći očevi znaju imati klošare za sinove (a i suprotno).

Također, muslimani, barem oni zapadno od Brčkog, jesu govorili hrvatskim dijalektima, ikavskim i šćakavskim, ali je Jugoslavija to dobrim dijelom istrijebila.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24436

Hroboatos je napisao/la:

Konačno, i jedni idrugi su bili oduševljeni Jugoslaveni- a mi suprotno.

Bilo kakvu hrvatsku struju unutar muslimana su istrijebili 45.
Danas je možda ostao pokoji pojedinac, ali to je iznimka, a ne pravilo.

A i govor im je srbiziran i to dosta.
Ne samo dijalekti, već i standard.

Također, njihova je sva "elita" srpska.
Ljudi koji su imali pretke po Srbiji (tipa Izetbegovići, iz Beograda).
Tu i tamo se nađe i neki tko je imao iz Zagreba (tipa Filipović, potomak crnog kanonika iz Sesveta), ali to je toliko posrbljeno u međuvremenu...
A i ne gleda se samo glavna muška linija.

Eminencija · **Pridružen/a:** 18 svi 2018, 00:02 **Postovi:** 5034

Citat:

* stara Bosna je dio hrvatskog prostora, ali ne integralni, nego uz povijesnu individualnost koja je težila zasebnosti u državnom i kulturnopovijesnom smislu. To se odnosi na zemljicu Bosnu koja je u doba Kulina narasla na tu politiju o kojoj govorimo

Nismo mi inferiorni =))

Sta znaci integralni u srednjem vjeku? pa nepostoji centralno upravno tjelo nego osonba vladara.Daklew jedino sto se tad moze imat je unificirajuca kultura.

Citat:

* većina je značajki bila takva da su hrvatske, neke su srpske, no dio je autohton i nije onda bio integriran s onodobnim hrvatstvom (pismo, CB, jezik,..). To je, osim CB, kasnije jasno integrirano u hrvatski identitet, no onda je bilo samidentificicirano kao nešto zasebno, ni hrvatsko ni srpsko, a stari su Bošnjani sebe držali za nešto zasebno od Hrvata i Srba.

CB je hereza ona nije znacajka kulture vec kontrakultura,katolicanstvo je kultura.
Uvjetno govoreci jer more bit da nije hereza vec je vise pokret ili deevolucija u organizacijskom smislu.

Citat:

* točno je da je Hrvatska kao samostalna vladala većiom Bosne, ali to nije bilo u doba 1100. do 1450. okvirno.

Al nije bilo nikakve kulinove jezgre.Ceha ti je dokazo da je usora cak i kad racunas i kulina i sve opet vecinom pod hrvatskim,slavonskim ili nedajboze srbskim vladarima.

Citat:

* u nastavi povijesti, ona spada u hrvatsku povijest, ali kao povijesni krajolik s pretežno hrvatskim stanovništvom, no bez hrvatskoga onodobnoga identiteta koji se u "zlatno doba" stare države i ne spominje kao svoj. Više hrvatski i srpski su ulazili u to kako se država širila i sužavala.

Spekulacija kako nemamo popis niti ikakav sardzaj do 1700 tih

Citat:

* Srbi lažu kad žele prikazati u nastavi staru Bosnu kao srpsku državu, a i Muslimani kao neku koja nema veze ni s jednima ni drugima. Točnije bi bilo reći da je to povijesni krajolik s hrvatskom podlogom i većinski, iako ne isključivo hrvatskim značajkama, ali s toliko posebnosti da ju u tom periodu možemo tretirati kao zasebnu tvorbu i politički i kulturno, jer se njezine hrvatske značajke preklapaju s hrvatskima, onovremenima, samo na rubovima, a srpske su samo na istoku

Slazem se i dobar je ovo izraz krajolik s hrvatskom podloskom ali ja vidim i hrvatski ustroj i jednu te istu vladajucu klasu.
Mislim nemozes nacrtat geneolosko stablo subica,kotromanica,hrvatinica jednih bez drugih.

Te posebnosti ti jas nevidim :(
Ako je steccima epicentar u humu onda su jednostavno juznohrvatski fenomen. CB volio bi vise znati p[ouzdanijih informacija ali necine se nestio relevantnim posto nemaju ni gradjevine ni neku literaturu da su ostavili. Sve skupa kod tih krstjana kad se zbroji nema niti za hjedan cool obiucaj kao helowen.Jebo take heretike uopce nisu cool.

Bar su u engleza bili vikani pa imas one magije i sranja,dobro za hororce.Nasi imali raspelo,misu i sva ta dosadnjnikava sranja.

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6998

Ceha je napisao/la:

Hroboatos je napisao/la:

Konačno, i jedni idrugi su bili oduševljeni Jugoslaveni- a mi suprotno.

Bilo kakvu hrvatsku struju unutar muslimana su istrijebili 45.
Danas je možda ostao pokoji pojedinac, ali to je iznimka, a ne pravilo.

A i govor im je srbiziran i to dosta.
Ne samo dijalekti, već i standard.

Također, njihova je sva "elita" srpska.
Ljudi koji su imali pretke po Srbiji (tipa Izetbegovići, iz Beograda).
Tu i tamo se nađe i neki tko je imao iz Zagreba (tipa Filipović, potomak crnog kanonika iz Sesveta), ali to je toliko posrbljeno u međuvremenu...
A i ne gleda se samo glavna muška linija.

Pogledajmo zbilju.

U politici je kod nas Hasanbegović, no on nije ništa rekao protiv politike SDA; onaj Hadžihafiz... je bio Budi Lončaru na sprovodu i stalno kiselo djeluje, a glumac Tarik je nehrvatski, sve ga smeta. Od novinara i pisaca baš ne znam da ih ima.

U Srbe otišli i srbuju upravo Kusturica, pa onaj Bazdulj pisac i novinar, pa iz Sandžaka neka kritičarka Ahmetagić, pa razne droplje iz popularne kulture, vjerojatno narodnjače i sl.
Nitko od njih nije kiselo o srpstvu, nije ni protiv RS, a ima ih novinara neki Orhan zaboravio mu prezime i slično.

Čini mi se da ove iz kulture privlači i živahna srpskakulturna scena, stalno neke izložbe i novine i izdanja knjiga i motanje amo tamo, dok je kod nas zamrlo i generalno nema živahnosti koja i ne mora nešto jako stvoriti, no bar se nešto zbiva, jede i pije ...

Nije čudo da je suludi titovac Hašim Kučuk Hoki nakon rata otišao u Srbiju i tamo čak i tražio srpsku svoju genealogiju.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24436

Hroboatos je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

Bilo kakvu hrvatsku struju unutar muslimana su istrijebili 45.
Danas je možda ostao pokoji pojedinac, ali to je iznimka, a ne pravilo.

A i govor im je srbiziran i to dosta.
Ne samo dijalekti, već i standard.

Također, njihova je sva "elita" srpska.
Ljudi koji su imali pretke po Srbiji (tipa Izetbegovići, iz Beograda).
Tu i tamo se nađe i neki tko je imao iz Zagreba (tipa Filipović, potomak crnog kanonika iz Sesveta), ali to je toliko posrbljeno u međuvremenu...
A i ne gleda se samo glavna muška linija.

Pogledajmo zbilju.

U politici je kod nas Hasanbegović, no on nije ništa rekao protiv politike SDA; onaj Hadžihafiz... je bio Budi Lončaru na sprovodu i stalno kiselo djeluje, a glumac Tarik je nehrvatski, sve ga smeta. Od novinara i pisaca baš ne znam da ih ima.

U Srbe otišli i srbuju upravo Kusturica, pa onaj Bazdulj pisac i novinar, pa iz Sandžaka neka kritičarka Ahmetagić, pa razne droplje iz popularne kulture, vjerojatno narodnjače i sl.
Nitko od njih nije kiselo o srpstvu, nije ni protiv RS, a ima ih novinara neki Orhan zaboravio mu prezime i slično.

Čini mi se da ove iz kulture privlači i živahna srpskakulturna scena, stalno neke izložbe i novine i izdanja knjiga i motanje amo tamo, dok je kod nas zamrlo i generalno nema živahnosti koja i ne mora nešto jako stvoriti, no bar se nešto zbiva, jede i pije ...

Nije čudo da je suludi titovac Hašim Kučuk Hoki nakon rata otišao u Srbiju i tamo čak i tražio srpsku svoju genealogiju.

Pa slažem se, to je očito.

Kao što si rekao i Srbi i Muslimani su voljeli Jugoslaviju, u njoj su izvlačili naš novac.
Nama ona baš i nije bila pretjerano dobra.

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 23:25 **Postovi:** 5072

Hroboatos je napisao/la:

Naručitelj je napisao/la:

Zar Poljički statut nije većinom štokavski i jezik se naziva hrvatskim imenom. Ne znam u kojoj redakciji se spominje hrvatsko ime i koliko se jezik mijenjao od prve redakcije 1332., druge redakcije iz 1387. (Tvrtkovo doba) do recimo treće redakcije 1444.

Poljica su u čakavskom području, a u niz prijepisa je obavljano mnogo jezičnih izmjena, napose u Bosni.Tema je ovdje jezik u Bosni, a ovaj je tekst bio dospio u Bosnu, no nije tamo nastao pa je u tom pogledu irelevantan.

Nemojmo se ovdi sad zaplest s didićima, Bosnon i sinoviman kra'ja Miroslava :zubati

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24436

Inače, zanimljiva je i mađarska perspektiva.

Po njima je Usora između Vrbasa i Bosne, Soli između Bosne i Drine, a Bosna počinje od Konjica (ili bolje reći Rame) na jug.

slika

A ovdje vide našeg Šubića;
slika

A ovo je isto zanimljiva karta.
slika

Bosna u Hercegovini, a Slavonija od Drine do Sutle.

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 23:25 **Postovi:** 5072

Aj još ću malo zakuhat s bogumiliman.

https://bogumili.com/bogumili-su-vjecni/

Citat:

Vinko Mičetić: Bogumili su vječni
Monografija posvećena teološkom i historiografskom istraživanju srednjovjekovnog fenomena bogumila tadašnje Slavonije, Dalmacije te Bosne i Hercegovine. Višegodišnji znanstveni rad tijekom kojeg je autor obradio sva postojeća historijska vrela te ih ukomponirao u jednu koherentnu priču.
ISBN: 978-953-9829-81-8

https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/bogumili-su-vjecni-prinos-proucavanju-bogumilskog-fenomena/

Citat:

Površni i neobjektivni pristupi bogumilskom fenomenu destruktivni su i prema nacionalnoj baštini, jer pridonose krivotvorenju i ništenju arhetipa vlastite bivstvenosti
Velik doprinos proučavanju srednjovjekovnog bogumilstva dao je Franjo Rački koji je u studiji »Bogumili i patareni« iz 1869. godine postavio teoriju da su bogumili bili dualisti, neomanihejci povezani sa srodnim katarskim pokretom.

U našim krajevima bogumili se pojavljuju negdje na prijelazu u XI. stoljeće, ili nešto ranije, u vrijeme kad je kršćansko-institucionalni život bio usredotočen na obalnom pojasu, a u zaleđu su dominirali tzv. pogani.

Slavenska živa i pisana riječ – glagoljica koja je tada bila u uporabi, bila je zajednička vrijednost svih onih koje je ondašnji kulturni svijet smatrao barbarskim narodima nedoraslim za dosege rimsko-grčke civilizacije. U primorske krajeve glagoljica je prodirala bez dozvole Katoličke crkve, a nerazumijevanje, oprez i otpor prema njoj dodatno su pojačani vijestima da se unutar »barbarskog naroda« pojavila neka hereza. Iz ondašnje prepiske proizlazilo je da su upravo Hrvati oni među kojima se hereza, »sramotna shizma« širi, i da je proistekla iz »Metodijeve nauke«.

Učestali pritisci Katoličke crkve na glagoljaše uzburkat će stanje i izazvati buru negodovanja i sukobe te će i progonstvo bogumila poprimati prve neizravne znakove putem nametanja »pravovjernog« slavljenja službe Božje po obrascima striktno prevedene Rimske liturgije s latinskog na slavenski jezik.

Bijeg u Bosnu

U vrijeme zabrana i progona u dalmatinskoj Hrvatskoj, posavska Hrvatska bila je onaj teritorij na kojem se izvorna uporaba slavenskog liturgijskog jezika mogla lakše održati jer ondje nije bilo viših crkvenih vlasti koje bi nadzirale i rukovodile provedbom donesenih sinodalnih zaključaka i papinskih zabrana. Tome je doskočio mađarski kralj Ladislav koji negdje oko 1094. godine utemeljuje Zagrebačku biskupiju. Na hrvatsku crkvenu scenu dovedena je Ugarska crkva koja će na antiglagoljaškim temeljima preuzimati skrb nad velikim dijelom unutrašnje Hrvatske.

Poslije sloma hrvatskog narodnog pokreta, pogibijom Petra Svačića na Gvozdu 1097. godine, istaknutiji članovi pokreta zajedno s bogumilima i njihovim starješinama, te dijelom glagoljaškog svećenstva, bježe u Bosnu. Bosna je bila zaštitnica također i onim bogumilima koji su se povlačili iz drugih okolnih zemalja, a bili su progonjeni kako od Katoličke tako i Pravoslavne crkve. U dalmatinskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj bogumilstvo otada ipak neće umuknuti, no njegovo stanje sve će više ovisiti o Bosni.

Prema brojnim historiografskim izvorima bogumili su uživali nepodijeljeni ugled kako u širokim slojevima naroda, kod vladara i velmoža, tako i srodnim katarskim pokretima. Bosanski bogumili (krstjani), odnosno Crkva bosanska od XIII. stoljeća i nadalje, svoju će vjersku i liturgijsku specifičnost graditi na preuzetim glagoljaškim izvorima, glagoljskoj tradiciji i podlozi (rukopisi i knjige koje su sačuvane utvrđeno je da su prepisivane iz hrvatskih glagoljskih predložaka), a to znači da je izvorna ćirilometodska baština sačuvana u bogumilskoj tradiciji.

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 23:25 **Postovi:** 5072

Jedan dosta zanimljiv članak

https://www.svjetlorijeci.ba/franjevci-bosanski-krstjani-i-bogumili/

Citat:

Bosanski franjevci su uvijek sebe nazivali bosanskim tijekom svoje povijesti i Bosna im je bila na prvom mjestu. Tako i danas. Fra Filip Lastrić u 18. st. pod vlašću Turaka piše u svojoj knjizi Pregled starina (Epitome vetustatum) o Bosni i njezinim ljepotama i naziva je kraljevstvom. Tako o Bosni govore i mnogi drugi franjevci pod četiristoljetnom turskom vlašću (1463 – 1878). I to samo oni – i nitko drugi! Ne govore o Bosanskom pašaluku ili slično! Oni su čuvali ideju Bosne – nazivajući je kraljevstvom i nadali se slobodi! Da se danas nazivaju „hrvatskim bosanskim franjevcima” čista je izmišljotina. U Bosni Srebrenoj tako nitko ne govori. Iako ta „divna sintagma” sadržajno i nije netočna, jer su franjevci po nacionalnosti Hrvati uz manji broj Albanaca s Kosova. Bosnu dakako smatraju svojom domovinom! Uostalom, Bosna Srebrena je jedina institucija koja je nadživjela pad Bosanskoga Kraljevstva, propast Osmanskoga Carstva i druge potonje režime. I trajno se nazivala Bosna Srebrena.

Citat:

Što se tiče stvarnoga karaktera Crkve bosanske, znamo da su je njezini suvremeni protivnici optuživali za dualističku herezu. Dio povjesničara od druge polovice 19. pa do sredine 20. st. prihvatio je te politički poticane optužbe kao valjana povijesna svjedočanstva te su, umjesto da je nazivaju njezinim stvarnim imenom Crkva bosanska, nju pod imenom bogumila i patarena (B. Petranović, F. Rački) stavljali u kontekst srednjovjekovnih sekti karakterističnih po radikalnom dualizmu. Dualisti su svoj bunt protiv društva i nositelja vlasti temeljili na demoniziranju ovoga svijeta. U kršćanstvu kao, uostalom, i u svim religijama, prisutan je blagi oblik dualizma u tumačenju dobra i zla. Oni koji ističu radikalni dualizam Crkve bosanske pozivaju se na latinske izvore i glagoljske fragmentarne zapise u kojima krstjane njihovi protivnici optužuju za heretičko naučavanje.

Drugi povjesničari vide Crkvu bosansku u kontekstu pravovjerja, a to temelje na domaćim izvorima, prije svega na bosanskim poveljama i na oporuci gosta Radina Butkovića iz 1466. godine, visokoga uglednika u hijerarhiji Crkve bosanske i vrsnoga diplomata u službi hercega Stjepana Vukčića Kosače. Ti dokumenti su posve u okviru pravovjernoga kršćanskog nauka. Povjesničari koji se oslanjaju na te dokumente, Crkvu bosansku ne gledaju kao heretičku sektu nego kao raskolničku (šizmatičku) Crkvu, pravovjernoga teološkog nauka.

Povijesni izvori nastali unutar Crkve bosanske, kao što su iluminirane knjige za bogoslužje, svjedoče da su bosanski krstjani, nasuprot bogumilima i zapadnim neomanihejcima, štovali svetačke moći i priznavali sve istine vjere sadržane u Apostolskom vjerovanju, izuzevši članak „Vjerujem u svetu Crkvu katoličku”, a to znači: tri Božanske osobe, jednoga Boga, Majčinstvo Majke Božje, istočni grijeh i osobne grijehe, posebni sud odmah nakon smrti, strašni sud na koncu svijeta, oproštenje grijeha, Kristovo uskrsnuće, milost Božju. Bosanski krstjani su prakticirali post, štovali svece i kršćanske blagdane (Blagovijest, Božić, Uskrs, Uzašašće, Dan Djevice Marije, sv. Petra i Pavla, sv. Mihovila Arkanđela, sv. Stjepana i Svi sveti, a knjige Starog i Novog zavjeta smatrali Svetim pismom.

Citat:

Crkvena inkvizicija za razliku od heretičkih sekti (husiti, valdenzi, bugarski bogumili…), nikada se nije bavila bosanskim krstjanima niti ih je papa ikada službeno zabranio. Crkvu bosansku uništio je kralj Stjepan Tomaš 1459. godine. Ni Baselski koncil (1431 – 1437) nije se bavio Crkvom bosanskom, koji je tražio eliminaciju heretičkih pokreta, što neizravno govori da Crkva bosanska nije bila dualistička. Crkva bosanska se odvojila od službene Crkve, drukčijim shvaćanjem Crkve, tj. drukčijom ekleziologijom, a ne drukčijim razumijevanjem Krista i Trojstva. Ona je imala visoko mjesto u vrhu vlasti srednjovjekovne Bosne i snažno utjecala na njezino funkcioniranje, kao što su to imale Katolička i Pravoslavna Crkva u srednjovjekovnom društvu.

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 23:25 **Postovi:** 5072

O nestanku Crkve bosanske. Članak u Croatica Christiana Periodica iiz 1978.

https://hrcak.srce.hr/file/143261

Na str. 4. spominje "b a lije" :)
stanovnike koji prakticiraju mišavinu kršćanstva i islama, ka' ono, čitadu Kuran na arapskom i također i Novi zavit na slavenskon jeziku
tezu Solovjeva da su "b a lije" (doslovce tako stoji u tekstu) od "bogomila"
na str. 6. di su se zadržali "kristiani" (ima i u podnošku na str. 4.) i na str. 7.
na str. 14. o islamizaciji, što je napisao N. Filipović

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 23:25 **Postovi:** 5072

Ostaje i pojam zemljopisnosti. Šta se doživjava ka' određeni prostor, ka' dilon koje pokrajine ili države.
Znate ono, toponimi i prizimena.
Slavonija (koja je obuhvaćala i današnju siverozapadnu Hrvatsku) puna je Horvata. Sve ekipa šta je stigla južnije od Save.
Na području Turske Hrvatske imate Hrvaćana oko Banje Luke, i zapadno i istočno.
Hrvate u okolici Travnika, barem određenu skupinu zovedu 'rvaćanima, reka je pater Anto Bobaš.
Istočno od rike Bosne imate naselja koja se zovu Hrvati kod Lukavca, Banovića, Srebrenika; navodno je i selo odakle je Mehmed-paša Sokolović, ima više komšiluka, a jedno se zove Hrvati.

Hrvati kod Banovića

Muslimansko ("bošnjačko") selo na siveru Kosova: Rvatska.

U matičnon kraju, matičnon etničkon prostoru, naselje se ne će nazvat po matičnen narodu. Tebe zovu nacionalnon ili zemjopisnon odrednicon tek kad si izvan matičneg prostora.
U Splitu Splićanina nitko ne zove Splićaninon, Splićaninon ćedu te nazivat tek kad si izvan ST.
Uglavnon, etnička i pokrajinska imena ka' toponim obično se javjadu na rubu nacionalneg prostora, ili u enklavicaman poda'je.
Označavadu osobu tega etničkeg podritla, ili osobu koja je došla iz tega kraja.
Odatle i Hrvatini u slovenskon i talijansken (Crevatin) dilu Istre, Rvatska na Kosovu.
Oznaka za Talijane u Hrvata je često Puljiz (Pujiz), ali i za osobe došle odnosno koje su se vratile iz Italije. Tega je bilo kad se je vratila ekipa koja je u sridnjen viku se vratila na istočni Jadran s Apeninskog poluotoka, jer su bižali od kuge, a radilo se je o Hrvatiman.

Čini se da je pokrajinsko ime Huma davno nestalo u prizimeniman i toponimiman. Hercegovina živi u prizimeniman, osim ako oni pusti na Erceg- nisu od nikega vojvode (Herzog). Razlikuju je od Bosne i Rame; Rama isto živi u prizimeniman. Bosna daje puno toponima i prizimena u Hrvata, svi beziznimno Hrvati. Po tomen gledano, izgleda da je i starinska pridturska Bosna samo niki kraj s jakin pokrajinskin identiteton i imenon, ali kojega se doživjavalo ka' alternativa, drugo ime za hrvatsko ime. Ka šta je slučaj s Dalmacijon i hrvatskin. (croatice sive dalmatice), mletački dužd jedno vrime nosi naslov vladara "Dalmacije t.j. Hrvatske"
Usporedbe radi, sitite se Dalmacije. Nigdi Dalmatinčevića, Dalmaševića, Dalmatova i sl. A varijacija pridošlica iz otih krajeva s prizimeniman ka' Horvat, Hrvaćanin, Hrvat koliko hoćeš.

Povezana varijacija.
Ljerka Šimunković: Mletački dvojezični proglasi u Dalmaciji 18. stoljeću.
U toj se knjizi govori kako se hrvatski jezik naziva u proglasiman: hrvatskin, ilirskin i slovinskin.
Napomena: kod kajkavskih Hrvata javja se ime "slovenski", ali to je zbog ekavskog odraza jata.

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 23:25 **Postovi:** 5072

Priorganizirali su katalog knjižnice HAZU, pri si ima rizultate pritraživanja po stoliću i znala je bit skenirana naslovnica i još koja stranica.
Evo ovo
http://ihjj.hr/iz-povijesti/andrija-jambresic-lexicon-latinum-interpretatione-illyrica-germanica-et-hungarica-locuples/18/
Ovo je izdano 1742.. Dilo je isusovca Andrije Jambrešića. Ima dodatak naslova ''Index Illyrico sive croatico — latinus".

https://books.google.hr/books?id=qu5LAAAAcAAJ&printsec=frontcover&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false

pogledajte natuknicu Bosnia (provincia Illyrii titulo Regni...), Dalmata, Dalmacia, Dalmatica, Illyricum, Illyricus (Croatisch, Dalmatinisch... zum Croatien, Slavoniern gehörig)
Illyrus (Croat, Slavonier, Dalmatiner, Bosnier) (ima i mađarski opis, stoji "Bosnyak" di je kod nimačkog "Bosnier")

aha, ovdi imate taj ''Index Illyrico sive croatico — latinus".

Eminencija · **Pridružen/a:** 18 svi 2018, 00:02 **Postovi:** 5034

Nevidim natuknicu.

Uglavnom ovo na njemackom znaci hrvatskoj pripadajuca slavonija.the

Salivator · **Pridružen/a:** 25 pro 2023, 11:49 **Postovi:** 1822

Sokolić je napisao/la:

Ostaje i pojam zemljopisnosti. Šta se doživjava ka' određeni prostor, ka' dilon koje pokrajine ili države.
Znate ono, toponimi i prizimena.
Slavonija (koja je obuhvaćala i današnju siverozapadnu Hrvatsku) puna je Horvata. Sve ekipa šta je stigla južnije od Save.
Na području Turske Hrvatske imate Hrvaćana oko Banje Luke, i zapadno i istočno.
Hrvate u okolici Travnika, barem određenu skupinu zovedu 'rvaćanima, reka je pater Anto Bobaš.
Istočno od rike Bosne imate naselja koja se zovu Hrvati kod Lukavca, Banovića, Srebrenika; navodno je i selo odakle je Mehmed-paša Sokolović, ima više komšiluka, a jedno se zove Hrvati.

Hrvati kod Banovića

Muslimansko ("bošnjačko") selo na siveru Kosova: Rvatska.

U matičnon kraju, matičnon etničkon prostoru, naselje se ne će nazvat po matičnen narodu. Tebe zovu nacionalnon ili zemjopisnon odrednicon tek kad si izvan matičneg prostora.
U Splitu Splićanina nitko ne zove Splićaninon, Splićaninon ćedu te nazivat tek kad si izvan ST.
Uglavnon, etnička i pokrajinska imena ka' toponim obično se javjadu na rubu nacionalneg prostora, ili u enklavicaman poda'je.
Označavadu osobu tega etničkeg podritla, ili osobu koja je došla iz tega kraja.
Odatle i Hrvatini u slovenskon i talijansken (Crevatin) dilu Istre, Rvatska na Kosovu.
Oznaka za Talijane u Hrvata je često Puljiz (Pujiz), ali i za osobe došle odnosno koje su se vratile iz Italije. Tega je bilo kad se je vratila ekipa koja je u sridnjen viku se vratila na istočni Jadran s Apeninskog poluotoka, jer su bižali od kuge, a radilo se je o Hrvatiman.

Čini se da je pokrajinsko ime Huma davno nestalo u prizimeniman i toponimiman. Hercegovina živi u prizimeniman, osim ako oni pusti na Erceg- nisu od nikega vojvode (Herzog). Razlikuju je od Bosne i Rame; Rama isto živi u prizimeniman. Bosna daje puno toponima i prizimena u Hrvata, svi beziznimno Hrvati. Po tomen gledano, izgleda da je i starinska pridturska Bosna samo niki kraj s jakin pokrajinskin identiteton i imenon, ali kojega se doživjavalo ka' alternativa, drugo ime za hrvatsko ime. Ka šta je slučaj s Dalmacijon i hrvatskin. (croatice sive dalmatice), mletački dužd jedno vrime nosi naslov vladara "Dalmacije t.j. Hrvatske"
Usporedbe radi, sitite se Dalmacije. Nigdi Dalmatinčevića, Dalmaševića, Dalmatova i sl. A varijacija pridošlica iz otih krajeva s prizimeniman ka' Horvat, Hrvaćanin, Hrvat koliko hoćeš.

Povezana varijacija.
Ljerka Šimunković: Mletački dvojezični proglasi u Dalmaciji 18. stoljeću.
U toj se knjizi govori kako se hrvatski jezik naziva u proglasiman: hrvatskin, ilirskin i slovinskin.
Napomena: kod kajkavskih Hrvata javja se ime "slovenski", ali to je zbog ekavskog odraza jata.

Ima smisla, npr ime Hrvoje, Hrvatin, i takve izvedenice se mahom pojavljuju u istočnom dijelu BiH, gdje je najmanje Hrvata i živjelo. U starim izvorima nema takvih imena u zapadnoj hercegovini npr.

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 23:25 **Postovi:** 5072

Eminencija je napisao/la:

Nevidim natuknicu.

Uglavnom ovo na njemackom znaci hrvatskoj pripadajuca slavonija.the

Koja natuknica te zanima?

Naša Kvačica · **Pridružen/a:** 03 svi 2009, 17:49 **Postovi:** 33513

Hroboatos je napisao/la:

Jeste li vi toliko inferiorni da se bavite psihoanalizom zamišljenog mene o kom nemate pojma?

Niste odgovorili, niti ste ičim negirali ono što sam rekao:

* stara Bosna je dio hrvatskog prostora, ali ne integralni, nego uz povijesnu individualnost koja je težila zasebnosti u državnom i kulturnopovijesnom smislu. To se odnosi na zemljicu Bosnu koja je u doba Kulina narasla na tu politiju o kojoj govorimo

Bosna ne postoji. Nije nigdje težila zato jer nije postojala.

Postajala je dinastija Kotromanića. Kao i svaki drugi kralj na planeti Zemlji, tako je i kralj Bosne htio povećati svoje kraljevstvo. To je samo privatna nekretnina kralja u kojoj je samo kralj suveren. Koja nema parlament, nema izbore, nema glasovanja pa nema ni težnje ni države. Država je samo kralj kao suveren, i tu završava država.

Kralj htio povećati vlastito kraljevstvo, kao i svaki drugi normalni kralj bilo gdje kad bi dobio priliku, i to je sva filozofija.

Eminencija · **Pridružen/a:** 18 svi 2018, 00:02 **Postovi:** 5034

Dap a priliku zadrzat vlas imas tamo di te kler podrzava.

daramo

Naša Kvačica je napisao/la:

Hroboatos je napisao/la:

Jeste li vi toliko inferiorni da se bavite psihoanalizom zamišljenog mene o kom nemate pojma?

Niste odgovorili, niti ste ičim negirali ono što sam rekao:

* stara Bosna je dio hrvatskog prostora, ali ne integralni, nego uz povijesnu individualnost koja je težila zasebnosti u državnom i kulturnopovijesnom smislu. To se odnosi na zemljicu Bosnu koja je u doba Kulina narasla na tu politiju o kojoj govorimo

Bosna ne postoji. Nije nigdje težila zato jer nije postojala.

Postajala je dinastija Kotromanića. Kao i svaki drugi kralj na planeti Zemlji, tako je i kralj Bosne htio povećati svoje kraljevstvo. To je samo privatna nekretnina kralja u kojoj je samo kralj suveren. Koja nema parlament, nema izbore, nema glasovanja pa nema ni težnje ni države. Država je samo kralj kao suveren, i tu završava država.

Kralj htio povećati vlastito kraljevstvo, kao i svaki drugi normalni kralj bilo gdje kad bi dobio priliku, i to je sva filozofija.

Ta povijesna individualnost proizlazi iz izoliranosti rubnog prostora ugarskog kraljevstva što je omogućilo lokalnim plemstvu da praktično vladaju samostalno.
Cijela povijest srednjovjekovne Bosne je borba protiv ugarske vlasti.
Čim bi oslabila moć budimskog dvora lokalni plemići su glumili samostalne vladare.
Šta tek reći o Tvrkovoj ideji kako da dođe do krune, to je vrh spletkarenja.

idudani · **Pridružen/a:** 31 kol 2024, 13:00 **Postovi:** 330

Salivator je napisao/la:

Ima smisla, npr ime Hrvoje, Hrvatin, i takve izvedenice se mahom pojavljuju u istočnom dijelu BiH, gdje je najmanje Hrvata i živjelo. U starim izvorima nema takvih imena u zapadnoj hercegovini npr.

Ali imaš Hrvatiniće u Donjim Krajima koj su čisto hrvatski kraj.

No, vjerojanto je to da time izraze svoju posebnost u odnosu na užu Bosnu...

idudani · **Pridružen/a:** 31 kol 2024, 13:00 **Postovi:** 330

Naša Kvačica je napisao/la:

Bosna ne postoji. Nije nigdje težila zato jer nije postojala.

Postajala je dinastija Kotromanića..

Nije govono nego se pas posro...

Od podjele Franačke na isotču i zapadnu dobio si Francusku i Njemačku. Od ujedinjenja katoličkih veličanstava Aragona i Kastilije dobio si Španjolsku....

Dinastije su jako bitne za nastanak i razvoj država.

Eminencija · **Pridružen/a:** 18 svi 2018, 00:02 **Postovi:** 5034

idudani je napisao/la:

Naša Kvačica je napisao/la:

Bosna ne postoji. Nije nigdje težila zato jer nije postojala.

Postajala je dinastija Kotromanića..

Nije govono nego se pas posro...

Od podjele Franačke na isotču i zapadnu dobio si Francusku i Njemačku. Od ujedinjenja katoličkih veličanstava Aragona i Kastilije dobio si Španjolsku....

Dinastije su jako bitne za nastanak i razvoj država.

Provaljujes se.

Od podjele franacke dobio si 3 feudalmne drzave a ne moderne a puno kasnioje su postale moderne u istovrijeme kad i bh hrvati.

zalutala · **Pridružen/a:** 27 lis 2022, 12:02 **Postovi:** 1685

idudani je napisao/la:

Salivator je napisao/la:

Ima smisla, npr ime Hrvoje, Hrvatin, i takve izvedenice se mahom pojavljuju u istočnom dijelu BiH, gdje je najmanje Hrvata i živjelo. U starim izvorima nema takvih imena u zapadnoj hercegovini npr.

Ali imaš Hrvatiniće u Donjim Krajima koj su čisto hrvatski kraj.

No, vjerojanto je to da time izraze svoju posebnost u odnosu na užu Bosnu...

e koji si ti biser. Čuj Hrvatinići da izraze svoju posebnost u odnosu na Bosnu.
Praotac im je Stjepan, također knez Donjih Kraja, po njemu su se nazivali Stjepančićima.
Knez Hrvatin se po ocu nazivao Stjepančić.
Po tom Hrvatinu se poslije nazivaju Hrvatinićima.

Na tvoju žalost prvotno su se nazivali Stjepančićima, znači ništa od priče da su htjeli izraziti svoju posebnost u odnosu na Bosnu.
Ne sramoti se čovječe :zubati

Znaš li tko je bio Matija Vojsalić?

Rika sv Vida · **Pridružen/a:** 01 kol 2020, 12:37 **Postovi:** 15629

Hrvatin i Hrvoje stara bošnjačka imena

HercegBosna.org

Srednjovjekovni Bošnjani

Online