To se nista nezna.
Uopce nemozes znat dali ae dogadja nastanak dijalekta ili se pismenost siri sa ovog sloja sto pise crkvenoslavenski na ovaj nizi koji govori puckim jezikom.

Srbi su osvojili poluotok,to ti je kao da ti prodaju srijem, banat I backu.

To ti je isto do tumacenja.
To se sad u moderno doba kaze grcka religija,hinduizam I tako te provale. Nikad to nije jedno bilo. Drzave onog dova su nametale te pantenone ali ljudi pojedinacno su stovali po jedno bozabstvo.

Znaci to je samo moderna prizma

Ma Budak je minimalist, iako ne otvoreno.
Da mu dosta platiš, crtao bi HR i po predgrađima Moskve.

Slabo uvidjas realnost prije 1300 godina.
Nemoguce je da imas slavene gore po moskva kijevu I dole na kupi pa I vardaru a da svi govore jednim jezikom. To nema ni kod tolkiena a kamoli da ce antropolozi to tako gledat.

Crkvenoslavenski ti je umjetni jezik kojeg prica saka ljudi.

Što opet nije točno.
Imaš grobove u Vojni kod Gline, kao i Biskupiji kod Knina.
Kneževi su isti, ista je oprema, sve.

Mislim, imaš hrvatskog imena po Austriji (Karantanija), gdje nećeš imati po Zagrebu.

Što misliš zašto je granica s Mađarima bila na Dravi, a ne oko Balatona?

Pričaš gluposti.

Bosna je jedna od hrvatskih država, s time da ima i neke srpske dijelove i utjecaje (Podrinje, istok Hercegovine).

To ti je isto kao neka od njemačkih država.
Nizozemska je sklepana na vjeri.
U Bosni toga nije bilo.

Plemstvo tipa Hrvatinići, Kosače, Kotromanići...
Oni su Hrvati.
Samo imaju i veću neovisnost u toj hrvatskoj državi.

Država nije etnik.

Ko navijanje za klub, ili “porodična slava”.

Ali nema smisla da stuješ samo jednu pojavu u prirodi. Tako da vjerujem da su ipak štovali cijeli Panteon, i mitologija jednog božanstva je nerazdvojiva od ostalih.

Opet netočno.
Srednji vijek završava 1492.
Čiji je bio kaštel u Tršcu?
https://hr.wikipedia.org/wiki/Tr%C5%BEac
Je li to Zagrebačka ili neka druga županija?
A tamo su Frankopani od 13. stoljeća.

Frankopani i Zrinski svoj jezik nazivaju slovenskim, a ne hrvatskim? :teški facepalm:

Treba vremena da geografska razdvojenost učini svoje na jeziku.

Ne ide to trenutno, i samim činom migracije i preseljenja da netko odjednom počne drugačije pričati preko noći.

Slaveni su bili puno kompaktniji, na manjem prostoru, prije razmnožavanja i širenja na sve strane, i poklapanja kompletne istočne Europe demografijom.

Poljoprivredni, farmerski skup plemena, nepismeni (jedino slavenska mitologija nije praktički zapisana, nema slavenske Ilijade, saga ili Beowolfa), zato su se toliko i množili.
Iako je to sve ista indoeuropska špranca, s možda više šumskih bogova za Slavene.

Originalno ti je Ljubljana u Panoniji.

I to onoj Savskoj.

Jezgra, koju današnji Slovenci svojataju, Karantanija, je originalno druga državica, s time da i tamo ima pun kufer Hrvata.


Zagreb, Križevci i Varaždin su bili gornja Slavonija, ali ona je išla sve do Zemuna.
Mađari pišu o bitkama oko Zagreba, Požege i Vukova.
Kasnije se Donja Slavonija (Požega je kraljevski posjed), odnosno Podunavlje više veže uz samu Ugarsku, iako su tu bitne i vezi s Usorom i Soli, pa i s Mačvom.

Sam naziv Slavonija je sinonim za Hrvatsku, originalno je nastao u Trokutu Nin-Knin-Klis, kao opreka lokalnim Talijanima.
Kasnije se širi na cijeli hr. prostor, a onda pak kasnije ograničava na sjeverozapad, pa sjeveroistok.

Slovenci su se zvali po svojim pokrajinama, mi bi danas rekli Kranjci+.
Maznuli su ime od nas, kao i Bošnjaci.

Narječja su iz razdoblja 13-15. stoljeće, s time da je tek novoštokavica nasala u 15. svi ostali su prije.
I neka današnja obilježja pojedinih narječja prije nisu bila takva.

Najraniji izvori govore o Bijeloj Hrvatskoj do Cetine kod ušća (imaš župu Cetinu s obje strane rijeke tamo), a do Neretve u unutrašnjosti (župa Imota je istočno od Cetine).

Nema Srba dole na jugu, ti katolički jekavci nikad nisu bili Srbi, iako su ih Nemanjići kasnije dijelom asimilirali.

Meni to nije ni važno. Bitno je gdje su danas. :)

To se jedino računa.

Ako Francuzi mogu sebi uzeti Franke, koji su germanski (njemački) narod, ne vidim problem …

I Nijemci iz pristojnosti ne diraju Franke i ne kažu da je Pariz Njemačka.

Ja NE ZNAM, ali nemam komplekse od nijedne opcije, niti me sekira. To je sve danas naše, i svaka nacija je kompozit nastao difuzijom kulture kroz stoljeća i tisućljeća, i doviđenja.

Pa nije baš.

Slaveni jesu bili sve i svašta, ali ih Slavenima obično zovu drugi, ne sami sebe.
Tu si imao svakakva plemena.

Ovisi kako je tko bio s kim u srodstvu, spojile su se svakakve stvari.

Srbi su npr. više vlasi nego mi.
Kod nas je 2:1 Slaveni:domoroci, kod Srba je 1:1. kod Bugara 1:2.

Ovisi kako je koje pleme došlo i sve.

Mogla su se dogoditi i neka odjeljivanja, primjer po vjeri Nizozemska, ili po samo sreći primjer Portugal.
Moglo je gro granica i biti drugačijih.
Npr. Burgundija.
A neki su tek nedavno (prije manje od 100 godina) dobili naciju, npr. Austrijanci.

Ali neka kretanja i recepti se ipak znaju, jbg.
Nismo baš svi isti jugovičić.

Pa to baš i nije točno

U Njemačkoj imaš Franačku koju Francuzi ne diraju.

Njemačka je nasljednik Istočne, a Francuska Zapadne Franačke.
Italija je nasljednik dijela Srednje, ali to je priča za sebe.

Većina jugićkih naroda ovdje ima hrvatsko (ili bijelohrvatsko) porijeklo.
Slovencima je država puna spomena ranih Hrvata (sve do Ljudevitove pobune), a zatim izbjeglih Hrvata pred Turcima.
Muslimani nisu nacija nego vjera sa svih strana svijeta.
Srbi su svoju kneževinu dobrim dijelom punili sa naših Dinarida, inače bi svi bili Bugari (većinu srednjeg vijeka je na mjestu današnje Srbije bila Bugarska, ne samo vlast, nego je centar Bugarske bio u Pomoravlju i na Ohridu).

Hrvati su tu iznimka, malo smo drugačiji od ostalih.
Hrvati su jedno od jačih plemena, narod, koji je tu došao vrlo rano.
E sad što su neki otpali od nas... ne fale nam

Našla sam jedan mađarski rad o tom pitanju, Bogu hvala preveden na hrvatski.
Zanimljivo je iz njihove perspektive pogledati stvari.

Kao odlučujuća potvrda da je teritorij Slavonije već prije pohoda sv. Ladislava na Hrvatsku pripadao Ugarskoj, osim dosada iznesenoga, služi i spor između zagrebačke biskupije i pannonhalmske opatovine iz prve trećine 13. stoljeća. Kao što je već poznato spor je vođen oko desetine {decimas omnium frugum et aliarum rerum terre culte ac inculte, silvarum, marturinorum, porcorum et
ceterorum animalium, apum et tributorum ac vectigalium partis comitatus Simigiensis, que est ultra fluvium Drauumf^ s područja županije Somod s druge strane rijeke Drave." Te je desetine sv. Stjepan dodijelio pannonhalmskoj opatovini.^' Kako pretpostavka da je pannonhalmska opatovina
svoja prava u Slavoniji stekla nakon osnutka zagrebačke biskupije nema nikakve osnove, jasno dakle, da je Ugarska svoju vlast na područja s druge strane Drave, na Slavoniju proširila još
oko prijelaza tisućljeća.
https://hrcak.srce.hr/file/157875

Pa, Italija sebi također uzima jedno germansko pleme.

Ostrogoti, Langobardi ili kako su se već ovi Lega Nord tada zvali.

Južna Italija su Grci i Arapi, na sjeveru Germani.

Naravno da se zna. Samo, trebaš razlučiti o čemu pišeš. Pišeš li o narječjima, dakle organskim govorima ili jeziku pismenosti, jednoj vrsti "protostandarda".
To dvoje ne nastaje na isti način. Hrvatska se narječja razvijaju iz praslavenskoga, a jezik pismenosti iz crkvenoslavenskoga u koji jako rano ulaze elementi hrvatskih organskih govora i postepeno tijekom vremena istiskuju staroslavenske elemente. Sve dok ne ostaneš samo sa hrvatskim, na kraju tog evolutivnog procesa, nazovimo ga tako.
Drugi proces je dobro opisan u Katičićevom Hrvatskom jeziku.
Naravno, knjizi tog naslova, koja je dostupna na internetu.

Za praslavenski nemamo spomenika i to je najveći problem. No ipak se zna koje su se promjene zbivale kad i kako su se odražavale u pojedinim slavenskim jezicima. Dakle, iako nemamo praslavenskih spomenika, možemo jako dobro rekonstruirati kako smo došli do današnjeg trenutka. I to za svaki slavenski jezik posebno.

p. s
od etnonima Horvat(i), tako i npr. toponima izvedenih od "vlaške etnije ", odnosno Olasz(i).
Postanak nekih od tih toponima u panonskom prostoru, bar što se Horvata tiče, zasigurno je relativno
velike starosti, odnosno neki od njih čini se datiraju najkasnije u prijelaz iz ranog u razvijeno srednjovjekovlje, tj. najkasnije u razdoblje 11.-12. stoljećajer su neki od njih, poput onih srednjovjekovnih H(o)rvata
u prostoru današnjih Mikanovaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji zapisani još u ranom 13. stoljeću.
Naravno, svi toponimi Horvati koji su postojali u slavonskom i ugarskom srednjovjekovnom prostoru, nužno ne znače kako su ta naselja uvijek naseljavali etnički Hrvati u srednjovjekovnom smislu, već
možemo pretpostaviti kako su ista naselja tek osnovali i pOSjedovali ljudi čije je etničko podrijetlo bilo
hrvatsko.
Stoga vrlo realno možemo razmišljati o migracijama pojedinaca ili, bolje reći, manjih «ratničko-plemićkih» obiteljskih skupina ili rodova iz hrvatskoga matičnog istočnojadranskog i zapadnodinarskog
prostora u panonske prostore, i to najkasnije neposredno nakon onog trenutka kada Hrvatsko Kraljevstvo
koncem ll. stoljeća dolazi u posjed Arpadovića. Čini se kako je upravo ugarski kralj, a to vrijedi kako
za Arpadoviće tako i za Anžuvince i kasnije vladare, upravo inicira migracije tih hrvatskih ratničko-plemićkih" obiteljskih skupina.
Takvi primjeri migracija hrvatskih plemićkih prarodova iz matičnog područja u srednjovjekovnu
Slavoniju zabilježeni su već u diplomatičkim izvorima iz 13. stoljeća, što je najbolje, još početkom setih, pokazao znameniti hrvatski medievist Miho Barada u svojem radu "Lapčani ". On je ondje upravo
dokazao kako su pojedini pripadnici jedne prahrvatske seoske zajednice nastanjene u, danas iščezlom,
primorskom Lapcu, u Ninskoj biskupiji i županiji, tj. u zaleđu Zadra, tijekom 13. i 14. stoljeća osnovali
niz novih plemićkih zajednica, počevši od Karina još u ll. stoljeću, zatim u 13. stoljeću u Gomiljanima
kod Bužana u Lici, u Donjem Lapcu i Nebljuhu također u Lici, te u konačnici i u prostoru donjeg Pounja
u Gorskoj županiji koje se nalazilo već u prostoru srednjovjekovne Slavonije.
Naravno, te migracije pojedinaca i obiteljskih zajednica u razdoblju od 12. do 14. stoljeća, koje uglavnom ostaju nezabilježene u dipomatičkim izvorima, daleko su od onih velikih i masovnih migracija sa
«zapadnobalkanskog» prostora koje u drugoj polovici 15. stoljeća u osnovi započinju uzrokovane osmanlijskom ekspanzijom. Iste migracije «južnoslavenskih etniciteta», uzrokovane osmanlijskim osvajanjima,
će u razdoblju od 15. do 18. stoljeća u niz periodičnih valova dobrano zapljusnuti panonski i peripanonski
prostor. Zapadna hrvatska polovica tih migracija na sjeveru će već u 16. stoljeću doseći prostor današnjeg Gradišća, Moravske i Slovačke, ali i prostora današnje Slovenije, Istre i zapadne obale Italije.
Posljedice tih osmanlijskih osvajanja u jugoistočnoj Europi tako danas u konačnici imaju nebrojene
kulturološke, etničke, političke i druge posljedice, od kojih je svakako jedna od zanimljivijih činjenica i to
kako je u današnjih Mađara i Slovenaca prezime Horvat jedno od najučestalijih.
https://hrcak.srce.hr/file/121561

Ali francuzu nisu franci. Franci su vladarski sloj I prenjeli su ime na zemlju narod tamo je nesta drugo.

Ovo sa Srbima u Dubrovnku ne stoji iz dva jasna pokazatelja:

* najraniji slavenski jezik zapisan u Dubrovniku, 1350. do 1500. je zapadnoštokavski, s manje čakavizama nego onaj Hrvata u Varešu, Kaknju, Metkoviću...To nije govorni i pisani jezik prvoslavaca u susjednim područjima GG, istočne Hercegovine itd.



* genotipski, haplotip Dubrovčana je skoro isti kao onaj Hrvata u Zadru, Korčuli, Širokom Brijegu, Splitu....a jasno se u haplogrupama I i E razlikuje od pravoslavaca bilo gdje

Po čemu je Ilirik, koji naseljavaju Hrvati, tada manje atraktivni dio Europe? Baš suprotno. Sa svojim vilama rusticama i dioklecijanovim palačama.
I Talijani ne zovu sve Slavene tako, već uglavnom nas i Slovence. Za ostale sasvim dobro znaju partikularna imena.
Antropolozi danas misle da je u daljoj prošlosti svaka religija bila i etnoreligija. Dakle, narod je dijelio vjeru, jezik i svijest o porijeklu.
Kada bi se promijenila jedna od sastavnica, s vremenom, promijenile bi se i druge dvije.
To se mijenja s univezalnim religijama, ali nekad je bilo drukčije.

Pa naš dio je vrhunski.

A jeli bi ostala na Karpatima (Harvatima?) ili nedajb0že Bjelorusiji?

Bošnjani se u niz izvora navode u istom rangu i smislu s Hrvatima i/ili Srbima.

Logično je da nestankom bosanske države počinje isčezavati i takva samoidentifikacija, jer je ta drava upravo nositelj takve samoidentifikacije, ali nije to odmah ni čim.

Niti se puk odmah i potpuno i bez iznimke naziva hrvatskim. I tomu je trebalo vremena.