HercegBosna.org

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6998

idudani je napisao/la:

Hroboatos je napisao/la:

Arvatica-nisam potpun stručnjak- ima malo dokumenata i nije isto palografski.
Neko je slaganje da se razvilo iz humsko-zetske redakcije i da su njom kasnije pisali katolici.

Nalazim da su pisali i pravoslavni, no nisam toga vidio, a Džaja veli da su imali katoličke pisare.

Samo ti govorim da se pismo često u samih autora doumenata, korisnika tog pisma, naziva hrvatskim pismom. I da se koristilo i u Hrvatskoj pod tim imenom.

Pisali su i katolici i pravoslavci i muslimani.

Nitko ne niječe da su ga zvali arvatica, no nisu nikad u Bosni ni u Dubrovniku.
Samo tamo gdje je bila svijest o hrvatskoj državi.

https://enciklopedija.hr/clanak/bosancica

zalutala · **Pridružen/a:** 27 lis 2022, 12:02 **Postovi:** 1664

idudani je napisao/la:

zalutala je napisao/la:

Ovdje se doslovno traži od bosanskohercegovačkih Hrvata da budu veći katolici od pape.
Zamjera se što se u srednjovjekovnoj Bosni nije naglašavao hrvatski identitet, hrvatski jezik i slično.
Evo kako je svoj jezik nazivao Katančić, sredina 19. stoljeća:

Upala si u emocionalnu zamku

Nije ovo pitanje zamjeranja ili bilo kakvih emocija.

Raspravljamo o etnogenetskim kretanjima i kud je što moglo ići i kud se kretalo u nekim razdobljima. Srednjovijekovna bosanska država, kako se sve više emancipirala kao samostalna država, je izgrađivala i svoj zasebni etnički identitet (to nije rijetki primjer). Nestankom te države, nesto je i taj proces.

Nema nikakvog spora da su stanovnici Bosne bili Hrvati i Srbi po svom etničkom porijeklu. No etnički procesi nisu nikad definitivni i imaju razna kretanja. Pogledaj kako su slavenska plemena na isotku Europe dobila iem Rusi, ili kako su na jugoistoku dobila ime Bugari ili Makedonci...

O etnografskim kretanjima se raspravljaja suženih pogleda.
Kao što se bosansko ime širilo širenjem bosanske banovine/kraljevine, isto tako se hrvatsko ime širilo seljenjem hrvatskog plemstva na sjever, posljedica osmanskih osvajanja. Za ime Božje Zagreb je bio dio Slavonije, šta misliš jesu li Zagrepčani u 15. stoljeću za sebe govorili da su Slavonci ili Hrvati?

Doslovno izvučete užu sliku i oko toga se vrti sva rasprava.

idudani · **Pridružen/a:** 31 kol 2024, 13:00 **Postovi:** 330

Hroboatos je napisao/la:

Nitko ne niječe da su ga zvali arvatica, no nisu nikad u Bosni ni u Dubrovniku.
Samo tamo gdje je bila svijest o hrvatskoj državi.

https://enciklopedija.hr/clanak/bosancica

Ovisi što misliš pod Bosnom, Hodavendi iz Banja Luke ga naziva hrvatskim pismom-

zalutala · **Pridružen/a:** 27 lis 2022, 12:02 **Postovi:** 1664

Hroboatos je napisao/la:

idudani je napisao/la:

Samo ti govorim da se pismo često u samih autora doumenata, korisnika tog pisma, naziva hrvatskim pismom. I da se koristilo i u Hrvatskoj pod tim imenom.

Pisali su i katolici i pravoslavci i muslimani.

Nitko ne niječe da su ga zvali arvatica, no nisu nikad u Bosni ni u Dubrovniku.
Samo tamo gdje je bila svijest o hrvatskoj državi.

https://enciklopedija.hr/clanak/bosancica

Sigurno je na Braću krajem 12. stoljeća bila razvijena svijest o hrvatskoj državi.
Da ne govorimo o Zadru, kojima je u jednom periodu čak zakonom bila zabranjena ženidba sa Hrvatima.

Hrobi nadmašio si Srbe :smajl007

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6998

zalutala je napisao/la:

idudani je napisao/la:

Upala si u emocionalnu zamku

Nije ovo pitanje zamjeranja ili bilo kakvih emocija.

Raspravljamo o etnogenetskim kretanjima i kud je što moglo ići i kud se kretalo u nekim razdobljima. Srednjovijekovna bosanska država, kako se sve više emancipirala kao samostalna država, je izgrađivala i svoj zasebni etnički identitet (to nije rijetki primjer). Nestankom te države, nesto je i taj proces.

Nema nikakvog spora da su stanovnici Bosne bili Hrvati i Srbi po svom etničkom porijeklu. No etnički procesi nisu nikad definitivni i imaju razna kretanja. Pogledaj kako su slavenska plemena na isotku Europe dobila iem Rusi, ili kako su na jugoistoku dobila ime Bugari ili Makedonci...

O etnografskim kretanjima se raspravljaja suženih pogleda.
Kao što se bosansko ime širilo širenjem bosanske banovine/kraljevine, isto tako se hrvatsko ime širilo seljenjem hrvatskog plemstva na sjever, posljedica osmanskih osvajanja. Za ime Božje Zagreb je bio dio Slavonije, šta misliš jesu li Zagrepčani u 15. stoljeću za sebe govorili da su Slavonci ili Hrvati?

Doslovno izvučete užu sliku i oko toga se vrti sva rasprava.

Nije stvar samo u imenu, nego poglavito u kulturi.

U Slavoniji pišu bosančicom; kralj Krešimir na latinskom svoj jezik zove slavonskim i slavenskim, a nikad hrvatskim; ..

No postoji strujanje i izmjena da Istrani prepisuju knjige iz Bosne, dakle kroz vjersku i svjetovnu književnost se gradi općehrvatski identitet koji nije pao s Marsa.

Proučiti ozbiljnije važne teksove, a ne samo pričati amo-tamo:

https://hrcak.srce.hr/file/305109

https://www.matica.hr/vijenac/548/opceh ... ata-24230/

idudani · **Pridružen/a:** 31 kol 2024, 13:00 **Postovi:** 330

zalutala je napisao/la:

O etnografskim kretanjima se raspravljaja suženih pogleda.
Kao što se bosansko ime širilo širenjem bosanske banovine/kraljevine, isto tako se hrvatsko ime širilo seljenjem hrvatskog plemstva na sjever, posljedica osmanskih osvajanja. Za ime Božje Zagreb je bio dio Slavonije, šta misliš jesu li Zagrepčani u 15. stoljeću za sebe govorili da su Slavonci ili Hrvati?

Doslovno izvučete užu sliku i oko toga se vrti sva rasprava.

Pa oko te uže slike i jest rasprava, odnosno oko toga kako je bosanska kraljevina utjecajala na etnogenetske procese.

Ne znam što su Zagrepčani 15. stoljeća za sebe govorili, vjerojanto da su Slovenci, jer je to kajkavski oblik za Slavonce/Slovince.

Nije ti ovo emocionalno natjecanje. Samo sugeriramo da je bosanska država utjecala na etničku samoidentifikaciju njenog stanovništva, i da je njenom propašću te samoidentifikacije nestalo, s vremenom.

Ne znam što se pjeniš oko toga i zašto misliš da je Slavonija za to pitanje uopće bitna?

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6998

zalutala je napisao/la:

Hroboatos je napisao/la:

Nitko ne niječe da su ga zvali arvatica, no nisu nikad u Bosni ni u Dubrovniku.
Samo tamo gdje je bila svijest o hrvatskoj državi.

https://enciklopedija.hr/clanak/bosancica

Sigurno je na Braću krajem 12. stoljeća bila razvijena svijest o hrvatskoj državi.
Da ne govorimo o Zadru, kojima je u jednom periodu čak zakonom bila zabranjena ženidba sa Hrvatima.

Hrobi nadmašio si Srbe :smajl007

U Braču isprava nije nazvana hrvatskim imenom.

idudani · **Pridružen/a:** 31 kol 2024, 13:00 **Postovi:** 330

zalutala je napisao/la:

Sigurno je na Braću krajem 12. stoljeća bila razvijena svijest o hrvatskoj državi.
Da ne govorimo o Zadru, kojima je u jednom periodu čak zakonom bila zabranjena ženidba sa Hrvatima.

Hrobi nadmašio si Srbe :smajl007

Na Braču je sigruno bila, o čemu dosta izvora govori, a oni koji su u Zadru branili ženidbu s Hrvatima sami nisu bili Hrvati.

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6998

idudani je napisao/la:

Hroboatos je napisao/la:

Nitko ne niječe da su ga zvali arvatica, no nisu nikad u Bosni ni u Dubrovniku.
Samo tamo gdje je bila svijest o hrvatskoj državi.

https://enciklopedija.hr/clanak/bosancica

Ovisi što misliš pod Bosnom, Hodavendi iz Banja Luke ga naziva hrvatskim pismom-

To je prepisivano i dopisivano u Zadru, po sjećanju, a osim toga to je kasnije.
Jedna lasta ne čini proljeće. Divković je nazvao srpskim pismom, i on jedini i jedanput.
Ostali u franjevci Bosni bosanskom azbukvom i sl., a nikad hrvatskim imenom.

idudani · **Pridružen/a:** 31 kol 2024, 13:00 **Postovi:** 330

Hroboatos je napisao/la:

To je prepisivano i dopisivano u Zadru, po sjećanju, a osim toga to je kasnije.
Jedna lasta ne čini proljeće. Divković je nazvao srpskim pismom, i on jedini i jedanput.
Ostali u franjevci Bosni bosanskom azbukvom i sl., a nikad hrvatskim imenom.

Da, točno.

Uglanvom se u Hrvatskoj naziva hrvatskim pismom

snowflake · **Pridružen/a:** 02 sij 2011, 12:38 **Postovi:** 2751

zalutala je napisao/la:

Hroboatos je napisao/la:

Nitko ne niječe da su ga zvali arvatica, no nisu nikad u Bosni ni u Dubrovniku.
Samo tamo gdje je bila svijest o hrvatskoj državi.

https://enciklopedija.hr/clanak/bosancica

Sigurno je na Braću krajem 12. stoljeća bila razvijena svijest o hrvatskoj državi.
Da ne govorimo o Zadru, kojima je u jednom periodu čak zakonom bila zabranjena ženidba sa Hrvatima.

Hrobi nadmašio si Srbe :smajl007

Zapravo, na neki način i jest. Zadar je među prvima kroatiziran/slaveniziran, barem od velikih gradova. Još za vrijeme narodnog kraljevstva možemo primijetiti prisutnost hrvatskih imena u Gradu, posebno među ženama. Primjeri kao Mara. Tako je i tekla kroatizacija Zadra: komunalno plemstvo je poženilo hrvatske djevojke. U Zadru još i danas postoje samostani koje su osnovali naši kraljevi, nažalost sa sve manje kandidatkinja za časne sestre.
U tom samostanu su pokopane najbliže rođakinje kralja Krešimira, mislim da se jedna od njih zvala Cika.
Za njih znamo da nisu bile etničke Hrvatice, već Latinke, ali i to ti pokazuje da je proces koji sam opisala bio na djelu i u vladajućoj obitelji.
https://benediktinke-zadar.com/zadarske ... -vekenega/
Povijest Zadra je jako zanimljiva u tom smislu.
Da ne kažem da je u Zadru i okolici jaka glagoljica i glagoljaštvo od samih početaka, a kad Zadar posjećuje rimski biskup jednom prilikom, Zadrani ga dočekuju pjesmom na narodnom jeziku.
U Zadru je utemeljeno prvo i jedino glagoljsko sjemenište, koje, uzgred rečeno, utemeljuje jedan Bokelj. Itd, itd.
O povijesti mog najdražeg velikog dalmatinskog grada mogla bih pričati neograničeno, kao i o tome zašto smo mnogi od nas kontinentalaca zaljubljeni u taj grad i tamo se osjećamo kao kod kuće.

idudani · **Pridružen/a:** 31 kol 2024, 13:00 **Postovi:** 330

snowflake je napisao/la:

Zapravo, na neki način i jest. Zadar je među prvima kroatiziran/slaveniziran, barem od velikih gradova. .

točno, ali je bio i dekroatiziran kasnije.

Etnički procesi su jako dinamični bili i ostali.

zalutala · **Pridružen/a:** 27 lis 2022, 12:02 **Postovi:** 1664

idudani je napisao/la:

zalutala je napisao/la:

O etnografskim kretanjima se raspravljaja suženih pogleda.
Kao što se bosansko ime širilo širenjem bosanske banovine/kraljevine, isto tako se hrvatsko ime širilo seljenjem hrvatskog plemstva na sjever, posljedica osmanskih osvajanja. Za ime Božje Zagreb je bio dio Slavonije, šta misliš jesu li Zagrepčani u 15. stoljeću za sebe govorili da su Slavonci ili Hrvati?

Doslovno izvučete užu sliku i oko toga se vrti sva rasprava.

Pa oko te uže slike i jest rasprava, odnosno oko toga kako je bosanska kraljevina utjecajala na etnogenetske procese.

Ne znam što su Zagrepčani 15. stoljeća za sebe govorili, vjerojanto da su Slovenci, jer je to kajkavski oblik za Slavonce/Slovince.

Nije ti ovo emocionalno natjecanje. Samo sugeriramo da je bosanska država utjecala na etničku samoidentifikaciju njenog stanovništva, i da je njenom propašću te samoidentifikacije nestalo, s vremenom.

Ne znam što se pjeniš oko toga i zašto misliš da je Slavonija za to pitanje uopće bitna?

Doslovno nije utjecala nikako. Na području tadašnje Bosne, kao i tadašnjih; Slavonije, Dubrovnika, Dalmacije i Hrvatske je prevladavao slavenski odnosno ilirski identitet. Pročitaj bilo koji i bilo čiji zapis iz tih vremena, vijdet ćeš da taj identitet prevladava.
Ne mogu se točno sjetiti o kojem crkvenom saboru je bila riječ, redom su bili nabrojani predstavnici naroda koji su mu prisustvovali, Grci, ovi, oni i među ostalima su navedeni i Iliri.
Želim reći da su imali zajednički identitet a uz njega i svoje uvjetno rečeno regionalne identitete, ne znam kako bih ih drugačije nazvala.

Ne pjenim se ja oko ničega, povuci paralele sa Slavonijom, Duborvnikom itd., i vijdet ćeš da u istom kontekstu možeš govoriti i o njima. I zašto te toliko smeta paralela sa Slavonijom? Koliko znam ako se o nečemu raspravlja uvijek je potrebna šira slika

zalutala · **Pridružen/a:** 27 lis 2022, 12:02 **Postovi:** 1664

snowflake je napisao/la:

zalutala je napisao/la:

Sigurno je na Braću krajem 12. stoljeća bila razvijena svijest o hrvatskoj državi.
Da ne govorimo o Zadru, kojima je u jednom periodu čak zakonom bila zabranjena ženidba sa Hrvatima.

Hrobi nadmašio si Srbe :smajl007

Zapravo, na neki način i jest. Zadar je među prvima kroatiziran/slaveniziran, barem od velikih gradova. Još za vrijeme narodnog kraljevstva možemo primijetiti prisutnost hrvatskih imena u Gradu, posebno među ženama. Primjeri kao Mara. Tako je i tekla kroatizacija Zadra: komunalno plemstvo je poženilo hrvatske djevojke. U Zadru još i danas postoje samostani koje su osnovali naši kraljevi, nažalost sa sve manje kandidatkinja za časne sestre.
U tom samostanu su pokopane najbliže rođakinje kralja Krešimira, mislim da se jedna od njih zvala Cika.
Za njih znamo da nisu bile etničke Hrvatice, već Latinke, ali i to ti pokazuje da je proces koji sam opisala bio na djelu i u vladajućoj obitelji.
https://benediktinke-zadar.com/zadarske ... -vekenega/
Povijest Zadra je jako zanimljiva u tom smislu.

Sve to stoji no pričat da je u Zadru ili na Braču u dvanaestom ili trinaestom stoljeću bila jaka svijest o hrvatskoj državnosti je promašeno

zalutala · **Pridružen/a:** 27 lis 2022, 12:02 **Postovi:** 1664

Hroboatos je napisao/la:

idudani je napisao/la:

Ovisi što misliš pod Bosnom, Hodavendi iz Banja Luke ga naziva hrvatskim pismom-

To je prepisivano i dopisivano u Zadru, po sjećanju, a osim toga to je kasnije.
Jedna lasta ne čini proljeće. Divković je nazvao srpskim pismom, i on jedini i jedanput.
Ostali u franjevci Bosni bosanskom azbukvom i sl., a nikad hrvatskim imenom.

Kako su to pismo nazivali u tadašnjim; Dalmaciji i Dubrovniku?

daramo

Kao da je važno kako su nazivali kad je to ćirilica.
Ta bosančica je zasebno pismo koliko i gajica.

zalutala · **Pridružen/a:** 27 lis 2022, 12:02 **Postovi:** 1664

Hroboatos je napisao/la:

zalutala je napisao/la:

Sigurno je na Braću krajem 12. stoljeća bila razvijena svijest o hrvatskoj državi.
Da ne govorimo o Zadru, kojima je u jednom periodu čak zakonom bila zabranjena ženidba sa Hrvatima.

Hrobi nadmašio si Srbe :smajl007

U Braču isprava nije nazvana hrvatskim imenom.

Naravno da nije. Radiš grešku, kada govoriš o Hrvatskoj govoriš u današnjim granicama, no u tadašnje vrijeme Hrvatska nije bila u današnjim granicama. To pismo se tada nazivalo arvaticom većinom na prostoru tadašnje Hrvatske a taj prostor ne odgovara prostoru današnje Hrvatske.

snowflake · **Pridružen/a:** 02 sij 2011, 12:38 **Postovi:** 2751

zalutala je napisao/la:

snowflake je napisao/la:

Zapravo, na neki način i jest. Zadar je među prvima kroatiziran/slaveniziran, barem od velikih gradova. Još za vrijeme narodnog kraljevstva možemo primijetiti prisutnost hrvatskih imena u Gradu, posebno među ženama. Primjeri kao Mara. Tako je i tekla kroatizacija Zadra: komunalno plemstvo je poženilo hrvatske djevojke. U Zadru još i danas postoje samostani koje su osnovali naši kraljevi, nažalost sa sve manje kandidatkinja za časne sestre.
U tom samostanu su pokopane najbliže rođakinje kralja Krešimira, mislim da se jedna od njih zvala Cika.
Za njih znamo da nisu bile etničke Hrvatice, već Latinke, ali i to ti pokazuje da je proces koji sam opisala bio na djelu i u vladajućoj obitelji.
https://benediktinke-zadar.com/zadarske ... -vekenega/
Povijest Zadra je jako zanimljiva u tom smislu.

Sve to stoji no pričat da je u Zadru ili na Braču u dvanaestom ili trinaestom stoljeću bila jaka svijest o hrvatskoj državnosti je promašeno

Kultura mi je u to doba čak i važnija od države, iako se to isprepliće.

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6998

zalutala je napisao/la:

Hroboatos je napisao/la:

U Braču isprava nije nazvana hrvatskim imenom.

Naravno da nije. Radiš grešku, kada govoriš o Hrvatskoj govoriš u današnjim granicama, no u tadašnje vrijeme Hrvatska nije bila u današnjim granicama. To pismo se tada nazivalo arvaticom većinom na prostoru tadašnje Hrvatske a taj prostor ne odgovara prostoru današnje Hrvatske.

Neuki neka ne ulaze u razglabanja dok nešto ne prouče.
Ponavljam: https://hrcak.srce.hr/file/305109

Ili starije: https://archive.org/details/hrvatski_na ... ante_split

snowflake · **Pridružen/a:** 02 sij 2011, 12:38 **Postovi:** 2751

idudani je napisao/la:

snowflake je napisao/la:

Zapravo, na neki način i jest. Zadar je među prvima kroatiziran/slaveniziran, barem od velikih gradova. .

točno, ali je bio i dekroatiziran kasnije.

Etnički procesi su jako dinamični bili i ostali.

Naravno. No većina ljudi zna za to, za ovo se zna manje. Pa ljudi misle da je talijanska prisutnost u Zadru uvijek bila znatna, a nije.
P.S. Ako ovdje ima Zadrana, što pobogu radite sa svojim lijepim Gradom??!!
Bila ovo ljeto i imah što vidjeti: beskrajna betonizacija, zgradurine niču li niču bez ikakve naznake urbanizma, borova šuma se siječe da bi se napravilo mjesta za još zgrada...
Tome se mora stati nakraj, inače će Zadar i čitava Dalmacija postati neprepoznatljivi.

Croato · **Pridružen/a:** 04 ruj 2022, 23:01 **Postovi:** 2811

A ne spominješ da u Dalmaciji postoji puuuno obala i otoka punih šuma i nenaseljenih krajeva. I to je Dalmacija, a ne samo par gradova u kojima je izgradnja aktivna.

zalutala · **Pridružen/a:** 27 lis 2022, 12:02 **Postovi:** 1664

Hroboatos je napisao/la:

zalutala je napisao/la:

Naravno da nije. Radiš grešku, kada govoriš o Hrvatskoj govoriš u današnjim granicama, no u tadašnje vrijeme Hrvatska nije bila u današnjim granicama. To pismo se tada nazivalo arvaticom većinom na prostoru tadašnje Hrvatske a taj prostor ne odgovara prostoru današnje Hrvatske.

Neuki neka ne ulaze u razglabanja dok nešto ne prouče.
Ponavljam: https://hrcak.srce.hr/file/305109

Ili starije: https://archive.org/details/hrvatski_na ... ante_split

Ocrtala su se tako dva značenja imena hrvaL~ki za jezik i Hrvati za narod. Jedno od
njih, uže, odnosi se na Hrvatsku kao političko tijelo, na staru zemlju rodovske vladavine
Hrvata, poslije kraljevinu Hrvatsku, za razliku od kraljevina Dalmacije, Bosne i Slavonije. U drugom, širem značenju hrvatsko ime znači isto što i ime slovinsko, samo je
moguća zamjena za nj. U svojem užem značenju hrvatsko je ime u odnosu na svoje šire
značenje i na značenje slovinskoga imena ime pokrajinsko. Hn,at, hrvatski, može tako
biti isto što i Slovinac, slovinski, a može označavati i posebnu vrstu Slovinca i
slovinskoga.
Ta je dva značenja na veo Mikalja u svojem rječniku. U njega se natuknica Hrvat,
Hcrvat prevodi na latinski kao Illyricus, Croata. Da bi se to valjano razumjelo, treba
znati da je u njegovo doba Illyricus bio terminološki čvrsto određen latinski ekvivalent
za slovinski, Slovinac, a Croata se rabilo samo kao ime za Hrvala iz kraljevine Hrvatske, Croaticus kao pridjev za ono što mu pripada, te je to ul.a narodnosna oznaka nego Illyricus i pokrivena je njome. Mikalja nam dakle jasno kaže da Hrvat može značiti
isto što i Slovinac, ili pak imati svoje posebno značenje, označivati takva Slovinca koji
je iz političke HrvaL<>ke.
I natuknicu Hrvacija, Hcrvatska zemlja prevodi Mikalja kao Illyris, Illyricum,
Croatia. Tek na drugom mjestu mu je to dakle politička HrvaL.;;ka, na prvom pak ilirska
zemlja.44 Upravo taj pojam dobio je u njegovo doha presudom Svete Rote, vrhovnoga
crkvenog suda u Rimu, od 24. 4. 1656. sasvim predzan sadržaj. Sveta je Rola presudila
ovako ... dicimus, pronunciamus, scntcntiamus, dcfinimus ct dcclaramus provinciam
vcram cl propriam nationis Illyricac ... ILJisssc ct cssc cl intel ligi dcbcrc Dalmaliam sive
11/yricum, cuius partcs suni Croatia, Bosna ci Slavonia ... ct oriundos ex dictis quator
rcgionibus Dalmatiac, Croatiac, Bosnac ct Slovoniac tantun admitti possc tam ad
canonicatus et bcncficia ccclesiastica ciusdcm collcgiatac ... quam ad hospitalitatcm ct
https://hrcak.srce.hr/file/305109

Proučila i piše ono o čemu ja ovakva neuka govorim :zubati

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24185

Hroboatos je napisao/la:

1. kakva arvatica, to je nebuloza. Pismo kojim su Dubrovčani pisali Bošnjanima i Srbima je ćirilica, uz minimalne razlike sa srpskom: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/1 ... istian.pdf
Točno je da je postojao utjecaj glagoljice, no ona se nije razvila iz glagoljice, to su tlapnje. Također, to je domaće pismo za stare Bošnjane, kojim su oni među sobom pisali između Vrhbosne, Ključa, Drijeva itd.

Tebi je netko zbilja maznuo profil?
Link ti ne radi...

https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska_%C4%87irilica

Imaš đerv (za đ, j', nj i lj).
Imaš šća za ć (Srbi uopće nemaju šća).
Imaš j.

Karakteristične su b, v, č, ž...

Nemaš nosnih glasova (nazala) koji su se duže u srpskom zadržali.

Mislim, znaš li ti uopće po čemu je sadašnja ćirilica srpska, što ju razlikuje od bugarske, ukrajinske, ruske?
Ili crnogorske i makedonske?

Hroboatos je napisao/la:

2. Koloman, a posebno Korvin, zaslužni su za procvat u kulturi- no uprvo ništa u Bosni, nego na sjeveru.Ostali su posve nevažni, pa kasnije je Khuen bio 20 godina hrvatski ban. U staro doba osim preživljavanja ako je tko učinio što za kulturi, svaka čast. No ovi za Bosnu- ništa.

Ajd malo misli.
Nisi blesav.

Petar Krešimir IV je osnovao biskupiju u Vrhbosni.
Herceg Koloman je gradio kaptol u Vrhbosni.
Šubići su sa svojom vlašću podigli Bosnu na rang kraljevine (Tvrtkova mater je bila Šubić).
Žigmund Luksemburški je uredio odnose plemića (u konačnici je zaslužan i za pad moći Hrvatinića).
Za Matijaša Korvina se priča naveliko o Hrvatima oko Jajca i Srebrenika, a držao je i Bobovac.

I kako svi ti ljudi (a naveo sam samo neke) nisu ništa napravili za Bosnu?
Ovi ostali, koji su vladali u Bosni su im bili vazali.

Hroboatos je napisao/la:

3. krstjani su više nasljednici ako ne srpskih, a ono srpsko-bugarskih ćiriličara. Nema toga čuda da bi oni pisali na glagoljici, pa onda munjevito prešli na ćirilicu koja je praktički ista kao ona kojom Srbi u isto doba pišu manastiru Hilandar.

Daj neki izvor za ovo.

Ako netko piše arvaticom, koja je ćirilićno-glagoljički mix, nasljednik je hrvatskih glagoljaša, kakve on ima veze sa srpskom ćirilicom?

Hroboatos je napisao/la:

4. Bosna se spominje kao dio Srbija, a onda se u staro doba, prije Nemanjića, individualizira, no ostaje srpsko ime kao sjećanje, pa otud nekoliko puta, npr. u poveljama Mateja Ninoslava. To je i priprdno, jer je aktivniji bio taj istočni dio na odprilike 1/3 sadanje BH, nego zapad gdje onda nije bilo ništa.

I ovo opet nije točno.
Bosna se spominje u DAIu u kojem piše da je pod srpskom vlašću, ali su tu moguće i druge interpretacije.
Znamo za puno veća i duža razdoblja kada u Bosni vladaju Hrvati.

Bosna se ne individualizira u doba Nemanjića, već ju prvo osvaja Duklja nakon smrti kralja Zvonimira, a zatim nešto petljaju sa samostalnom vlašću dok ih ne vraćaju natrag Arpadovići.
Pa se nešto oko nje kolju Ugari i Bizantinci.

Prije Nemanjića nemaš Srbije, osim kneževine koju su uništili Bugari (početak 10.) i Mađari (sredina 10.).

Kakvo srpsko sjećanje?
Ninoslav je imao srpske pisare, to je sve.
I taj dio kojim on vlada je možda 1/6 današnje BiH, ne 1/3.
S time da nije vladao ni cijelim tim djelom jer ga je u neko vrijeme izgnao herceg Koloman.
U Usori i Soli Koloman nema opozicije.
A isti taj Ninoslav je bio i trogirski i splitski knez.

A kada je vladao s banovinom unutra su se (uz Vrhbosnu) vjerojatno našli i Donji Kraji, gdje nikad nije bilo Srba.

Hroboatos je napisao/la:

5. mišljenje je da nikakve hereze nije bilo, nego zaostala slavenska crkva, ni hrvatska ni srpska u samoj centralnoj Bosni. Ona je imala ustroj drugačiji od istoka i zapada, a jezik je isto bi ostaroslavenski, dakle zaostalo.To nije natslo od hrvatskoga, ni srpskoga onoga doba.

Tebi je jasno da se Slaveni u te krajeve nisu naselili kao kršćani, nego kao pogani?
Krstjani je malo arhaičniji zapis, ali taj se tada koristio.
Nemaš razlike između crkve u hr. i Bosni.
Uostalom, nakon 1244. se središte bosanskog biskupa seli u Đakovo, na zapad Vukovske županije.

Hroboatos je napisao/la:

6. Ponavljam, Dubrovčani pišu skoro isti tip pisama za Bosnu i za Srbiju od oko 1200. do 1450. kasnije sami tiskaju ćirilski molitvenik 1512., koji je naš čirilski molitvenin na govornom jeziku, i to moderniji po jeziku i razvijeniji od onioga što su pisali 50. do 100. godina prije. Pismo im je isto, razvijeno iz zetsko-humeske redakcije, dok su Srbi pisali raškom.

https://www.matica.hr/knjige/hrvatski-c ... 1512-1037/

U danom linku piše da je tiskan bosančicom/arvaticom.

Hroboatos je napisao/la:

7. Hrvati su nasljednici tradicije koja se formira oko 1500. do 1600., o tu je kontinuitet. Sa spisima CB i bilo čim prije nemaju veze u pisanoj kulturi, a dijalekatski jesu nasljednici bosanskh govora (uz rubne u Hrvatskoj), no u kulturi nemaju što baštiniti jer je Bosna pukla prerano. katolici u Bosnni se i pisanju vežu s Dalmacijom i sl, i tu se kulturno kroatiziraju, no zbillja je: starobbosanska opća kultura- pisana, slikana, građevine...u cjelini je usahla grana. Na nju se nije nitko nadovezao.

Opet netočno.
Tradicija Bosne se očuvala u onih par kraljevskih samostana; Kreševu, Hvojnici, Sutisci...
A nasljednici toga su samo Hrvati.
Oni su pali 1463. tako da ovo što govoriš...

CV je bila hereza, nešto što je iskorijenjeno dosta brzo.
A iskorijenili su je franjevci.
To je bila hrvatska hereza, ali s današnjom hr. nema veze, isto kao što današnja hr. nema veze s protestantizmom dijela Zrinskih.

Hroboatos je napisao/la:

Ni u poveljama ni pismima, ni u mramorovima/stećcima koji postoje i okolo.

Nisu stećci, već bilizi.
A oni su isti i u Dalmaciji i u BiH...

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24185

idudani je napisao/la:

zalutala je napisao/la:

Ovdje se doslovno traži od bosanskohercegovačkih Hrvata da budu veći katolici od pape.
Zamjera se što se u srednjovjekovnoj Bosni nije naglašavao hrvatski identitet, hrvatski jezik i slično.
Evo kako je svoj jezik nazivao Katančić, sredina 19. stoljeća:

Upala si u emocionalnu zamku

Nije ovo pitanje zamjeranja ili bilo kakvih emocija.

Raspravljamo o etnogenetskim kretanjima i kud je što moglo ići i kud se kretalo u nekim razdobljima. Srednjovijekovna bosanska država, kako se sve više emancipirala kao samostalna država, je izgrađivala i svoj zasebni etnički identitet (to nije rijetki primjer). Nestankom te države, nesto je i taj proces.

Nema nikakvog spora da su stanovnici Bosne bili Hrvati i Srbi po svom etničkom porijeklu. No etnički procesi nisu nikad definitivni i imaju razna kretanja. Pogledaj kako su slavenska plemena na isotku Europe dobila iem Rusi, ili kako su na jugoistoku dobila ime Bugari ili Makedonci...

Ali Bosna nije bila neka marsovska država.
Sve zapadno od rijeke Bosne i Neretve su župe koje su bile dio same hrvatske jezgre.
A istočno imaš više malih knežijica, koje se objedinjuju, no opet to rade pod zaštitom hrvatsko-ugarskog kralja, s razdobljima izravne hrvatske vlaste, iako kod njih jača autonomoštvo.

Bosna i Hrvatska nisu antomimi, Bosna je jedna od hrvatskih zemalja.
Isto kao što je i Šleska bila češka (i poljska).
Moglo bi se reći i Portugal španjolska, ali Portugal se puno ranije izdvojio.
Bosna se nikad nije, uvijek je bila vazal hrvatsko-ugarskog kralja, čak i kad postaje kraljevinom, njen vladar pokušava doći do hrvatske krune.

Čak i kibidabi diskusije su tu potpuno jasne.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24185

Hroboatos je napisao/la:

idudani je napisao/la:

Tim istim pismom se pisalo i u pola Hrvatske i nazivalo ga se arvaticom u vlastitim dokumentima.

Arvatica-nisam potpun stručnjak- ima malo dokumenata i nije isto palografski.
Neko je slaganje da se razvilo iz humsko-zetske redakcije i da su njom kasnije pisali katolici.

Nalazim da su pisali i pravoslavni, no nisam toga vidio, a Džaja veli da su imali katoličke pisare.

Bilo kako bilo, to je pismo prepiske između juga Hrvatske, a i među Bošnjanima među sobom. Koliko su pravoslavci među sobom tim pisali- ne znam, nisam vidio, kriju kao zmija noge.

https://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/rasclane1.html

https://ivanlovrenovic.com/clanci/bosna ... titetu-bih

Humsko-zetska redakcija nije srbija.
Riječ je o jekavskim katolicima (iako su u Humu zapadni, a u Duklji istočni).

A Arvatica je preko frtalj glagoljička, pa...

HercegBosna.org

Srednjovjekovni Bošnjani

Online