|
|
Stranica: 14/15.
|
[ 370 post(ov)a ] |
|
| Autor/ica |
Poruka |
|
skafiskafnjak
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 19 sij 2025, 01:23 |
|
Pridružen/a: 25 ruj 2022, 18:18 Postovi: 213 Lokacija: Gačani - nepoznat narod s rijeke Gacke
|
zrnorazuma je napisao/la: Ovo bi zapravo trebalo rješiti svaku dilemu svakomu tko je objektivan. Ugarska legitimizira čitava svoja prava na Bosnu time što su ugarski kraljevi stekli hrvatsku krunu. Zato Ugri svojeg namjesnika u Bosni i nazivaju titulom koja se koristi već otprije za namjesnike u Hrvatskoj. Ugarska nikada nije koristila titulu bana sve dok Arpadovići nisu postali kraljevi Hrvatske Uistinu. Ugarska polaže pravo na Bosnu preko krune kralja Zvonimira. Kada Bosna postaje kraljevinom (ili pak biva priključena pod nemanjićku krunu) to stanje se remeti. Na jednu stranu imaš ugarskog kralja koji polaže pravo na Bosnu preko krune Dmitra Zvonimira, a na drugoj imaš Tvrtka koji se nominalno kruni krunom Stefana Nemanjića Prvovjenčanog i uzdiže svoje posjede na rang kraljevstva. Citat: Za odnos Srbije i Bosne važniji je autentični spis, pa tako najbolje citirati tebi omiljenog Tvrtka: idoh v’ sr’b’skuju zemlju … i tamo š’dšu mi venčan’ bi’h’ Bogom darovanim’ mi vencem’ na kraljev’stvo preroditel’ moih’ … i po tom’ načeh’ s’ Bogom’ kraljevati i praviti prestol sr’b’skije zemlje” Ovo ti se odnosi na različite zemlje u sastavu bosanskog kraljevstva. Imaš povelju iz 1353. u kojoj se navodi da su se događaji opisani u njoj izvršili "kada je išao gospodin ban Tvrtko prvi put u humsku zemlju". Tvrtko se ide kruniti u manastiru Mileševa (kako saznajemo od Orbinija) dakle u Rašku, srpsku zemlju. Isto može da se odnosi na širi pojam srpske zemlje, dakle Rašku, sa gornjim Podrinjem, Travunijom i Zetom. Znači da, srpska zemlja i bosanska nisu iste. To su glavne dvije cjeline bosanske države - Bosna i Srblje/Raška. U širi pojam Bosne spadaju Vrhbosna, Donji Kraji, Usora, Soli, Hum, Završje i neretvanska Krajina. fravitaizkotora je napisao/la: Saznali smo da ne znas cirilicu, ali se zato predstavljas velikim poznavaocem sadrzaja cirilicnih povelja. Svaka cast Ne znam ćirilicu, ali zato postoji divna stvar koja se zove internet. Požalio sam se na onaj pdf Serbice jer kada kopiram tekst izađu zbrkana slova, a to ne mogu pretvoriti u latinicu. Citat: Prepis je stonska povelja a ne povelje Ninoslava, oni su originali, sve tri su imale pecate (sto bi i znao da znas cirilicu). Tako da..... objasni se sam sebi. Malo lažeš kolega Vita. Dvije od povelja bana Ninoslava imaju pečat, a to su one iz 1240.i 1249. Ova prva iz 1232/5. (pripisana Desoju) nema pečat, jer ukratko - nije povelja, već dodatak na povelju (koja je danas izgubljena) Dakle Paskal (srpski pisar) piše ove dvije iz 1240. i 1249., shodno tome radi se o preinačavanju pojmova Bošnjanin i Dubrovčanin u Srbin i Vlah, a pitanje je je li ovaj dodatak uopće pisao Desoje, ili je samo pripisano na njegovo ime. Itekako je moguće da se radi o krivotvorini (!). Citat: Idemo dalje sa razbijanjem tvoje mitomanije i pseudoprevoda za Kinama, dobio si prevod jugoslovenskih vizantologa, dobio si americkog, idemo sada da vidimo sta kaze Bonski korpus. https://archive.org/details/ioanniscinn ... 1/mode/2up strana 104, deo na latinskom (neka ti neko prevede ako ne znas latinski). Što se mene tiče mogao si mi dati kako Kinamov navod prevode Angela Merkel, Željko Komšić i pijandura iz obližnje birtije - ne bi činilo nikakvu razliku, jer se nigdje ne navodi kako se došlo do tog prijevoda. Amater33 ti navodi da se ne radi o imenici, već o pridjevu - Σερβικῆς (Servikís) = srpsko, a ne = Srbija (!). Dakle, idemo prevesti po tvojem načinu: "Kad stiže blizu Save odatle zaokrenu prema drugoj reci po imenu Drina koja izvire negde odozgo i odvaja Bosnu od ostale srpske." Ova činjenica, pored toga što tebe pravi budalom, samo pokazuje na to koliko su zapravo tvoji dragocjeni "vizantolozi" vrsni u grčkom jeziku Citat: Prevodi se kao ostale a ne druge. I da, riječ ἄλλης se uporno prijevodi kao "ostale" ali zapravo se može prevesti kao "druge", "drugačije", "različite" i sl. Pogledaj: https://en.wiktionary.org/wiki/%E1%BC%8 ... E%B7%CF%82https://en.wiktionary.org/wiki/%E1%BC%8 ... ient_Greekhttps://en.wiktionary.org/wiki/%E1%BC%8 ... ient_GreekI prijevod "druge" ima puno više smisla nego "ostale". Još ti daje primjer sa istom rječju (ἄλλης), i ti opet ne vjeruješ (!!!) Tvoja zadrtost je uistinu bez premca Citat: Usporediti knjigu VI, odlomak 12, rečenica 2: „Νουραδὶν γὰρ τοῦ Βερροιαίου σατράπου, καὶ τοῦ Λυκαονίας ἡγεμονεύοντος σουλτάν, Μελίου τε τοῦ Ἀρμενίων δυνάστου, καὶ τοῦ Ἀγκυρανῶν ἄρχοντος τῆς τε ἄλλης Γαλατικῆς ἐς ταὐτὸ πνευσάντων, ἐφ' ᾧ κατὰ Ῥωμαίων στρατεύσειαν.“ „Jer Nür-ad-Dîn atabeg Alepa, i sultan koji je vladao Likanijom i Mleh gospodar Armenaca, i vladar Ankire i druge (ἄλλης - állis) galačanske (Γαλατικῆς - Galatikís) [zemlje] dogovorili su se oko iste stvari, da krenu u napad na Rimljane. Prevode li tvoji neprežaljeni "vizantolozi" ovo kao "ostale"? Citat: Rasprava izmedju tebe i mene ne postoji Ovdje se slažem u potpunosti. Rasprava između mene i tebe ne postoji - tvoji postovi se svode na monolog u kojem se ponavljaš kao pokvarena kazeta, pozivaš se isključivo na autoritet i ignoriraš priložene dokaze, zajedno sa mojim primjedbama za koje sam ti već troznamenkast broj puta napomenuo kako osporavaju srpstvo Bosne i povelja Ninoslava. Ovo je doslovno formula za tvoja zadnja tri odgovora na moje postove - pošalješ prijevod Kinama, prospeš nešto o tome kako je ovo što šaljem pseudopovijest, i ne odgovoriš na pola od mojih primjedbi, koje sam ponovio više puta. Nije da ih pokušaš osporiti, već ih direktno ignoriraš (!). Nikako se nisi dotakao spomena Dubrovčana u kulinovoj povelji, a glede tvoga krhkog ega, sumnjam da ćeš ikada. Citat: I kako da nastavimo kada ne znas cirilicu. Sta ti uopste radis? Cepkas tudje objave ili delove i kacis ih kao svoje, bez da navedes odakle si to preuzeo? Ćirilica samo važi za titular. Ninoslavljeve povelje i prijepis stonske imaš okačene na internetu, zajedno sa njihovom transliteracijom i prijevodom  shodno tome, ne vidim ikakav problem. Citat: Ako hoces da nastavis, onda pocni da kacis odakle preuzimas bukvalno sve na sta se pozivas(izvore i literatura), sto do sada nisi nijednom uradio Mogu okačiti djela iz kojih crpim citate, ali sam si svjestan toga da se ne pozivam na literaturu nego oblikujem svoje mišljenje prema dokazima. Autoritet mi je sasvim nebitan pored dobre argumentacije i izvora. Citat: Imas tekst na sredjovekovnom grckom, procitas, prevedes i to je to.  ako je toliko lako, čemu onda to silno citiranje literature? Citat: Ja se ne pozivam na misljenje nekog autoriteta nego sve vreme kacim doslovan prevod Kinamovog dela od strane vizantologa. A ja ti kačim doslovan prijevod Kinamovog navoda uz OBJAŠNJENJE I DODATNI PRIMJER  tko ovdje koga zajebaje? Odbacuješ prijevod Amatera33 zato jer je neki anonimus sa foruma, a prihvaćaš prijevod iz priložene literature, ne obazirući se na argumente, već na, bizantologe "koji su prosli kroz stotine vizantijskih tekstova, savrseno razumeju jezik, tematiku i smisao koji je pisac hteo reci" a u istom mahu prijevode pridjev Servikís u imenicu zrnorazuma je napisao/la: ovo ti se zove argumentum ab auctoritate i logička je pogreška. Kako se usudiš reći "argumentum ab auctoritate" ako ne znaš pričati latinski?! Šala na stranu, ovi Vitini isprdci od postova su školski primjer argumenta iz autoriteta. Citat: i ne, ne prevodi cijeli svijet tako i time se ne rješava ništa čak i da prevodi. Viti je očito priša "cijeli svijet". Glede toga, ne može biti kršćanin (Ivan 15:18-21) Opet, @fravitaizkotora, da "najpriznatiji vizantolozi" metnu i spomen krilatih svinja u Kinamov navod, bi li im povjerovao? Citat: Kako je on Romej, moguće je da crpi podatke o Bosni od Porfirogeneta pa bi odatle tvoj prijevod imao smisla. Ali on ništa suštinski ne mijenja. Ne crpi, već je to izravni izvještaj sa terena, kada se bizantska vojska mimoilazi sa mađarskom i srpskom, izbija kod Save, pa prijelazi preko Drine. Citat: Ali na temelju autoriteta zaključuješ da prijevod treba biti doslovan, a ne mora. Prijatelju, ovaj prijevod koji je Amater33 priložio je najdoslovniji moguć! Ceha je napisao/la: U kojem stoljeću je Rama dio Bosne? To ne može biti ako Bosna ne drži Uskoplje.
Drži. Uskoplje i Rama se priključuju u Bosnu na koncu 11. stoljeća (Po opisu iz LJPD). Ali Rama je proizišla iz Livna, a Uskoplje iz Plive. Citat: Kao što rekoh gore... Kada se Dnoluka prvi puta spominje? zalutala je napisao/la: Bosnu (τὸ χωρίον Βόσωνα) prvi spominje bizantski car pisac Konstantin VII. Porfirogenet u polovici X. st. kao malenu zemlju s dva grada (Katera i Desnek) u sastavu srpske države. Tada se Bosna prostirala oko gornjeg i srednjeg toka rijeke Bosne, približno do Zavidovića.
Ne spominje je kao zemlju, već kao područje, teritorij. Koristi "χωρίον" [khōríon], a to je umanjenica od "χώρα" [khṓrā] - i ako ćemo otezati, možemo prevesti kao "zemljica", ali to uopće nije karitativan prijevod. Pogledaj sad na primjer iz poglavlja o Travuniji: "Na »području« Travunije i Konavlja nalaze se naseljena mjesta..." (χωρίῳ - dativ jednine χωρῐ́ον [khōríon]) Dakle područje unutar arhontije Srbije. Citat: U drugoj polovici X. st. Bosna je nakratko stekla samostalnost, a njezin je ban zaposjeo hrvatske županije Uskoplje, Luku i Plivu. LJPD je nepouzdano djelo i ne bi se trebalo na njega oslanjati za ovakve informacije, pogotovo kad uračunamo činjenicu da se bosanski ban javlja tek 1069. i ne prije. Citat: Ipak, mnogo su bila duža razdoblja u kojima je prvotna Bosna do XI. st. pripadala susjednoj hrvatskoj, odnosno srpskoj državi. Po mojem mišljenju, stanje Bosne kroz rani srednji vijek: ~7. st. - Hrvatska ~860ih - Srbija ~927. - Hrvatska ~998. - Bugarska ~1018. - Bizant ~1037. - Duklja ~1060ih - Hrvatska ~1089. - Duklja ~1110ih - Bizant ~1154. - Mađarska Citat: Nakon 1018. priznavala je vrhovnu vlast bizantskoga cara, a između 1081. i 1088. došla je pod vlast dukljanskoga kralja Bodina, koji joj je za upravitelja postavio kneza Stjepana. Ne, Dukljani to područje zauzimaju tek nakon smrti Zvonimira (1089.) Citat: Nakon Bodinove smrti (oko 1101) Bosna se politički osamostalila. Ne, nije. Ostaje dio Duklje sve do njenog pada pod Bizant. Citat: Kada su početkom XII. st. Arpadovići ovladali hrvatskim zemljama do mora, i Bosna se našla u sferi njihova političkoga utjecaja i razvila se kao ugarska vazalna, polusamostalna država, pa je oko polovice XII. st. u njoj uklonjena domaća vladarska dinastija, a za bana postavljen slavonski velikaš Borič (1154–63), koji je kao ugarski vazal sudjelovao 1154. u ratu protiv Bizanta. Borić je bio bizantski egzarh i nije iz Slavonije, već došljak u Slavoniju. Dobio je posjede u okolici Požege nakon što je prihvatio vrhovništvo Ugarskog kralja 1154., i on je po svemu sudeći rodom iz Bosne. Inače, tada je Bosna ponovno uključena u sastav kraljevstva krune kralja Zvonimira tj. jedinstvenog kraljevstva Hrvatske (i Dalmacije). 1165. je Bizant opet zauzima. Citat: Gdje piše da je Bosna do XII stoljeća bila srpska? Eminencija je napisao/la: doslovno strane enciklopedije banove nazivaju hrvatskim vladarima pod ugarskom suverenoscu hahahaha!!! Ti i @zalutala pravite istu grešku kao naš dragi kolega Vita. Ako hoćete nešto uistinu dokazati, pozivajte se na povijesne izvore, a ne na autoritet. Dakle "stare enciklopedije" možeš slobodno odbaciti.
|
|
| Vrh |
|
 |
|
Eminencija
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 19 sij 2025, 01:50 |
|
Pridružen/a: 18 svi 2018, 00:02 Postovi: 6734
|
skafiskafnjak je napisao/la: zrnorazuma je napisao/la: Ovo bi zapravo trebalo rješiti svaku dilemu svakomu tko je objektivan. Ugarska legitimizira čitava svoja prava na Bosnu time što su ugarski kraljevi stekli hrvatsku krunu. Zato Ugri svojeg namjesnika u Bosni i nazivaju titulom koja se koristi već otprije za namjesnike u Hrvatskoj. Ugarska nikada nije koristila titulu bana sve dok Arpadovići nisu postali kraljevi Hrvatske Uistinu. Ugarska polaže pravo na Bosnu preko krune kralja Zvonimira. Kada Bosna postaje kraljevinom (ili pak biva priključena pod nemanjićku krunu) to stanje se remeti. Na jednu stranu imaš ugarskog kralja koji polaže pravo na Bosnu preko krune Dmitra Zvonimira, a na drugoj imaš Tvrtka koji se nominalno kruni krunom Stefana Nemanjića Prvovjenčanog i uzdiže svoje posjede na rang kraljevstva. Citat: Za odnos Srbije i Bosne važniji je autentični spis, pa tako najbolje citirati tebi omiljenog Tvrtka: idoh v’ sr’b’skuju zemlju … i tamo š’dšu mi venčan’ bi’h’ Bogom darovanim’ mi vencem’ na kraljev’stvo preroditel’ moih’ … i po tom’ načeh’ s’ Bogom’ kraljevati i praviti prestol sr’b’skije zemlje” Ovo ti se odnosi na različite zemlje u sastavu bosanskog kraljevstva. Imaš povelju iz 1353. u kojoj se navodi da su se događaji opisani u njoj izvršili "kada je išao gospodin ban Tvrtko prvi put u humsku zemlju". Tvrtko se ide kruniti u manastiru Mileševa (kako saznajemo od Orbinija) dakle u Rašku, srpsku zemlju. Isto može da se odnosi na širi pojam srpske zemlje, dakle Rašku, sa gornjim Podrinjem, Travunijom i Zetom. Znači da, srpska zemlja i bosanska nisu iste. To su glavne dvije cjeline bosanske države - Bosna i Srblje/Raška. U širi pojam Bosne spadaju Vrhbosna, Donji Kraji, Usora, Soli, Hum, Završje i neretvanska Krajina. fravitaizkotora je napisao/la: Saznali smo da ne znas cirilicu, ali se zato predstavljas velikim poznavaocem sadrzaja cirilicnih povelja. Svaka cast Ne znam ćirilicu, ali zato postoji divna stvar koja se zove internet. Požalio sam se na onaj pdf Serbice jer kada kopiram tekst izađu zbrkana slova, a to ne mogu pretvoriti u latinicu. Citat: Prepis je stonska povelja a ne povelje Ninoslava, oni su originali, sve tri su imale pecate (sto bi i znao da znas cirilicu). Tako da..... objasni se sam sebi. Malo lažeš kolega Vita. Dvije od povelja bana Ninoslava imaju pečat, a to su one iz 1240.i 1249. Ova prva iz 1232/5. (pripisana Desoju) nema pečat, jer ukratko - nije povelja, već dodatak na povelju (koja je danas izgubljena) Dakle Paskal (srpski pisar) piše ove dvije iz 1240. i 1249., shodno tome radi se o preinačavanju pojmova Bošnjanin i Dubrovčanin u Srbin i Vlah, a pitanje je je li ovaj dodatak uopće pisao Desoje, ili je samo pripisano na njegovo ime. Itekako je moguće da se radi o krivotvorini (!). Citat: Idemo dalje sa razbijanjem tvoje mitomanije i pseudoprevoda za Kinama, dobio si prevod jugoslovenskih vizantologa, dobio si americkog, idemo sada da vidimo sta kaze Bonski korpus. https://archive.org/details/ioanniscinn ... 1/mode/2up strana 104, deo na latinskom (neka ti neko prevede ako ne znas latinski). Što se mene tiče mogao si mi dati kako Kinamov navod prevode Angela Merkel, Željko Komšić i pijandura iz obližnje birtije - ne bi činilo nikakvu razliku, jer se nigdje ne navodi kako se došlo do tog prijevoda. Amater33 ti navodi da se ne radi o imenici, već o pridjevu - Σερβικῆς (Servikís) = srpsko, a ne = Srbija (!). Dakle, idemo prevesti po tvojem načinu: "Kad stiže blizu Save odatle zaokrenu prema drugoj reci po imenu Drina koja izvire negde odozgo i odvaja Bosnu od ostale srpske." Ova činjenica, pored toga što tebe pravi budalom, samo pokazuje na to koliko su zapravo tvoji dragocjeni "vizantolozi" vrsni u grčkom jeziku Citat: Prevodi se kao ostale a ne druge. I da, riječ ἄλλης se uporno prijevodi kao "ostale" ali zapravo se može prevesti kao "druge", "drugačije", "različite" i sl. Pogledaj: https://en.wiktionary.org/wiki/%E1%BC%8 ... E%B7%CF%82https://en.wiktionary.org/wiki/%E1%BC%8 ... ient_Greekhttps://en.wiktionary.org/wiki/%E1%BC%8 ... ient_GreekI prijevod "druge" ima puno više smisla nego "ostale". Još ti daje primjer sa istom rječju (ἄλλης), i ti opet ne vjeruješ (!!!) Tvoja zadrtost je uistinu bez premca Citat: Usporediti knjigu VI, odlomak 12, rečenica 2: „Νουραδὶν γὰρ τοῦ Βερροιαίου σατράπου, καὶ τοῦ Λυκαονίας ἡγεμονεύοντος σουλτάν, Μελίου τε τοῦ Ἀρμενίων δυνάστου, καὶ τοῦ Ἀγκυρανῶν ἄρχοντος τῆς τε ἄλλης Γαλατικῆς ἐς ταὐτὸ πνευσάντων, ἐφ' ᾧ κατὰ Ῥωμαίων στρατεύσειαν.“ „Jer Nür-ad-Dîn atabeg Alepa, i sultan koji je vladao Likanijom i Mleh gospodar Armenaca, i vladar Ankire i druge (ἄλλης - állis) galačanske (Γαλατικῆς - Galatikís) [zemlje] dogovorili su se oko iste stvari, da krenu u napad na Rimljane. Prevode li tvoji neprežaljeni "vizantolozi" ovo kao "ostale"? Citat: Rasprava izmedju tebe i mene ne postoji Ovdje se slažem u potpunosti. Rasprava između mene i tebe ne postoji - tvoji postovi se svode na monolog u kojem se ponavljaš kao pokvarena kazeta, pozivaš se isključivo na autoritet i ignoriraš priložene dokaze, zajedno sa mojim primjedbama za koje sam ti već troznamenkast broj puta napomenuo kako osporavaju srpstvo Bosne i povelja Ninoslava. Ovo je doslovno formula za tvoja zadnja tri odgovora na moje postove - pošalješ prijevod Kinama, prospeš nešto o tome kako je ovo što šaljem pseudopovijest, i ne odgovoriš na pola od mojih primjedbi, koje sam ponovio više puta. Nije da ih pokušaš osporiti, već ih direktno ignoriraš (!). Nikako se nisi dotakao spomena Dubrovčana u kulinovoj povelji, a glede tvoga krhkog ega, sumnjam da ćeš ikada. Citat: I kako da nastavimo kada ne znas cirilicu. Sta ti uopste radis? Cepkas tudje objave ili delove i kacis ih kao svoje, bez da navedes odakle si to preuzeo? Ćirilica samo važi za titular. Ninoslavljeve povelje i prijepis stonske imaš okačene na internetu, zajedno sa njihovom transliteracijom i prijevodom  shodno tome, ne vidim ikakav problem. Citat: Ako hoces da nastavis, onda pocni da kacis odakle preuzimas bukvalno sve na sta se pozivas(izvore i literatura), sto do sada nisi nijednom uradio Mogu okačiti djela iz kojih crpim citate, ali sam si svjestan toga da se ne pozivam na literaturu nego oblikujem svoje mišljenje prema dokazima. Autoritet mi je sasvim nebitan pored dobre argumentacije i izvora. Citat: Imas tekst na sredjovekovnom grckom, procitas, prevedes i to je to.  ako je toliko lako, čemu onda to silno citiranje literature? Citat: Ja se ne pozivam na misljenje nekog autoriteta nego sve vreme kacim doslovan prevod Kinamovog dela od strane vizantologa. A ja ti kačim doslovan prijevod Kinamovog navoda uz OBJAŠNJENJE I DODATNI PRIMJER  tko ovdje koga zajebaje? Odbacuješ prijevod Amatera33 zato jer je neki anonimus sa foruma, a prihvaćaš prijevod iz priložene literature, ne obazirući se na argumente, već na, bizantologe "koji su prosli kroz stotine vizantijskih tekstova, savrseno razumeju jezik, tematiku i smisao koji je pisac hteo reci" a u istom mahu prijevode pridjev Servikís u imenicu zrnorazuma je napisao/la: ovo ti se zove argumentum ab auctoritate i logička je pogreška. Kako se usudiš reći "argumentum ab auctoritate" ako ne znaš pričati latinski?! Šala na stranu, ovi Vitini isprdci od postova su školski primjer argumenta iz autoriteta. Citat: i ne, ne prevodi cijeli svijet tako i time se ne rješava ništa čak i da prevodi. Viti je očito priša "cijeli svijet". Glede toga, ne može biti kršćanin (Ivan 15:18-21) Opet, @fravitaizkotora, da "najpriznatiji vizantolozi" metnu i spomen krilatih svinja u Kinamov navod, bi li im povjerovao? Citat: Kako je on Romej, moguće je da crpi podatke o Bosni od Porfirogeneta pa bi odatle tvoj prijevod imao smisla. Ali on ništa suštinski ne mijenja. Ne crpi, već je to izravni izvještaj sa terena, kada se bizantska vojska mimoilazi sa mađarskom i srpskom, izbija kod Save, pa prijelazi preko Drine. Citat: Ali na temelju autoriteta zaključuješ da prijevod treba biti doslovan, a ne mora. Prijatelju, ovaj prijevod koji je Amater33 priložio je najdoslovniji moguć! Ceha je napisao/la: U kojem stoljeću je Rama dio Bosne? To ne može biti ako Bosna ne drži Uskoplje.
Drži. Uskoplje i Rama se priključuju u Bosnu na koncu 11. stoljeća (Po opisu iz LJPD). Ali Rama je proizišla iz Livna, a Uskoplje iz Plive. Citat: Kao što rekoh gore... Kada se Dnoluka prvi puta spominje? zalutala je napisao/la: Bosnu (τὸ χωρίον Βόσωνα) prvi spominje bizantski car pisac Konstantin VII. Porfirogenet u polovici X. st. kao malenu zemlju s dva grada (Katera i Desnek) u sastavu srpske države. Tada se Bosna prostirala oko gornjeg i srednjeg toka rijeke Bosne, približno do Zavidovića.
Ne spominje je kao zemlju, već kao područje, teritorij. Koristi "χωρίον" [khōríon], a to je umanjenica od "χώρα" [khṓrā] - i ako ćemo otezati, možemo prevesti kao "zemljica", ali to uopće nije karitativan prijevod. Pogledaj sad na primjer iz poglavlja o Travuniji: "Na »području« Travunije i Konavlja nalaze se naseljena mjesta..." (χωρίῳ - dativ jednine χωρῐ́ον [khōríon]) Dakle područje unutar arhontije Srbije. Citat: U drugoj polovici X. st. Bosna je nakratko stekla samostalnost, a njezin je ban zaposjeo hrvatske županije Uskoplje, Luku i Plivu. LJPD je nepouzdano djelo i ne bi se trebalo na njega oslanjati za ovakve informacije, pogotovo kad uračunamo činjenicu da se bosanski ban javlja tek 1069. i ne prije. Citat: Ipak, mnogo su bila duža razdoblja u kojima je prvotna Bosna do XI. st. pripadala susjednoj hrvatskoj, odnosno srpskoj državi. Po mojem mišljenju, stanje Bosne kroz rani srednji vijek: ~7. st. - Hrvatska ~860ih - Srbija ~927. - Hrvatska ~998. - Bugarska ~1018. - Bizant ~1037. - Duklja ~1060ih - Hrvatska ~1089. - Duklja ~1110ih - Bizant ~1154. - Mađarska Citat: Nakon 1018. priznavala je vrhovnu vlast bizantskoga cara, a između 1081. i 1088. došla je pod vlast dukljanskoga kralja Bodina, koji joj je za upravitelja postavio kneza Stjepana. Ne, Dukljani to područje zauzimaju tek nakon smrti Zvonimira (1089.) Citat: Nakon Bodinove smrti (oko 1101) Bosna se politički osamostalila. Ne, nije. Ostaje dio Duklje sve do njenog pada pod Bizant. Citat: Kada su početkom XII. st. Arpadovići ovladali hrvatskim zemljama do mora, i Bosna se našla u sferi njihova političkoga utjecaja i razvila se kao ugarska vazalna, polusamostalna država, pa je oko polovice XII. st. u njoj uklonjena domaća vladarska dinastija, a za bana postavljen slavonski velikaš Borič (1154–63), koji je kao ugarski vazal sudjelovao 1154. u ratu protiv Bizanta. Borić je bio bizantski egzarh i nije iz Slavonije, već došljak u Slavoniju. Dobio je posjede u okolici Požege nakon što je prihvatio vrhovništvo Ugarskog kralja 1154., i on je po svemu sudeći rodom iz Bosne. Inače, tada je Bosna ponovno uključena u sastav kraljevstva krune kralja Zvonimira tj. jedinstvenog kraljevstva Hrvatske (i Dalmacije). 1165. je Bizant opet zauzima. Citat: Gdje piše da je Bosna do XII stoljeća bila srpska? Eminencija je napisao/la: doslovno strane enciklopedije banove nazivaju hrvatskim vladarima pod ugarskom suverenoscu hahahaha!!! Ti i @zalutala pravite istu grešku kao naš dragi kolega Vita. Ako hoćete nešto uistinu dokazati, pozivajte se na povijesne izvore, a ne na autoritet. Dakle "stare enciklopedije" možeš slobodno odbaciti. Strane enciklopedije! Nedokazujem navodima enciklopedije stajaliste.Pocelo je kad je ovaj spomenuo modernu historiografiju u svom postu a ja zakljucio da se ona neslaze sa njime nego je to njihovo cudacko pravoslavno misljenje izdvojeno i kontra vascelog sveta.
_________________ Jedino oružje im je pero, ali su nepismeni.
|
|
| Vrh |
|
 |
|
Eminencija
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 19 sij 2025, 01:57 |
|
Pridružen/a: 18 svi 2018, 00:02 Postovi: 6734
|
Citat: Mogu okačiti djela iz kojih crpim citate, ali sam si svjestan toga da se ne pozivam na literaturu nego oblikujem svoje mišljenje prema dokazima. Autoritet mi je sasvim nebitan pored dobre argumentacije i izvora. Bre dokazano je da je bosna iskljucivo vezana za srbijo bre sve do kraja 12. veka. Sta ti bre nije jasno/ Reko pop prevarije prevaratovic da da jeste tako.Odi bre pitaj ga! EEE moj fravitaizitraktor postoji razlog sto u vas ima sto niukoga nema,sto vam je parlament popunjen sa 200 ljudi jednog faraona,sto vam niko nista nesmije pitat dok se nadvoznjak pravi nego tek kad se srusi! Turci ste!!! Bukve u glavi! Lakse vas je prevarit nego vam dokazat da ste bili prevareni.
_________________ Jedino oružje im je pero, ali su nepismeni.
|
|
| Vrh |
|
 |
|
zalutala
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 19 sij 2025, 02:01 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2022, 12:02 Postovi: 2833
|
skafiskafnjak je napisao/la: zrnorazuma je napisao/la: Ovo bi zapravo trebalo rješiti svaku dilemu svakomu tko je objektivan. Ugarska legitimizira čitava svoja prava na Bosnu time što su ugarski kraljevi stekli hrvatsku krunu. Zato Ugri svojeg namjesnika u Bosni i nazivaju titulom koja se koristi već otprije za namjesnike u Hrvatskoj. Ugarska nikada nije koristila titulu bana sve dok Arpadovići nisu postali kraljevi Hrvatske Uistinu. Ugarska polaže pravo na Bosnu preko krune kralja Zvonimira. Kada Bosna postaje kraljevinom (ili pak biva priključena pod nemanjićku krunu) to stanje se remeti. Na jednu stranu imaš ugarskog kralja koji polaže pravo na Bosnu preko krune Dmitra Zvonimira, a na drugoj imaš Tvrtka koji se nominalno kruni krunom Stefana Nemanjića Prvovjenčanog i uzdiže svoje posjede na rang kraljevstva. Citat: Za odnos Srbije i Bosne važniji je autentični spis, pa tako najbolje citirati tebi omiljenog Tvrtka: idoh v’ sr’b’skuju zemlju … i tamo š’dšu mi venčan’ bi’h’ Bogom darovanim’ mi vencem’ na kraljev’stvo preroditel’ moih’ … i po tom’ načeh’ s’ Bogom’ kraljevati i praviti prestol sr’b’skije zemlje” Ovo ti se odnosi na različite zemlje u sastavu bosanskog kraljevstva. Imaš povelju iz 1353. u kojoj se navodi da su se događaji opisani u njoj izvršili "kada je išao gospodin ban Tvrtko prvi put u humsku zemlju". Tvrtko se ide kruniti u manastiru Mileševa (kako saznajemo od Orbinija) dakle u Rašku, srpsku zemlju. Isto može da se odnosi na širi pojam srpske zemlje, dakle Rašku, sa gornjim Podrinjem, Travunijom i Zetom. Znači da, srpska zemlja i bosanska nisu iste. To su glavne dvije cjeline bosanske države - Bosna i Srblje/Raška. U širi pojam Bosne spadaju Vrhbosna, Donji Kraji, Usora, Soli, Hum, Završje i neretvanska Krajina. fravitaizkotora je napisao/la: Saznali smo da ne znas cirilicu, ali se zato predstavljas velikim poznavaocem sadrzaja cirilicnih povelja. Svaka cast Ne znam ćirilicu, ali zato postoji divna stvar koja se zove internet. Požalio sam se na onaj pdf Serbice jer kada kopiram tekst izađu zbrkana slova, a to ne mogu pretvoriti u latinicu. Citat: Prepis je stonska povelja a ne povelje Ninoslava, oni su originali, sve tri su imale pecate (sto bi i znao da znas cirilicu). Tako da..... objasni se sam sebi. Malo lažeš kolega Vita. Dvije od povelja bana Ninoslava imaju pečat, a to su one iz 1240.i 1249. Ova prva iz 1232/5. (pripisana Desoju) nema pečat, jer ukratko - nije povelja, već dodatak na povelju (koja je danas izgubljena) Dakle Paskal (srpski pisar) piše ove dvije iz 1240. i 1249., shodno tome radi se o preinačavanju pojmova Bošnjanin i Dubrovčanin u Srbin i Vlah, a pitanje je je li ovaj dodatak uopće pisao Desoje, ili je samo pripisano na njegovo ime. Itekako je moguće da se radi o krivotvorini (!). Citat: Idemo dalje sa razbijanjem tvoje mitomanije i pseudoprevoda za Kinama, dobio si prevod jugoslovenskih vizantologa, dobio si americkog, idemo sada da vidimo sta kaze Bonski korpus. https://archive.org/details/ioanniscinn ... 1/mode/2up strana 104, deo na latinskom (neka ti neko prevede ako ne znas latinski). Što se mene tiče mogao si mi dati kako Kinamov navod prevode Angela Merkel, Željko Komšić i pijandura iz obližnje birtije - ne bi činilo nikakvu razliku, jer se nigdje ne navodi kako se došlo do tog prijevoda. Amater33 ti navodi da se ne radi o imenici, već o pridjevu - Σερβικῆς (Servikís) = srpsko, a ne = Srbija (!). Dakle, idemo prevesti po tvojem načinu: "Kad stiže blizu Save odatle zaokrenu prema drugoj reci po imenu Drina koja izvire negde odozgo i odvaja Bosnu od ostale srpske." Ova činjenica, pored toga što tebe pravi budalom, samo pokazuje na to koliko su zapravo tvoji dragocjeni "vizantolozi" vrsni u grčkom jeziku Citat: Prevodi se kao ostale a ne druge. I da, riječ ἄλλης se uporno prijevodi kao "ostale" ali zapravo se može prevesti kao "druge", "drugačije", "različite" i sl. Pogledaj: https://en.wiktionary.org/wiki/%E1%BC%8 ... E%B7%CF%82https://en.wiktionary.org/wiki/%E1%BC%8 ... ient_Greekhttps://en.wiktionary.org/wiki/%E1%BC%8 ... ient_GreekI prijevod "druge" ima puno više smisla nego "ostale". Još ti daje primjer sa istom rječju (ἄλλης), i ti opet ne vjeruješ (!!!) Tvoja zadrtost je uistinu bez premca Citat: Usporediti knjigu VI, odlomak 12, rečenica 2: „Νουραδὶν γὰρ τοῦ Βερροιαίου σατράπου, καὶ τοῦ Λυκαονίας ἡγεμονεύοντος σουλτάν, Μελίου τε τοῦ Ἀρμενίων δυνάστου, καὶ τοῦ Ἀγκυρανῶν ἄρχοντος τῆς τε ἄλλης Γαλατικῆς ἐς ταὐτὸ πνευσάντων, ἐφ' ᾧ κατὰ Ῥωμαίων στρατεύσειαν.“ „Jer Nür-ad-Dîn atabeg Alepa, i sultan koji je vladao Likanijom i Mleh gospodar Armenaca, i vladar Ankire i druge (ἄλλης - állis) galačanske (Γαλατικῆς - Galatikís) [zemlje] dogovorili su se oko iste stvari, da krenu u napad na Rimljane. Prevode li tvoji neprežaljeni "vizantolozi" ovo kao "ostale"? Citat: Rasprava izmedju tebe i mene ne postoji Ovdje se slažem u potpunosti. Rasprava između mene i tebe ne postoji - tvoji postovi se svode na monolog u kojem se ponavljaš kao pokvarena kazeta, pozivaš se isključivo na autoritet i ignoriraš priložene dokaze, zajedno sa mojim primjedbama za koje sam ti već troznamenkast broj puta napomenuo kako osporavaju srpstvo Bosne i povelja Ninoslava. Ovo je doslovno formula za tvoja zadnja tri odgovora na moje postove - pošalješ prijevod Kinama, prospeš nešto o tome kako je ovo što šaljem pseudopovijest, i ne odgovoriš na pola od mojih primjedbi, koje sam ponovio više puta. Nije da ih pokušaš osporiti, već ih direktno ignoriraš (!). Nikako se nisi dotakao spomena Dubrovčana u kulinovoj povelji, a glede tvoga krhkog ega, sumnjam da ćeš ikada. Citat: I kako da nastavimo kada ne znas cirilicu. Sta ti uopste radis? Cepkas tudje objave ili delove i kacis ih kao svoje, bez da navedes odakle si to preuzeo? Ćirilica samo važi za titular. Ninoslavljeve povelje i prijepis stonske imaš okačene na internetu, zajedno sa njihovom transliteracijom i prijevodom  shodno tome, ne vidim ikakav problem. Citat: Ako hoces da nastavis, onda pocni da kacis odakle preuzimas bukvalno sve na sta se pozivas(izvore i literatura), sto do sada nisi nijednom uradio Mogu okačiti djela iz kojih crpim citate, ali sam si svjestan toga da se ne pozivam na literaturu nego oblikujem svoje mišljenje prema dokazima. Autoritet mi je sasvim nebitan pored dobre argumentacije i izvora. Citat: Imas tekst na sredjovekovnom grckom, procitas, prevedes i to je to.  ako je toliko lako, čemu onda to silno citiranje literature? Citat: Ja se ne pozivam na misljenje nekog autoriteta nego sve vreme kacim doslovan prevod Kinamovog dela od strane vizantologa. A ja ti kačim doslovan prijevod Kinamovog navoda uz OBJAŠNJENJE I DODATNI PRIMJER  tko ovdje koga zajebaje? Odbacuješ prijevod Amatera33 zato jer je neki anonimus sa foruma, a prihvaćaš prijevod iz priložene literature, ne obazirući se na argumente, već na, bizantologe "koji su prosli kroz stotine vizantijskih tekstova, savrseno razumeju jezik, tematiku i smisao koji je pisac hteo reci" a u istom mahu prijevode pridjev Servikís u imenicu zrnorazuma je napisao/la: ovo ti se zove argumentum ab auctoritate i logička je pogreška. Kako se usudiš reći "argumentum ab auctoritate" ako ne znaš pričati latinski?! Šala na stranu, ovi Vitini isprdci od postova su školski primjer argumenta iz autoriteta. Citat: i ne, ne prevodi cijeli svijet tako i time se ne rješava ništa čak i da prevodi. Viti je očito priša "cijeli svijet". Glede toga, ne može biti kršćanin (Ivan 15:18-21) Opet, @fravitaizkotora, da "najpriznatiji vizantolozi" metnu i spomen krilatih svinja u Kinamov navod, bi li im povjerovao? Citat: Kako je on Romej, moguće je da crpi podatke o Bosni od Porfirogeneta pa bi odatle tvoj prijevod imao smisla. Ali on ništa suštinski ne mijenja. Ne crpi, već je to izravni izvještaj sa terena, kada se bizantska vojska mimoilazi sa mađarskom i srpskom, izbija kod Save, pa prijelazi preko Drine. Citat: Ali na temelju autoriteta zaključuješ da prijevod treba biti doslovan, a ne mora. Prijatelju, ovaj prijevod koji je Amater33 priložio je najdoslovniji moguć! Ceha je napisao/la: U kojem stoljeću je Rama dio Bosne? To ne može biti ako Bosna ne drži Uskoplje.
Drži. Uskoplje i Rama se priključuju u Bosnu na koncu 11. stoljeća (Po opisu iz LJPD). Ali Rama je proizišla iz Livna, a Uskoplje iz Plive. Citat: Kao što rekoh gore... Kada se Dnoluka prvi puta spominje? zalutala je napisao/la: Bosnu (τὸ χωρίον Βόσωνα) prvi spominje bizantski car pisac Konstantin VII. Porfirogenet u polovici X. st. kao malenu zemlju s dva grada (Katera i Desnek) u sastavu srpske države. Tada se Bosna prostirala oko gornjeg i srednjeg toka rijeke Bosne, približno do Zavidovića.
Ne spominje je kao zemlju, već kao područje, teritorij. Koristi "χωρίον" [khōríon], a to je umanjenica od "χώρα" [khṓrā] - i ako ćemo otezati, možemo prevesti kao "zemljica", ali to uopće nije karitativan prijevod. Pogledaj sad na primjer iz poglavlja o Travuniji: "Na »području« Travunije i Konavlja nalaze se naseljena mjesta..." (χωρίῳ - dativ jednine χωρῐ́ον [khōríon]) Dakle područje unutar arhontije Srbije. Citat: U drugoj polovici X. st. Bosna je nakratko stekla samostalnost, a njezin je ban zaposjeo hrvatske županije Uskoplje, Luku i Plivu. LJPD je nepouzdano djelo i ne bi se trebalo na njega oslanjati za ovakve informacije, pogotovo kad uračunamo činjenicu da se bosanski ban javlja tek 1069. i ne prije. Citat: Ipak, mnogo su bila duža razdoblja u kojima je prvotna Bosna do XI. st. pripadala susjednoj hrvatskoj, odnosno srpskoj državi. Po mojem mišljenju, stanje Bosne kroz rani srednji vijek: ~7. st. - Hrvatska ~860ih - Srbija ~927. - Hrvatska ~998. - Bugarska ~1018. - Bizant ~1037. - Duklja ~1060ih - Hrvatska ~1089. - Duklja ~1110ih - Bizant ~1154. - MađarskaCitat: Nakon 1018. priznavala je vrhovnu vlast bizantskoga cara, a između 1081. i 1088. došla je pod vlast dukljanskoga kralja Bodina, koji joj je za upravitelja postavio kneza Stjepana. Ne, Dukljani to područje zauzimaju tek nakon smrti Zvonimira (1089.) Citat: Nakon Bodinove smrti (oko 1101) Bosna se politički osamostalila. Ne, nije. Ostaje dio Duklje sve do njenog pada pod Bizant. Citat: Kada su početkom XII. st. Arpadovići ovladali hrvatskim zemljama do mora, i Bosna se našla u sferi njihova političkoga utjecaja i razvila se kao ugarska vazalna, polusamostalna država, pa je oko polovice XII. st. u njoj uklonjena domaća vladarska dinastija, a za bana postavljen slavonski velikaš Borič (1154–63), koji je kao ugarski vazal sudjelovao 1154. u ratu protiv Bizanta. Borić je bio bizantski egzarh i nije iz Slavonije, već došljak u Slavoniju. Dobio je posjede u okolici Požege nakon što je prihvatio vrhovništvo Ugarskog kralja 1154., i on je po svemu sudeći rodom iz Bosne. Inače, tada je Bosna ponovno uključena u sastav kraljevstva krune kralja Zvonimira tj. jedinstvenog kraljevstva Hrvatske (i Dalmacije). 1165. je Bizant opet zauzima. Citat: Gdje piše da je Bosna do XII stoljeća bila srpska? Eminencija je napisao/la: doslovno strane enciklopedije banove nazivaju hrvatskim vladarima pod ugarskom suverenoscu hahahaha!!! Ti i @zalutala pravite istu grešku kao naš dragi kolega Vita. Ako hoćete nešto uistinu dokazati, pozivajte se na povijesne izvore, a ne na autoritet. Dakle "stare enciklopedije" možeš slobodno odbaciti.Reče čovjek kojem su povijesni izvori, citiram: Po mom mišljenju I uz to niti za jedan svoj navod nije naveo ni jedan povijesni izvor.
|
|
| Vrh |
|
 |
|
zalutala
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 19 sij 2025, 02:12 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2022, 12:02 Postovi: 2833
|
Eminencija je napisao/la: Citat: Mogu okačiti djela iz kojih crpim citate, ali sam si svjestan toga da se ne pozivam na literaturu nego oblikujem svoje mišljenje prema dokazima. Autoritet mi je sasvim nebitan pored dobre argumentacije i izvora. Bre dokazano je da je bosna iskljucivo vezana za srbijo bre sve do kraja 12. veka. Sta ti bre nije jasno/ Reko pop prevarije prevaratovic da da jeste tako.Odi bre pitaj ga! EEE moj fravitaizitraktor postoji razlog sto u vas ima sto niukoga nema,sto vam je parlament popunjen sa 200 ljudi jednog faraona,sto vam niko nista nesmije pitat dok se nadvoznjak pravi nego tek kad se srusi! Turci ste!!! Bukve u glavi! Lakse vas je prevarit nego vam dokazat da ste bili prevareni. Zamisli da si Srbin, dokazuješ da je Bosna srpska zemlja i onda pročitaš da su Srbe bosanski franjevci za vrijeme Turaka(tada su doslovno bili jad i bijeda) otresali ko slinu. Fra Grga dao potpis protiv srpske aneksije Bosne. Odbijali školske udžbenike iz Srbije, mada su ih Srbi uvjeravali da je ćirilica pismo kojim su pisali. Kao da franjevci nisu znali kojim pismom su pisali Fra Jukić im rekao da nikad nisu bili narod nego sluge Odbili srpsku ponudu da im osnuju crkvu koju će voditi u Beogradu Pišem iz glave ne mogu se svega sjetiti. Ima toga još
|
|
| Vrh |
|
 |
|
skafiskafnjak
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 19 sij 2025, 02:24 |
|
Pridružen/a: 25 ruj 2022, 18:18 Postovi: 213 Lokacija: Gačani - nepoznat narod s rijeke Gacke
|
zalutala je napisao/la: Reče čovjek kojem su povijesni izvori, citiram: Po mom mišljenju  Po mom mišljenju koje se temelji na povijesnim izvorima. Citat: I uz to niti za jedan svoj navod nije naveo ni jedan povijesni izvor. +Predromaničke crkve, 9. - 11. st. [Postoje 3 predromaničke, ranosrednjovjekovne crkve u jezgri Bosne - Vrutci (Ilijaš), Blažuj/Rogačići (Ilidža), Haljinići (Kakanj), koje dijele iste značajke i stil gradnje kao one koje možemo pronaći u žarištu ranosrednjovjekovne Hrvatske, a dvije od te tri na sebi sadrže starohrvatske pleterne ukrase, koji su dokaz kako je ta arhitektura jedino mogla doći u Bosnu putem hrvatske vlasti na tom području. Crkva u Vrutcima se datira u drugu polovinu 9. stoljeća ili prvu polovinu 10. stoljeća, te zajedno sa crkvom u Blažuju tj. Rogačićima sadrži prethodno spomenute pleterne ukrase.] https://zemaljskimuzej.ba/sites/default ... k_kriz.jpg Vrutci https://ivanlovrenovic.com/fm/photos/vn ... 7a-bih.jpg Blažuj +Povelja kralja Petra Krešimira IV. otoku Maun, 1069. [U njoj se spominju "banovi" (množina) iz čega proizlazi da je postojalo više banova. U vrijeme Arpadovića pronalazimo dva bana polovinom 12. stoljeća - jednog za Hrvatsku i jednog za Bosnu. Ne postoji nikakav opravdani razlog da bi u razdoblju od ~65 godina mijenjali određene vrste banova, pa se po tome može zaključiti da se onaj spomen "banova" u navedenoj povelji mora odnositi na banove Hrvatske i Bosne. Banovi u tom nisu imali te izričite titule (ban Bosne je bio samo "ban"), no zasigurno jesu upravljali istim teritorijem kao i u kasnijim razdobljima. Upravo zbog prava na Bosnu preko krune Zvonimira hrvatsko-ugarski kralj dodjeljuje titulu bana bivšem egzarhu Boriću] »Zato ja Krešimir, koji po milosti Božjoj upravljam Hrvatskom i Dalmacijom i ravnam kraljevstvom djeda svoga, blage uspomene kralja Krešimira, i oca svoga kralja Stjepana, što blago počiva u Kliškom polju, počeh godine 1069. od utjelovlienja Isusa Krista, Gospodina našega, indikcije 7., epakte (2)5, konkurente 3, kad sam stolovao u svom konaku u Ninu, zajedno sa svojim županima, dvoranima i banovima pa i kapelanima svoga kraljevskog dvora misliti o tom, kako bi svemogući Bog vladu nasljednoga kraljevstva, što mi je predana, očuvao i kako bi duši mojih prethodnika vječni pokoj darovao...« +Bosanska biskupija, 11. st. [Morala biti osnovana u vrijeme kada je Hrvatska držala područje Bosne, jer se prvotno spominje kao podložna splitskoj nadbiskupiji, u 11. stoljeću. - naime vatikanski dokument "Provinciale vetus" u dijelu koji se odnosi na razdoblje između oko 1060. - 1075., poslje popisa ugarskih gradova "Civitates Ungarie" spominje "Civitates Dalmatie et Croatie" - "Gradovi/Mjesta Dalmacije i Hrvatske". U sklopu jedine metropolije tj. nadbiskupije Dalmacije i Hrvatske sa Solinom (tj. Splitom) na čelu, navodi "Bosnu" kao jedan od gradova koji se nalazi u Hrvatskoj i Dalmaciji.] »Metropolitsko središte Salona (Salona, Solin, H.), mjesto Jadera (Jader, Zadar, H.), mjesto Skandona (Scantona, Skradin, H.), mjesto Tragurij (Tragurium, Trogir, H.), mjesto Belgrad (Belgradum, Biograd na Moru, H.), mjesto Arb (Arbum, Rab, H.), mjesto Absara (Absarum, Osor, H.), mjesto Vekla (Vecla, Krk, H.), mjesto Sisija (Sissia, Siscia, Sisak, H.), mjesto Raguzij (Ragusium, Dubrovnik, H.), mjesto Katara (Catarum, Kotor, CG), mjesto Stagnum (Stagnum, Ston, H.), mjesto Mukrona (Muccur, Makar, H.), mjesto Bosna (Bosna, Visoko, BiH), mjesto Dulcinij (Dulcinium, Ulcinj, CG), mjesto Svacij (Suacium, Svač, A.), mjesto Antibar (Antibarum, Bar, CG), mjesto Delmenija (Delmenia, Omiš, H.) i mjesto Nona (Nona, Nin, H.)« Poenta je u tome što su granice biskupija u ranom srednjem vijeku uobičajeno pratile granice država. Ako u kojem slučaju nisu, postojao bi valjan razlog za to (npr. za onaj dio Istre koji je kasnija stečevina Hrvatske osvojena u ranom 9. st.) Znači, ondje gdje se prostire pojedina biskupija, dotle se vjerovatno prostire i ona država u kojoj se ta biskupija nalazi. Jurisdikcija nadbiskupija može prelaziti granice država u smislu da postoje druge biskupije izvan pojedine države koje su podložne toj prethodno spomenutoj nadbiskupiji (ono što je bosanska bila dubrovačkoj) no same biskupije bi rijetko kada prelazile granice države. Znači, bosanska biskupija se javlja oko 1070. u kao podložna Splitu, prije toga nije postojala, dakle u tom vremenskom razdoblju se osnovala bosanska biskupija na području koje je prethodno držala splitska biskupija ili pak neka druga biskupija podložna Splitu. Tako da nam jedino ostaju dva izbora. Ili je a) Bosna u to vrijeme bila u sastavu Hrvatske ili je b) Bosna u to vrijeme postojala kao neovisna državica koja je bila u sastavu splitske biskupije možda zato jer je Split polagao pravo na čitavu zapadnorimsku Dalmaciju (i šire). I da, nije moguće da je Bosna tada bila u sastavu Srbije glede svega ovoga, naročito kada uračunamo da se ovo sve odvija poslje crkvenog raskola, a odnosi između Crkava su vrlo napeti u to vrijeme, i čisto sumnjam da bi srpski vladari dopustili mješanje Rima na svojim prostorima, pogotovo kada znamo da je Srbija u ovo vrijeme pod vrhovnom vlašću Bizanta, ako ne i sami dio bizantskog carstva. Glede toga kako nemamo nikakvih dokaza (i ne, ne brojim LJPD pod dokaze, barem ne kao one temeljne) da je Bosna ikada bila neovisna država, a imamo arheološke nalaze koji nam potvrđuju osebujan utjecaj zapada na tom području u ranom srednjem vijeku koji je jedino mogao doći putem Hrvatske, ja zaključujem da je ova prva opcija puno vjerovatnija od druge. +Historia Salonitana, 13. st. [Navodi se bizantsko zauzeće Hrvatske i Dalmacije, te dijelo navodi da je "skoro pa cijela" Hrvatska spala pod vlast Bizanta. Kako znamo da su pod Bizantom bili svi krajevi južno od okolice rijeke Krke zajedno sa Bosnom, jedini način na koji bi ta rečenica o tome "kako Bizant drži gotovo pa cijelu Hrvatsku" bila smislena je da Toma smatra Bosnu kao dijelom Hrvatske. Toma također nigdje ne napominje da je Bosna bila pod Bizantom što ima smisla ako je po vidu Tome Hrvatska uključivala Bosnu, nad kojom je tada vladao Borić.] »U to je vrijeme car Emanuel slavne uspomene zapovijedao u Carigradu. Čitava Dalmacija i gotovo cijela Hrvatska bijahu podvrgnuti njegovoj vlasti...« »To su bile granice kraljevstva njihova (Hrvata): od istoka (tj. juga) Duklja, gdje je bio grad Dioklitija, od zapada Kranjska, prema moru do Stridona, koji je danas granica Dalmacije i Istre; od sjevera pak rijeka Dunav (i odatle) do mora Jadranskoga s cijelom Maronijom i Humskim kneštvom...« [Napomena - Delmina i Delmis se vjerovatno odnose na Duklju, ne na Duvno. VIDI: Ludwig Steindorff i lokacija "Dalme" https://www.forum.hr/showpost.php?p=803 ... tcount=622https://www.forum.hr/showpost.php?p=803 ... tcount=623Još, pri ovome, Ana Komnena koristi naziv "Delma" za Duklju...] Historia Salonitana nam daje opis granica te vuče granicu Hrvatske od obale Dunava (u drugoj polovini 11. stoljeća, tj. za vrijeme vladavine Petra Krešimira IV. & Dmitra Zvonimira Hrvatska je držala područije županije Vuke, što znači da je imala granicu kod Dunava) sve do Jadranskog mora, a kako smo zaključili iz gore priloženog teksta - to onda mora značiti da se u Hrvatsku isto ubraja i Bosna.] Pri tome još imamo franačko nalazište u Rogatici, iako izolirano, može biti dokaz Hrvatske vlasti u Bosni (Hrvati su jedini bili pod franačkom vlašću). Za srpsku vlast u Bosni imamo DAI I LJPD: DAI: Citat: U krštenoj Srbiji su naseljeni gradovi Dostinika, Tzernabouskei (Černabusk?), Međurječje, Drežnik, Lesnek (Lešnica?), Soli, a na području Bosna - Kotorac i Desnek (Teševo?). LJPD: Citat: Srbiju, pak koja se naziva i Zagorje, podijelio je u dvije pokrajine:jednu od velike rijeke Drine prema zapadnoj strani, sve do planine Pini, koju je nazvao još Bosnom. Drugu, pak, od iste rijeke Drine prema istočnoj strani sve do Lipljana i Laba, koju je nazvao Raškom. (PS ovaj opis granica Bosne iz LJPD se odnosi na doba bodinove vlasti. Bosna je jedino mogla sezati do Mons Pini (identificirano kao borova glava kod Livna) nakon što su u nju priključeni ž. Rama i ž. Uskoplje, a to se nije mogo dogoditi prije 1089.) Moje razlogovanje zašto smještam razmjenu vlasti u onakva razdoblja: https://www.forum.hr/showpost.php?p=106 ... tcount=177https://www.forum.hr/showpost.php?p=106 ... tcount=176Bolje?
|
|
| Vrh |
|
 |
|
zalutala
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 19 sij 2025, 02:53 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2022, 12:02 Postovi: 2833
|
skafiskafnjak je napisao/la: zalutala je napisao/la: Reče čovjek kojem su povijesni izvori, citiram: Po mom mišljenju  Po mom mišljenju koje se temelji na povijesnim izvorima. Citat: I uz to niti za jedan svoj navod nije naveo ni jedan povijesni izvor. +Predromaničke crkve, 9. - 11. st. [Postoje 3 predromaničke, ranosrednjovjekovne crkve u jezgri Bosne - Vrutci (Ilijaš), Blažuj/Rogačići (Ilidža), Haljinići (Kakanj), koje dijele iste značajke i stil gradnje kao one koje možemo pronaći u žarištu ranosrednjovjekovne Hrvatske, a dvije od te tri na sebi sadrže starohrvatske pleterne ukrase, koji su dokaz kako je ta arhitektura jedino mogla doći u Bosnu putem hrvatske vlasti na tom području. Crkva u Vrutcima se datira u drugu polovinu 9. stoljeća ili prvu polovinu 10. stoljeća, te zajedno sa crkvom u Blažuju tj. Rogačićima sadrži prethodno spomenute pleterne ukrase.] https://zemaljskimuzej.ba/sites/default ... k_kriz.jpg Vrutci https://ivanlovrenovic.com/fm/photos/vn ... 7a-bih.jpg Blažuj +Povelja kralja Petra Krešimira IV. otoku Maun, 1069. [U njoj se spominju "banovi" (množina) iz čega proizlazi da je postojalo više banova. U vrijeme Arpadovića pronalazimo dva bana polovinom 12. stoljeća - jednog za Hrvatsku i jednog za Bosnu. Ne postoji nikakav opravdani razlog da bi u razdoblju od ~65 godina mijenjali određene vrste banova, pa se po tome može zaključiti da se onaj spomen "banova" u navedenoj povelji mora odnositi na banove Hrvatske i Bosne. Banovi u tom nisu imali te izričite titule (ban Bosne je bio samo "ban"), no zasigurno jesu upravljali istim teritorijem kao i u kasnijim razdobljima. Upravo zbog prava na Bosnu preko krune Zvonimira hrvatsko-ugarski kralj dodjeljuje titulu bana bivšem egzarhu Boriću] »Zato ja Krešimir, koji po milosti Božjoj upravljam Hrvatskom i Dalmacijom i ravnam kraljevstvom djeda svoga, blage uspomene kralja Krešimira, i oca svoga kralja Stjepana, što blago počiva u Kliškom polju, počeh godine 1069. od utjelovlienja Isusa Krista, Gospodina našega, indikcije 7., epakte (2)5, konkurente 3, kad sam stolovao u svom konaku u Ninu, zajedno sa svojim županima, dvoranima i banovima pa i kapelanima svoga kraljevskog dvora misliti o tom, kako bi svemogući Bog vladu nasljednoga kraljevstva, što mi je predana, očuvao i kako bi duši mojih prethodnika vječni pokoj darovao...« +Bosanska biskupija, 11. st. [Morala biti osnovana u vrijeme kada je Hrvatska držala područje Bosne, jer se prvotno spominje kao podložna splitskoj nadbiskupiji, u 11. stoljeću. - naime vatikanski dokument "Provinciale vetus" u dijelu koji se odnosi na razdoblje između oko 1060. - 1075., poslje popisa ugarskih gradova "Civitates Ungarie" spominje "Civitates Dalmatie et Croatie" - "Gradovi/Mjesta Dalmacije i Hrvatske". U sklopu jedine metropolije tj. nadbiskupije Dalmacije i Hrvatske sa Solinom (tj. Splitom) na čelu, navodi "Bosnu" kao jedan od gradova koji se nalazi u Hrvatskoj i Dalmaciji.] »Metropolitsko središte Salona (Salona, Solin, H.), mjesto Jadera (Jader, Zadar, H.), mjesto Skandona (Scantona, Skradin, H.), mjesto Tragurij (Tragurium, Trogir, H.), mjesto Belgrad (Belgradum, Biograd na Moru, H.), mjesto Arb (Arbum, Rab, H.), mjesto Absara (Absarum, Osor, H.), mjesto Vekla (Vecla, Krk, H.), mjesto Sisija (Sissia, Siscia, Sisak, H.), mjesto Raguzij (Ragusium, Dubrovnik, H.), mjesto Katara (Catarum, Kotor, CG), mjesto Stagnum (Stagnum, Ston, H.), mjesto Mukrona (Muccur, Makar, H.), mjesto Bosna (Bosna, Visoko, BiH), mjesto Dulcinij (Dulcinium, Ulcinj, CG), mjesto Svacij (Suacium, Svač, A.), mjesto Antibar (Antibarum, Bar, CG), mjesto Delmenija (Delmenia, Omiš, H.) i mjesto Nona (Nona, Nin, H.)« Poenta je u tome što su granice biskupija u ranom srednjem vijeku uobičajeno pratile granice država. Ako u kojem slučaju nisu, postojao bi valjan razlog za to (npr. za onaj dio Istre koji je kasnija stečevina Hrvatske osvojena u ranom 9. st.) Znači, ondje gdje se prostire pojedina biskupija, dotle se vjerovatno prostire i ona država u kojoj se ta biskupija nalazi. Jurisdikcija nadbiskupija može prelaziti granice država u smislu da postoje druge biskupije izvan pojedine države koje su podložne toj prethodno spomenutoj nadbiskupiji (ono što je bosanska bila dubrovačkoj) no same biskupije bi rijetko kada prelazile granice države. Znači, bosanska biskupija se javlja oko 1070. u kao podložna Splitu, prije toga nije postojala, dakle u tom vremenskom razdoblju se osnovala bosanska biskupija na području koje je prethodno držala splitska biskupija ili pak neka druga biskupija podložna Splitu. Tako da nam jedino ostaju dva izbora. Ili je a) Bosna u to vrijeme bila u sastavu Hrvatske ili je b) Bosna u to vrijeme postojala kao neovisna državica koja je bila u sastavu splitske biskupije možda zato jer je Split polagao pravo na čitavu zapadnorimsku Dalmaciju (i šire). I da, nije moguće da je Bosna tada bila u sastavu Srbije glede svega ovoga, naročito kada uračunamo da se ovo sve odvija poslje crkvenog raskola, a odnosi između Crkava su vrlo napeti u to vrijeme, i čisto sumnjam da bi srpski vladari dopustili mješanje Rima na svojim prostorima, pogotovo kada znamo da je Srbija u ovo vrijeme pod vrhovnom vlašću Bizanta, ako ne i sami dio bizantskog carstva. Glede toga kako nemamo nikakvih dokaza (i ne, ne brojim LJPD pod dokaze, barem ne kao one temeljne) da je Bosna ikada bila neovisna država, a imamo arheološke nalaze koji nam potvrđuju osebujan utjecaj zapada na tom području u ranom srednjem vijeku koji je jedino mogao doći putem Hrvatske, ja zaključujem da je ova prva opcija puno vjerovatnija od druge. +Historia Salonitana, 13. st. [Navodi se bizantsko zauzeće Hrvatske i Dalmacije, te dijelo navodi da je "skoro pa cijela" Hrvatska spala pod vlast Bizanta. Kako znamo da su pod Bizantom bili svi krajevi južno od okolice rijeke Krke zajedno sa Bosnom, jedini način na koji bi ta rečenica o tome "kako Bizant drži gotovo pa cijelu Hrvatsku" bila smislena je da Toma smatra Bosnu kao dijelom Hrvatske. Toma također nigdje ne napominje da je Bosna bila pod Bizantom što ima smisla ako je po vidu Tome Hrvatska uključivala Bosnu, nad kojom je tada vladao Borić.] »U to je vrijeme car Emanuel slavne uspomene zapovijedao u Carigradu. Čitava Dalmacija i gotovo cijela Hrvatska bijahu podvrgnuti njegovoj vlasti...« »To su bile granice kraljevstva njihova (Hrvata): od istoka (tj. juga) Duklja, gdje je bio grad Dioklitija, od zapada Kranjska, prema moru do Stridona, koji je danas granica Dalmacije i Istre; od sjevera pak rijeka Dunav (i odatle) do mora Jadranskoga s cijelom Maronijom i Humskim kneštvom...« [Napomena - Delmina i Delmis se vjerovatno odnose na Duklju, ne na Duvno. VIDI: Ludwig Steindorff i lokacija "Dalme" https://www.forum.hr/showpost.php?p=803 ... tcount=622https://www.forum.hr/showpost.php?p=803 ... tcount=623Još, pri ovome, Ana Komnena koristi naziv "Delma" za Duklju...] Historia Salonitana nam daje opis granica te vuče granicu Hrvatske od obale Dunava (u drugoj polovini 11. stoljeća, tj. za vrijeme vladavine Petra Krešimira IV. & Dmitra Zvonimira Hrvatska je držala područije županije Vuke, što znači da je imala granicu kod Dunava) sve do Jadranskog mora, a kako smo zaključili iz gore priloženog teksta - to onda mora značiti da se u Hrvatsku isto ubraja i Bosna.] Pri tome još imamo franačko nalazište u Rogatici, iako izolirano, može biti dokaz Hrvatske vlasti u Bosni (Hrvati su jedini bili pod franačkom vlašću). Za srpsku vlast u Bosni imamo DAI I LJPD: DAI: Citat: U krštenoj Srbiji su naseljeni gradovi Dostinika, Tzernabouskei (Černabusk?), Međurječje, Drežnik, Lesnek (Lešnica?), Soli, a na području Bosna - Kotorac i Desnek (Teševo?). LJPD: Citat: Srbiju, pak koja se naziva i Zagorje, podijelio je u dvije pokrajine:jednu od velike rijeke Drine prema zapadnoj strani, sve do planine Pini, koju je nazvao još Bosnom. Drugu, pak, od iste rijeke Drine prema istočnoj strani sve do Lipljana i Laba, koju je nazvao Raškom. (PS ovaj opis granica Bosne iz LJPD se odnosi na doba bodinove vlasti. Bosna je jedino mogla sezati do Mons Pini (identificirano kao borova glava kod Livna) nakon što su u nju priključeni ž. Rama i ž. Uskoplje, a to se nije mogo dogoditi prije 1089.)Moje razlogovanje zašto smještam razmjenu vlasti u onakva razdoblja: https://www.forum.hr/showpost.php?p=106 ... tcount=177https://www.forum.hr/showpost.php?p=106 ... tcount=176Bolje? Nije bolje. Kasno je pa sam samo letimično pročitala što si napisao, sutra ću si dati više truda. Uskoplje kasnije ulazi u sasatv Bosne Uskoplje, srednjovjekovna bosanska županija na području sr. toka rijeke Vrbasa. Njezino područje isprva se nalazilo u sastavu Hrvatske, a najkasnije tijekom druge polovice XII. st. ušlo je u sastav Bosne. https://enciklopedija.hr/clanak/63410
|
|
| Vrh |
|
 |
|
zalutala
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 19 sij 2025, 02:54 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2022, 12:02 Postovi: 2833
|
|
p.s eto sam si dokazao da Bosna do 12. stoljeća nije bila u sastavu Srbije
|
|
| Vrh |
|
 |
|
zalutala
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 19 sij 2025, 03:09 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2022, 12:02 Postovi: 2833
|
Rama, srednjovjekovna županija na području današnje Bosne i Hercegovine, oko srednjeg toka rijeke Neretve, sa sjedištem u utvrđenom gradu Prozoru. Prvotno se nalazila u sastavu hrv. kraljevstva, a tijekom XII. st. pripala je Bosni. https://www.enciklopedija.hr/clanak/51721
|
|
| Vrh |
|
 |
|
zalutala
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 19 sij 2025, 03:12 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2022, 12:02 Postovi: 2833
|
Lašva, srednjovjekovna bosanska župa u slijevu gornjeg i sr. toka istoimene rijeke. Mnogobrojni nalazi iz ilirsko-rimskoga doba potvrđuju naseljenost toga područja i prije doseljenja Slavena. U sastavu srednjovjekovne bosanske države župa Lašva nalazila se od XII. st. https://www.enciklopedija.hr/clanak/35540
|
|
| Vrh |
|
 |
|
Eminencija
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 19 sij 2025, 03:12 |
|
Pridružen/a: 18 svi 2018, 00:02 Postovi: 6734
|
|
jest i tacka bila je u sastavu srbije jer inace tvrtko enbi vojskom iso u srbiju.
_________________ Jedino oružje im je pero, ali su nepismeni.
|
|
| Vrh |
|
 |
|
skafiskafnjak
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 19 sij 2025, 03:16 |
|
Pridružen/a: 25 ruj 2022, 18:18 Postovi: 213 Lokacija: Gačani - nepoznat narod s rijeke Gacke
|
zalutala je napisao/la: Nije bolje. Kasno je pa sam samo letimično pročitala što si napisao, sutra ću si dati više truda. Uskoplje kasnije ulazi u sasatv Bosne Uskoplje, srednjovjekovna bosanska županija na području sr. toka rijeke Vrbasa. Njezino područje isprva se nalazilo u sastavu Hrvatske, a najkasnije tijekom druge polovice XII. st. ušlo je u sastav Bosne.https://enciklopedija.hr/clanak/63410  nije ni to što si potpuno zanemarila činjenicu da enciklopedije nisu nikakav valjani dokaz, nego si poslala citat koji upravo potvđuje ono što ja govorim Citat: p.s eto sam si dokazao da Bosna do 12. stoljeća nije bila u sastavu Srbije Kako molim? Citat: Rama, srednjovjekovna županija na području današnje Bosne i Hercegovine, oko srednjeg toka rijeke Neretve, sa sjedištem u utvrđenom gradu Prozoru. Prvotno se nalazila u sastavu hrv. kraljevstva, a tijekom XII. st. pripala je Bosni. https://www.enciklopedija.hr/clanak/51721Pa sve je točno, osim toga da je u 12. stoljeću pripala Bosni. Priključena je u Bosnu tijekom kasnog 11. stoljeća, za vrijeme dukljanskog širenja na Hrvatsku. Rubna područja se otkidaju od Hrvatske i priključuju u zemlje nad kojima Duklja ima prevlast. Otuda i ona enigmatična oblast Podgorje.
|
|
| Vrh |
|
 |
|
skafiskafnjak
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 19 sij 2025, 03:17 |
|
Pridružen/a: 25 ruj 2022, 18:18 Postovi: 213 Lokacija: Gačani - nepoznat narod s rijeke Gacke
|
Citat: Lašva, srednjovjekovna bosanska župa u slijevu gornjeg i sr. toka istoimene rijeke. Mnogobrojni nalazi iz ilirsko-rimskoga doba potvrđuju naseljenost toga područja i prije doseljenja Slavena. U sastavu srednjovjekovne bosanske države župa Lašva nalazila se od XII. st. https://www.enciklopedija.hr/clanak/35540Upitno, no dobro. Preporučio bi ti da prestaneš trpati temu sa člancima sa enciklopedije, jer ti to upravo ničemu ne služi.
|
|
| Vrh |
|
 |
|
fravitaizkotora
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 19 sij 2025, 03:19 |
|
Pridružen/a: 15 ožu 2024, 20:17 Postovi: 445
|
skafiskafnjak je napisao/la: fravitaizkotora je napisao/la: Saznali smo da ne znas cirilicu, ali se zato predstavljas velikim poznavaocem sadrzaja cirilicnih povelja. Svaka cast Ne znam ćirilicu, ali zato postoji divna stvar koja se zove internet. Požalio sam se na onaj pdf Serbice jer kada kopiram tekst izađu zbrkana slova, a to ne mogu pretvoriti u latinicu. Citat: Prepis je stonska povelja a ne povelje Ninoslava, oni su originali, sve tri su imale pecate (sto bi i znao da znas cirilicu). Tako da..... objasni se sam sebi. Malo lažeš kolega Vita. Dvije od povelja bana Ninoslava imaju pečat, a to su one iz 1240.i 1249. Ova prva iz 1232/5. (pripisana Desoju) nema pečat, jer ukratko - nije povelja, već dodatak na povelju (koja je danas izgubljena) Dakle Paskal (srpski pisar) piše ove dvije iz 1240. i 1249., shodno tome radi se o preinačavanju pojmova Bošnjanin i Dubrovčanin u Srbin i Vlah, a pitanje je je li ovaj dodatak uopće pisao Desoje, ili je samo pripisano na njegovo ime. Itekako je moguće da se radi o krivotvorini (!). Citat: Idemo dalje sa razbijanjem tvoje mitomanije i pseudoprevoda za Kinama, dobio si prevod jugoslovenskih vizantologa, dobio si americkog, idemo sada da vidimo sta kaze Bonski korpus. https://archive.org/details/ioanniscinn ... 1/mode/2up strana 104, deo na latinskom (neka ti neko prevede ako ne znas latinski). Što se mene tiče mogao si mi dati kako Kinamov navod prevode Angela Merkel, Željko Komšić i pijandura iz obližnje birtije - ne bi činilo nikakvu razliku, jer se nigdje ne navodi kako se došlo do tog prijevoda. Amater33 ti navodi da se ne radi o imenici, već o pridjevu - Σερβικῆς (Servikís) = srpsko, a ne = Srbija (!). Dakle, idemo prevesti po tvojem načinu: "Kad stiže blizu Save odatle zaokrenu prema drugoj reci po imenu Drina koja izvire negde odozgo i odvaja Bosnu od ostale srpske." Ova činjenica, pored toga što tebe pravi budalom, samo pokazuje na to koliko su zapravo tvoji dragocjeni "vizantolozi" vrsni u grčkom jeziku Citat: Prevodi se kao ostale a ne druge. I da, riječ ἄλλης se uporno prijevodi kao "ostale" ali zapravo se može prevesti kao "druge", "drugačije", "različite" i sl. Pogledaj: https://en.wiktionary.org/wiki/%E1%BC%8 ... E%B7%CF%82https://en.wiktionary.org/wiki/%E1%BC%8 ... ient_Greekhttps://en.wiktionary.org/wiki/%E1%BC%8 ... ient_GreekI prijevod "druge" ima puno više smisla nego "ostale". Još ti daje primjer sa istom rječju (ἄλλης), i ti opet ne vjeruješ (!!!) Tvoja zadrtost je uistinu bez premca Citat: Usporediti knjigu VI, odlomak 12, rečenica 2: „Νουραδὶν γὰρ τοῦ Βερροιαίου σατράπου, καὶ τοῦ Λυκαονίας ἡγεμονεύοντος σουλτάν, Μελίου τε τοῦ Ἀρμενίων δυνάστου, καὶ τοῦ Ἀγκυρανῶν ἄρχοντος τῆς τε ἄλλης Γαλατικῆς ἐς ταὐτὸ πνευσάντων, ἐφ' ᾧ κατὰ Ῥωμαίων στρατεύσειαν.“ „Jer Nür-ad-Dîn atabeg Alepa, i sultan koji je vladao Likanijom i Mleh gospodar Armenaca, i vladar Ankire i druge (ἄλλης - állis) galačanske (Γαλατικῆς - Galatikís) [zemlje] dogovorili su se oko iste stvari, da krenu u napad na Rimljane. Prevode li tvoji neprežaljeni "vizantolozi" ovo kao "ostale"? Citat: Rasprava izmedju tebe i mene ne postoji Ovdje se slažem u potpunosti. Rasprava između mene i tebe ne postoji - tvoji postovi se svode na monolog u kojem se ponavljaš kao pokvarena kazeta, pozivaš se isključivo na autoritet i ignoriraš priložene dokaze, zajedno sa mojim primjedbama za koje sam ti već troznamenkast broj puta napomenuo kako osporavaju srpstvo Bosne i povelja Ninoslava. Ovo je doslovno formula za tvoja zadnja tri odgovora na moje postove - pošalješ prijevod Kinama, prospeš nešto o tome kako je ovo što šaljem pseudopovijest, i ne odgovoriš na pola od mojih primjedbi, koje sam ponovio više puta. Nije da ih pokušaš osporiti, već ih direktno ignoriraš (!). Nikako se nisi dotakao spomena Dubrovčana u kulinovoj povelji, a glede tvoga krhkog ega, sumnjam da ćeš ikada. Citat: I kako da nastavimo kada ne znas cirilicu. Sta ti uopste radis? Cepkas tudje objave ili delove i kacis ih kao svoje, bez da navedes odakle si to preuzeo? Ćirilica samo važi za titular. Ninoslavljeve povelje i prijepis stonske imaš okačene na internetu, zajedno sa njihovom transliteracijom i prijevodom  shodno tome, ne vidim ikakav problem. Citat: Ako hoces da nastavis, onda pocni da kacis odakle preuzimas bukvalno sve na sta se pozivas(izvore i literatura), sto do sada nisi nijednom uradio Mogu okačiti djela iz kojih crpim citate, ali sam si svjestan toga da se ne pozivam na literaturu nego oblikujem svoje mišljenje prema dokazima. Autoritet mi je sasvim nebitan pored dobre argumentacije i izvora. Citat: Imas tekst na sredjovekovnom grckom, procitas, prevedes i to je to.  ako je toliko lako, čemu onda to silno citiranje literature? Citat: Ja se ne pozivam na misljenje nekog autoriteta nego sve vreme kacim doslovan prevod Kinamovog dela od strane vizantologa. A ja ti kačim doslovan prijevod Kinamovog navoda uz OBJAŠNJENJE I DODATNI PRIMJER  tko ovdje koga zajebaje? Odbacuješ prijevod Amatera33 zato jer je neki anonimus sa foruma, a prihvaćaš prijevod iz priložene literature, ne obazirući se na argumente, već na, bizantologe "koji su prosli kroz stotine vizantijskih tekstova, savrseno razumeju jezik, tematiku i smisao koji je pisac hteo reci" a u istom mahu prijevode pridjev Servikís u imenicu zrnorazuma je napisao/la: ovo ti se zove argumentum ab auctoritate i logička je pogreška. Kako se usudiš reći "argumentum ab auctoritate" ako ne znaš pričati latinski?! Šala na stranu, ovi Vitini isprdci od postova su školski primjer argumenta iz autoriteta. Citat: i ne, ne prevodi cijeli svijet tako i time se ne rješava ništa čak i da prevodi. Viti je očito priša "cijeli svijet". Glede toga, ne može biti kršćanin (Ivan 15:18-21) Opet, @fravitaizkotora, da "najpriznatiji vizantolozi" metnu i spomen krilatih svinja u Kinamov navod, bi li im povjerovao? Citat: Kako je on Romej, moguće je da crpi podatke o Bosni od Porfirogeneta pa bi odatle tvoj prijevod imao smisla. Ali on ništa suštinski ne mijenja. Ne crpi, već je to izravni izvještaj sa terena, kada se bizantska vojska mimoilazi sa mađarskom i srpskom, izbija kod Save, pa prijelazi preko Drine. Citat: Ali na temelju autoriteta zaključuješ da prijevod treba biti doslovan, a ne mora. Prijatelju, ovaj prijevod koji je Amater33 priložio je najdoslovniji moguć! Ceha je napisao/la: U kojem stoljeću je Rama dio Bosne? To ne može biti ako Bosna ne drži Uskoplje.
Drži. Uskoplje i Rama se priključuju u Bosnu na koncu 11. stoljeća (Po opisu iz LJPD). Ali Rama je proizišla iz Livna, a Uskoplje iz Plive. Citat: Kao što rekoh gore... Kada se Dnoluka prvi puta spominje? zalutala je napisao/la: Bosnu (τὸ χωρίον Βόσωνα) prvi spominje bizantski car pisac Konstantin VII. Porfirogenet u polovici X. st. kao malenu zemlju s dva grada (Katera i Desnek) u sastavu srpske države. Tada se Bosna prostirala oko gornjeg i srednjeg toka rijeke Bosne, približno do Zavidovića.
Ne spominje je kao zemlju, već kao područje, teritorij. Koristi "χωρίον" [khōríon], a to je umanjenica od "χώρα" [khṓrā] - i ako ćemo otezati, možemo prevesti kao "zemljica", ali to uopće nije karitativan prijevod. Pogledaj sad na primjer iz poglavlja o Travuniji: "Na »području« Travunije i Konavlja nalaze se naseljena mjesta..." (χωρίῳ - dativ jednine χωρῐ́ον [khōríon]) Dakle područje unutar arhontije Srbije. Citat: U drugoj polovici X. st. Bosna je nakratko stekla samostalnost, a njezin je ban zaposjeo hrvatske županije Uskoplje, Luku i Plivu. LJPD je nepouzdano djelo i ne bi se trebalo na njega oslanjati za ovakve informacije, pogotovo kad uračunamo činjenicu da se bosanski ban javlja tek 1069. i ne prije. Citat: Ipak, mnogo su bila duža razdoblja u kojima je prvotna Bosna do XI. st. pripadala susjednoj hrvatskoj, odnosno srpskoj državi. Po mojem mišljenju, stanje Bosne kroz rani srednji vijek: ~7. st. - Hrvatska ~860ih - Srbija ~927. - Hrvatska ~998. - Bugarska ~1018. - Bizant ~1037. - Duklja ~1060ih - Hrvatska ~1089. - Duklja ~1110ih - Bizant ~1154. - Mađarska Citat: Nakon 1018. priznavala je vrhovnu vlast bizantskoga cara, a između 1081. i 1088. došla je pod vlast dukljanskoga kralja Bodina, koji joj je za upravitelja postavio kneza Stjepana. Ne, Dukljani to područje zauzimaju tek nakon smrti Zvonimira (1089.) Citat: Nakon Bodinove smrti (oko 1101) Bosna se politički osamostalila. Ne, nije. Ostaje dio Duklje sve do njenog pada pod Bizant. Citat: Kada su početkom XII. st. Arpadovići ovladali hrvatskim zemljama do mora, i Bosna se našla u sferi njihova političkoga utjecaja i razvila se kao ugarska vazalna, polusamostalna država, pa je oko polovice XII. st. u njoj uklonjena domaća vladarska dinastija, a za bana postavljen slavonski velikaš Borič (1154–63), koji je kao ugarski vazal sudjelovao 1154. u ratu protiv Bizanta. Borić je bio bizantski egzarh i nije iz Slavonije, već došljak u Slavoniju. Dobio je posjede u okolici Požege nakon što je prihvatio vrhovništvo Ugarskog kralja 1154., i on je po svemu sudeći rodom iz Bosne. Inače, tada je Bosna ponovno uključena u sastav kraljevstva krune kralja Zvonimira tj. jedinstvenog kraljevstva Hrvatske (i Dalmacije). 1165. je Bizant opet zauzima. Citat: Gdje piše da je Bosna do XII stoljeća bila srpska? Eminencija je napisao/la: doslovno strane enciklopedije banove nazivaju hrvatskim vladarima pod ugarskom suverenoscu hahahaha!!! Ti i @zalutala pravite istu grešku kao naš dragi kolega Vita. Ako hoćete nešto uistinu dokazati, pozivajte se na povijesne izvore, a ne na autoritet. Dakle "stare enciklopedije" možeš slobodno odbaciti. Skaf ti si zestok promasaj i istorija nije za tebe, na vreme se povuci i okreni nekom laksem hobiju. Idemo redom. Sve tri povelje su imale pecat. Sa Desojeve povelje je otpao pecat, dok je pecat iz 1249. izgubljen posle prvog svetskog rata i ostala je sacuvana skica, tako da je ostao samo sacuvan taj jedan utisnuti "mali"pecat. Sve ovo sto ja govorim lepo pise kod Stojanovica, ali sta ja da radim kada ti ne znas cirilicu. Sta kaze Stojanovic za Desojevu povelju: "Ustavom na uzanom komadicu pergamenta, pecat otkinut". https://archive.org/details/StareSrpskePoveljeIPismaKnjigaIBeogradSremskiKarlovci1929/page/n13/mode/2upZnaci ne dosadjuj vise za Ninoslavljeve povelje i tvoje pseudotumacenje istih. Dalje, za Kinama. Ti i tvoj kompanjon sa forum.hr pojma nemate, sto je i logicno. Evo sta pise Bubalo u fusnoti odlicnog rada Територијална компонента краљевске титуле Немањића / The territorial component of the Nemanjić royal title Занимљиво је да византијски писац 12. века Јован Кинам, за именовање Србије користи, уз ређи облик Δαλματία, и поименичени придев Σερβική (подразумева се χώρα, којем би у српском одговарало Српска [земља]), но то је његов ауторски манир (уп. Οὐννική, као назив за Хунску, тј. Угарску земљу, Δαλματική, Далматска земља, Далмација) и таква употреба придева није страна грчком језику (Ioannis Cinnami epitome rerum ab Ioanne et Alexio Comnenis gestarum, rec. A. Meineke, Bonnae 1836, 104, l. 1, 8; 204, l. 1; 212, l. 15, 17; 213, l. 4; 288, l. 2). str247 Da ti prevedem Zanimljivo je da vizantijski pisac 12. veka Jovan Kinam, za imenovanje Srbije koristi, uz ređi oblik Δαλματία, i poimeničeni pridev Σερβική (podrazumeva se χώρα, kojem bi u srpskom odgovaralo Srpska [zemlja]), no to je njegov autorski manir (up. Οὐννική, kao naziv za Hunsku, tj. Ugarsku zemlju, Δαλματική, Dalmatska zemlja, Dalmacija) i takva upotreba prideva nije strana grčkom jeziku (Ioannis Cinnami epitome rerum ab Ioanne et Alexio Comnenis gestarum, rec. A. Meineke, Bonnae 1836, 104, l. 1, 8; 204, l. 1; 212, l. 15, 17; 213, l. 4; 288, l. 2). Tako da prestani da dosadjujes i za Kinama takodje. Tvoj pseudoistorijski pohod na Kinama, Niksu i Desoja je izgleda dosao do kraja.
|
|
| Vrh |
|
 |
|
fravitaizkotora
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 19 sij 2025, 03:42 |
|
Pridružen/a: 15 ožu 2024, 20:17 Postovi: 445
|
zalutala je napisao/la: Reče čovjek kojem su povijesni izvori, citiram: Po mom mišljenju I uz to niti za jedan svoj navod nije naveo ni jedan povijesni izvor. Komedija. Kaci samo postove sa forum.hr nekih likova kao kljucnu argumentaciju. Takodje kacio falsifikovanu povelju, pojma nije imao za pecate, ne razume se titulaturu i istorijsku terminologiju. Sve u svemu, zalutao oko hobi bavljenja istorijom, ne ume da citira literaturu i izvore, verovatno nista od toga nije ni citao ikada.
|
|
| Vrh |
|
 |
|
Eminencija
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 19 sij 2025, 05:00 |
|
Pridružen/a: 18 svi 2018, 00:02 Postovi: 6734
|
|
e ako je coban stojanovic reko mora da je papir visine 26 cm bula,zlatna bula najzlatnijeg perioda srbstva bosne sa tri zlatna pecata i vozom koji ide bez sina XD#
_________________ Jedino oružje im je pero, ali su nepismeni.
|
|
| Vrh |
|
 |
|
Ceha
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 19 sij 2025, 05:13 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 32707
|
@skafiskafnjak Da, Rama je dio Livna, a Uskoplje Plive (ima mojih karata o tome). Konac 11. st-a je smrt kralja Zvonimira. Misliš nešto u 12. stoljeću? Pliva se raspada na Plivu, Uskoplje i Luku već u LJPDu. Mislim da je to prvi zabilježeni spomen. Sad, kak ćeš datirati LJPD, koji je kasniji prijepis? Dnoluka je i ime za planinu, između Jajca i Travnika. https://www.dinarskogorje.com/dnolu269ka-planina.htmlU 10. stoljeću je vjerojatno bila samo Pliva. Kasnije, 11.stoljeće, eventualno 12., populacija raste, stvaraju se nove županije. U Uskoplju u 12. stoljeću su i ratovi s Bizantincima (a i u Rami, Usori, Solima, pa ii u Gornjoj Bosni), rekao bih da je to onda to razdoblje. U 12. stoljeću, Bosna drži barem dio Uskoplja, Rame, Lašve i Broda. No nekako mi se čini da te župe nisu nastale tada, nego prije. Lašva i Brod vuku povijest iz (Dno)luke. A Luka se odvojila iz Plive isto kada i Uskoplje. Rekao bih da je to negdje pod PK IV, vjerojatno jačanje hrvatske države. Podjela Dnoluke je sigurno kasnije, može biti i radi Bizanta. U Hrvatskoj je ostala (Dno)Luka, a ostatak, Lašvu i Brod je zauzela Bosna/Bizant. Iako je moguće da je i prije napravljena podjela...
|
|
| Vrh |
|
 |
|
fravitaizkotora
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 19 sij 2025, 15:37 |
|
Pridružen/a: 15 ožu 2024, 20:17 Postovi: 445
|
zrnorazuma je napisao/la: fravitaizkotora je napisao/la: Ne,
Srpska zemlja u sirem znacenju, kada se upotrebljava samostalno, iskljucivo se odnosi na teritoriju cele srpske kraljevine.
Znaci, kada Tvrko kaze, i otidoh u srpsku zemlju, on misli na to da je otisao u srpsku kraljevinu i tamo zaseo na upraznjeni presto.
Imas sve to lepo objasnjeno kod Djordja Bubala "Територијална компонента краљевске титуле Немањића / The territorial component of the Nemanjić royal title"
Tvrtko je nebitan za etnicko dokazivanje, o etnosu nam govori vec hiljadu puta ovde spomenuta stonska povelja i ninoslavljeve povelje, one povelje sto uporno negirate sve vreme i cije spominje Srblina i srpscie pokusavate da relativizujete.
Sad si kontradiktoran sam sebi jer si malo prije napisao da je srpska zemlja dio srpske kraljevine, koja obuhvaća i pomorsku. Ali to je stvar većine srpske historiografije, vidi što želi vidjeti, ne vidi što ne želi i po potrebi zamjeni stvar. Tvrtko je bitan jer o zemlji Srba govori u trećem licu, jer Bosnu ne uključuje u zemlju Srba. Oni koji razumiju etngenetske procese u srednjem vijeku razumiju zašto je to tako. Ti očito ne. Stonske povelje ne govore o ethnosu ništa jer se referiraju samo na pisma kojim su pisane. Povelje Mateja Ninoslava su IZNIMKA i to koju su prepisivali srpski dijaci, a original nemamo. S druge strane, od propasti bosanske države imamo poplavu primjera hrvatskog etniciteta u Bosni u izvorima, dok srpski potpuno izostaje među autohtonim Bosancima, ali mi od toga ne radimo festival ko vi. Ovo što pišem ne znači da nije bilo srpskog etniciteta u ranosrednjovijekovnoj Bosni. Međutim, kako rekoh, tvoj pristup izvorima je selektivan i uzimaš u obzir samo one koji govore o istovjetonosti etniciteta Bosne i Srbije, a ignoriraš sve druge. Na taj način, kao i većina srpske historiografije, projiciraš svoje želje unazad i tjeraš mak na konac da dokažeš svoju poantu. Maksimalno ste lišeni svake objektivnosti u nastojanju da retroaktivno posrbite što god možete. I također, razumjevate etničke odnose retrogradno. Srpstvo i Hrvatstvo i svi ostali etniciteti srednjeg vijeka su usko vezani uz uspostavu istoimene političke vlasti. Tako recimo Porfirogenet tretira 3 primorske Sklavinije kao porijeklom Srbe, a onda kao zasebne narode, na temelju toga kakva je politička vlast. To je i logično jer su plemenski savezi tako i funkcionirali. Govori o Hrvatima koji imaju zasebnu državu u Panoniji i Iliriku, a onda mu isti "nestaju" kako nestaje i njihova politička tvorevina. Etnicitet srednjeg vijeka nije isto što i eticitet danas, i zato je moguće da izvori za isti prostor i narod koriste različite etničke termine u različitim okolnostima. Primjera radi Porfirogenet za Zahumljane kaže da potječu od Srba, Toma Arhiđakon ih veže uz Hrvate, a njihov knez Mihajlo sam sebe veže uz Vistlane. Isti Porfirogenet Dukljane vidi zasebnima od Hrvata i Srba, neki drugi bizantski izvori ih asociraju kao jedne ili druge ili kao I JEDNE I DRUGE ili opet odvojene. Ono što ćeš napraviti ti i većina srpske historiografije je da ćete od zamršene situacije vidjeti vrlo jednostavnu i to uvijek, gle čuda, srpsku. Kako niste sami sebi teški? "U širem značenju, u zvaničnim i nezvaničnim spisima, izraz Srpska zemlja (ili Zemlja srpska), upotrebljen samostalno, ne odnosi se na staro državno jezgro, kao u tituli, već na čitavu teritoriju pod vrhovnom vlašću kralja. U Danilovom zborniku, recimo, govori se o otačastvu svome Srpskoj zemlji, o blagovernim kraljevima Srpske zemlje, o saboru Srpske zemlje, o vlasteli Srpske zemlje, o svim manastirima Zemlje srpske, o napadu na Srpsku zemlju, u Zemlju srpsku se dolazi ili se iz nje odlazi itd. U zapisu na praksapostolu jeromonaha Gervasija (1312/16; Hil. 47), za igumana Nikodima kaže se da je „ot oblasti zapadnije strani, zemlje rašskije, rekomije srpskije“; u zapisu monaha Nikole u Pećkom jevanđelju iz 1327/8. stoji da se mladi kralj Dušan nakon pohoda na vojsku bosanskog bana vratio ka roditelju svome „previsokomu kralju va zemlju srbskuju“ .Sankcije kraljevskih povelja neretko se obraćaju onima koji će gospodstvovati (kraljevstvovati) Srpskom zemljom; kralj Vladislav u Bistričkoj povelji govori o svim svetim crkvama u Srpskoj zemlji, a Milutin u Skopskoj (1299/1300) o bivšim kraljevima Srpske zemlje. Na čitavu teritoriju države odnose se i sledeći primeri: odredba iz povelje kralja Milutina Dubrovniku iz 1302. nalaže da „nijedan čovek u Srpskoj zemlji […] ne udaje u udavu Dubrovčanina“, a u osnivačkoj povelji manastira Dečana za vraždu se propisuje „kako je zakon po Srpskoj zemlji“. U dubrovačko-bugarskom ugovoru uperenom protiv kralja Uroša (1253) Dubrovčani su očekivali da Bog pomogne bugarskom caru „ispuditi vraga tvoga i našega Uroša iz Srpske zemlje i brata jego Vladislava i rod ih“. Територијална компонента краљевске титуле Немањића / The territorial component of the Nemanjić royal title 247-248. Ne znaci neka "zemlja Srba" koji ti prizeljkujes da znaci iz poznatih razloga, nego se iskljucivo odnosi na srpsko kraljevstvo tj. srpsku drzavu. Srpska zemlja i pomorska je titula srpskih kraljeva. Ninoslavljeve povelje nisu prepisi, vec originali, imali su pecate bana Ninoslava. Pojma nemam zasto vi mislite da su prepisi, verovatno neki narativ zadrzan u pseudo krugovima. Niko retroaktivno ne posrbljava Bosnu. Sami su se izjasnili ko su i kojim jezikom govore.
|
|
| Vrh |
|
 |
|
Graničar Jozo
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 19 sij 2025, 21:09 |
|
Pridružen/a: 23 pro 2009, 15:42 Postovi: 9105 Lokacija: Na rubu egzistencije
|
skafiskafnjak je napisao/la: Krunio se u srpskoj zemlji jer u Bosni nije još bila ustanovljena ikakva kraljevska baština. Bosna je bila bila banovina, vojvodstvo i egzarhat, ali nikada kraljevina. Ne bi Tvrtku pošlo za rukom da je pokušao isposlovati krunu od pape, jer je katolički, hrvatsko-ugarski kralj već držao pravo na Bosnu putem krune kralja Zvonimira. Kada je Tvrtko uočio da je srpsko prijestolje upražnjeno i titula kralja Srbije slobodna za bilo koga da je ugrabi, on uzima tu priliku preko babe Nemanjićke i usput uzdiže Bosnu na razinu kraljevine. Nešto što se hrvatsko-ugarskim kraljevima itekako ne sviđa, pa čitavo stoljeće i više pokušavaju sebi podložiti to bosansko kraljevstvo, i u nekoliko navrata čak i uspjevaju.
Je li ovo možda razlog za uvelićavanje pojave bogumila i hereze?
_________________ Too proud to beg, too dumb to steal, It's probably me...
Ej viteže graničaru, na razmeđi dvaju svjetova...
|
|
| Vrh |
|
 |
|
Eminencija
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 19 sij 2025, 22:06 |
|
Pridružen/a: 18 svi 2018, 00:02 Postovi: 6734
|
|
obicno da u to doba znaci to je uobicajena optuzba
_________________ Jedino oružje im je pero, ali su nepismeni.
|
|
| Vrh |
|
 |
|
dane-croatia
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 20 sij 2025, 06:36 |
|
Pridružen/a: 20 ruj 2009, 10:10 Postovi: 5731 Lokacija: Grobnik
|
fravitaizkotora je napisao/la: Niko retroaktivno ne posrbljava Bosnu. Sami su se izjasnili ko su i kojim jezikom govore.
Samo što to nije bilo izjašnjavanje na referendumu, već su tako iz nekog razloga napisala neka dva pisara...
_________________ RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst KREPAT MA NE MOLAT http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf
|
|
| Vrh |
|
 |
|
Salivator
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 20 sij 2025, 09:06 |
|
Pridružen/a: 25 pro 2023, 11:49 Postovi: 3576
|
dane-croatia je napisao/la: fravitaizkotora je napisao/la: Niko retroaktivno ne posrbljava Bosnu. Sami su se izjasnili ko su i kojim jezikom govore.
Samo što to nije bilo izjašnjavanje na referendumu, već su tako iz nekog razloga napisala neka dva pisara... Jeb'o papir, ima li kakva građevina da se falsificira 
_________________ Thiel je odselio u Patagoniju. Odselimo Patagoniju!
|
|
| Vrh |
|
 |
|
zalutala
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 20 sij 2025, 20:55 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2022, 12:02 Postovi: 2833
|
fravitaizkotora tvrdi da je Bosna do 12. stoljeća bila srpska. I onda sam postavi arheološke nalaze sa područja BiH na kojima je hrvatski pleter(9-10. stoljeće). 
|
|
| Vrh |
|
 |
|
zalutala
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 20 sij 2025, 21:00 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2022, 12:02 Postovi: 2833
|
Salivator je napisao/la: dane-croatia je napisao/la:
Samo što to nije bilo izjašnjavanje na referendumu, već su tako iz nekog razloga napisala neka dva pisara...
Jeb'o papir, ima li kakva građevina da se falsificira  To je najjednostavnije. Ako na manastiru piše XVI, makne se V i ostane XI 
|
|
| Vrh |
|
 |
|
fravitaizkotora
|
Naslov: Re: Šta danas uče Bošnjaci, Srbi i Hrvati o porijeklu Bošnjaka i srednjovjekovnoj Bosni ? Postano: 20 sij 2025, 21:56 |
|
Pridružen/a: 15 ožu 2024, 20:17 Postovi: 445
|
zalutala je napisao/la: fravitaizkotora tvrdi da je Bosna do 12. stoljeća bila srpska. I onda sam postavi arheološke nalaze sa područja BiH na kojima je hrvatski pleter(9-10. stoljeće).  Bravo. Preplet tj. tri linije koje se medjusobno ukrstaju i koje predstavljaju jedan od najcescih dekorativnih elemenata u srednjovekovnoj umetnosti su ustvari hrvatske i sa njima se odredjuju linije hrvatske drzave. Nema sta, divim ti se.
|
|
| Vrh |
|
 |
Online |
Trenutno korisnika/ca: / i 6 gostiju. |
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|