Bošnje bi u rat za ono što ne pripada njima.

Dobri su.

Vujanović zbog Sutorine odložio slanje ambasadora u BiH
Objavljeno: 16. 01. 2015 - 18:13 Novosti » Iz minute u minutu A A A Times Arial 53

Crnogorski predsjednik Filip Vujanović odlučio je danas da odloži potpisivanje ukaza o postavljenju ambasadora Crne Gore u Bosni i Hercegovini.

Razlog je to što je u Sarajevu pokrenuto pitanje razgraničenja Crne Gore i BIH i preispitivanje već usaglašenog ugovora o državnoj granici.

Vujanović je to odlučio poslije razgovora s predsjednicima Vlade i Skupštine, Milom Đukanovićem i Rankom Krivokapićem, i poslije telefonskog razgovora s članom Predsjedništva BiH, Bakirom Izetbegovićem, saopštio je kabinet crnogorskog predsjednika.

Crna Gora i BiH završile su razgraničenje i u maju prošle godine u Sarajevu usaglasile i parafirale dokumenta u vezi s granicom.

Dvije vlade su u junu, odnosno u novembru, utvrdile prijedlog ugovora o državnoj granici, po kojem Sutorina, primorska prevlaka kod Herceg Novog, ostaje u sastavu Crne Gore.

Međutim, nedavno je Rezolucijom o Sutorini, podnijetom na izjašnjavanje Parlamentu BiH, traženo je da se međudržavni ugovor odbaci kao štetan. Zato je zvanična Podgorica najprije izrazila ozbiljnu zabrinutost, a sada odlučila i da odloži postavljenje ambasadora u Sarajevu.

Pitanje prevlake kod Herceg Novog su otvorili pojedini političari i pravni stručnjaci u BiH, uz argument da je ona ustupljena Crnoj Gori 1947. godine u zamjenu za lovište u dolini Sutjeske kod Foče, ali da ta razmjena teritorija nikada nije verifikovana u parlamentima nekadašnjih jugoslovenskih republika, piše Slobodnaevropa.org.

Sutorina je prostor od 83.700 kvadratnih metara i obuhvata sedam naselja - Njivice, Kruševice, Prijevor, Ščepoševiće, Solila, Vrbanje i Sitnica - s oko 1.600 stanovnika.

Spahić: Crna Gora nema dokaz da je Sutorina njena

Geograf sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu Muriz Spahić za TV N1 je rekao da Crna Gora nema nijedan relevantan dokaz da je Sutorina njena teritorija i da joj je ikad pripadala.

“Po svim relevantnim činjenicama koje se definišu kao geografsko-istorijske, kartografske, pa i pravne, Sutorina pripada Bosni i Hercegovini, i želimo da dokažemo istinu“, rekao je Spahić.

On tvrdi da je Sutorina uvijek bila u sastavu BiH, bez obzira na to u čijim granicama i carstvima je ta država ranije bila.

“Crna Gora nema nijedan relevantan dokaz da je Sutorina njena teritorija i da joj je ikad pripadala. Ona je naslijedila tu teritoriju, tačnije, ona je nikada nije ni vratila, a morala je to uraditi“, dodao je Spahić.

Sarajevski geograf kaže da pitanje Sutorine ne bi trebalo da bude politizovano, već da samo treba dokazati činjenice.

“Ukoliko ne utvrdimo istinu, i buduće generacije će imati ovaj problem sa Crnom Gorom. Mislim da pitanje Sutorine treba da bude predmet međunarodne arbitraže. Ako pogledamo primjer Slovenije i Hrvatske, vidjećemo da oni vode spor oko jednog mnogo manjeg prostora. Nadao sam se da će Crna Gora ipak džentlmenski vratiti Sutorinu BiH, što se nije desilo“, rekao je Spahić, prenosi Mondo.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH zadužio je Ustavnopravnu komisiju da do 27. februara održi javnu raspravu o Sutorini nakon čega će zastupnici zauzeti konačan stav o prijedlogu rezolucije o Sutorini.

RSE saznaje: BiH razmatra da povuče ambasadora iz Crne Gore zbog Sutorine



Posljednjih nekoliko dana, Sutorina je postala top tema, kako u intelektualnim, tako i u političkim krugovima u Bosni i Hercegovini. Ovi prvi insistiraju na tome da Bosna i Hercegovina ne smije potpisati Ugovor o granici sa Crnom Gorom sve dok se ne riješi pitanje - čiji je ovaj pogranični pojas - bosanskohercegovački ili crnogorski.

Bh. intelektualci se pozivaju na istorijske, geografske i političke fakte, a najdalje u tome ide Suad Kurtćehajić, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka i jedan od inicijatora, kako ističe, povrata Sutorine Bosni i Hercegovini.

„Granice Bosne i Hercegovine su jasno utvrđene na Berlinskom kongresu i sa tim granicama je Bosna ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Te granice do danas njen parlament nije mijenjao, a Crna Gora je bila bez Sutorine tada i vijekovima prije. Mi možemo potpisati međudržavni ugovor sa Crnom Gorom samo onda kada se izvrši povrat Sutorine, ratificiran u njihovom parlamentu. Ako to ne urade, mi moramo ići pred međunarodni sud“, poručuje Kurtćehajić.

„Na bazi analize geografskih karata, mi dokazujemo da je Sutorina od svog osnutka u prvotnoj bosanskoj državi, pa sve do 1964. godine kada se posljednji put prikazuje na karti. I to je dokazivo“, tvrdi Muriz Spahić, predsjednik Udruženja geografa BiH.

Višemjesečno nastojanje intelektualaca da se o Sutorini oglasi i državni parlament, urodilo je plodom. Krajem prošle sedmice, na dnevnom redu te zakonodavne institucije našla se i Rezolucija o Sutorini. Njome se traži da Zastupnički dom bh parlamenta ocijeni neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Predlagač, poslanik SDP-a, Denis Bećirović o tome kaže:

„Prije svega, treba da pokušamo da se dogovorimo, a ako to ne može, zašto se neko i u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori boji Međunarodnog suda pravde“, pita se Bećirović.

Konačan stav o Prijedlogu rezolucije o Sutorini, bh. parlament će donijeti nakon što Ustavno-pravna komisija održi javnu raspravu o ovoj temi, a krajnji rok je 27. februar.

No, i prije toga je vidljivo kako i unutar sadašnje vlasti postoje različita viđenja o ovoj temi.

„Mi sada imamo goluba u ruci, a ako otvorimo Pandorinu kutiju, možemo završiti sa orlom nad glavom ili na grani“, ocjenjuje Zlatko Lagumdžija, ministar vanjskih poslova BiH.

„Rezolucija nije utemeljena i na neki način ona osuđuje sve ono što se do sada radilo. Ne spominje ni institucije, kako Vijeće ministara BiH, tako ni Povjerenstvo za utvrđivanje granice Bosne i Hercegovine sa Crnom Gorom“, smatra Borjana Krišto, zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma bh parlamenta.

Nisu samo političari podijeljeni oko toga treba li ili ne Bosna i Hercegovina otvarati pitanje granica sa Crnom Gorom. I Zarije Seizović, profesor međunarodnog prava kaže da bi se ovim slučajem mogli ugroziti odnosi dvije zemlje, ali i evropski put Bosne i Hercegovine.

“Ja se ne mogu opredijeliti ni za, ni protiv, ali znam da je trenutno zatečeno stanje, a to je da su utvrđene granice AVNOJ-evske i da su one i međunarodne granice. U aktuelnom političkom trenutku, pored toga, možda za Bosnu i Hercegovinu ne bi bilo oportuno da ovo pitanje sada iznosi na dnevni red iz svih onih razloga iz kojih se Crna Gora može pojaviti kao jedan ozbiljan oponent evropskom putu Bosne i Hercegovine”, zaključuje Seizović.

Bilo kako bilo, pitanje Sutorine sve više zaoštrava odnose između Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Nakon što je crnogorski predsjednik Filip Vujanović odložio potpisivanje ukaza o postavljanju ambasadora te zemlje u BiH, saznajemo kako se i u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine razmišlja o povlačenju bosanskohercegovačkog ambasadora iz Crne Gore. Razlog je, kako navodi naš izvor, to što Vujanovićeva odluka nema osnova i ocjenjuje se nekorektnom. O ovome bi se, saznajemo, Predsjedništvo BiH moglo očitovati već ove sedmice.

Slučaj "Sutorina" ili šta SPC radi u međugraničnim sporovima



Pitanje Sutorine na kojem insistiraju pojedini krugovi u BiH i dalje je aktuelno. Dok iz crnogorske Vlade poručuju da vlasti u Sarajevu ne bi trebalo da povlače poteze koji bi mogli da negativno utiču na odnose dvije susjedne države, u cijelu priču ponovo se uključila SPC preko njihovog episkopa Grigorija, koji traži međunarodnu arbitražu o Sutorini.

Zašto se crkva miješa u cijelu priču i da li je opasno pokretati pitanje međunarodno već utvrđenih granica država nastalih raspadom bivše Jugoslavije?

Državni sekretar za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore Vladimir Radulović ocijenio je za TVCG da eventualno povlačenje ambasadora Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, što je u ponedjeljak nezvanično nagoviješteno RSE u Sarajevu, ne bi bio dobar znak kada su u pitanju odnosi sa BiH i stabilizacija prilika u regionu.

Naš radio saznaje da vlasti u BiH razmišljaju o takvom potezu nakon što je predsjednik Filip Vujanović odgodio potpisivanje ukaza o postavljanju ambasadora Crne Gore u BiH.

„Nijesam u stanju iz raznih razloga da procijenim vjerodostojnost ni informacije niti mogućnost da li je tačna ili ne, ali svakako da jedna takva eventualna odluka ne bi bila dobar znak kada su u pitanju i bilateralni odnosi sa BiH ni kada je u pitanju čitav proces regionalne konsolidacije“, kazao je Radulović.

Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević podsjetio je da su komisije dvije države obavile posao oko pitanja razgraničenja i da je to za Crnu Goru završena stvar.

Razumije, kako je kazao emotivni naboj pojedinaca u BiH ali ih poziva na razum i ukazuje na nesporne činjenice



„Crna Gora je priznala BiH u njenim međunarodno priznatim granicama a to isto je BiH uradila nakon osamostaljenja Crne Gore. BiH kao nezavinsu državu u ovim granicama koje je Crna Gora dogovorila sa njom priznale su i sve države EU tako da ja mislim da su sve ovo stvari koje su više pitanja dinamike unutrašnjih političkih odnosa u BiH u koje ja ne želim da ulazim. Vjerujem da će mudrost u BiH sa aspekta daljeg razvoja dobrosusjedskih odnosa nadjačiti i da ćemo mi vrlo brzo potpisati sporazum i biti prve države bivše Jugoslavije koje su potpisale taj sporazum o razgraničenju i tako poslati poruku drugim državama u regionu“, ističe Konjević.

Da priča o Sutorini nije samo stvar koju treba prije svih da rješavaju političari i stručnjaci, već da u tome svoju ulogu ima i Srpska pravoslavna crkva potvrdio je episkop Grigorije koji je vlastima BiH uputio inicijativu za međunarodnu arbitražu oko tog dijela crnogorske obale u blizini Igala.

Grigorije je ranije u nekoliko navrata saopštio da taj dio crnogorske teritorije treba da pripadne BiH.

Zašto se crkva preko Grigorija ponovo miješa u teritorijalna i politička pitanja, pitali smo anlitičara geopolitike Blagoja Grahovca koji kaže da je na Balkanu crkva odavno postala politička organizacija, a da se crkveni velikodostojnici prvenstveno bave politikom

„Nije se on umiješao samovoljno. Njega su primile institucije u samoj Crnoj Gori pa i neki politički subjekti kojima je on savjetnik za velika i krupna politička pitanja a ti politički subjekti su u savezništvu i partnerstvu sa DPS koja vedri i oblači sudbinama ovoga naroda.“

Grahovac: Opasna rabota

Čini se da crnogorskoj vlasti kada su u pitanju lokalne političke kombinacije ne smeta da pregovara između ostalih i sa episkopom koji traži prekrajanje državne granice Crne Gore.

Naime, čelnici vladajuće DPS Milo Đukanović i Svetozar Marović kazali su nakon nedavnih lokalnih izbora u Herceg novom da im ne smeta da o formiranju vlasti u tom gradu pregovaraju sa timom “Izbora”u kojem je trebalo da bude i Grigorije koji se dakle javno založio da sedam kilometara obale kod Sutorine pripadne Bosni i Hercegovini.

Ovako je o tome prije 30-ak dana govorio premijer Đukanović:

„Oni imaju najviše mandata poslije nas. Takođe, u predizbornoj kampanji su odnosili dosta ocjena koje su se nama činile podudarnim i sličnim sa našim u vezi sa razvojem grada. Što se nas tiče mi nemamo razloga da sklanjamo pogled ni pred kim, spremni smo da sjednemo sa svima, razgovaramo, iznesemo našu pregovaračku poziciju i uložimo maksimum dobre volje da se dogovorimo. Neće biti nikakva tragedija ako se i ne dogovorimo.”

Potezanje pitanja granica na Balkanu je kroz istoriju uvijek bilo povod za nestabilnost i ratove a priča o Sutorini mogla bi biti i povod da i druge države nastale raspadom bivše države sada zatraže od susjeda dio teritorije za koji smatraju da je nekada pripadao njima.

Potezanje pitanja granica na ovaj način je opasna rabota, kaže Blagoje Grahovac:

„Ukoliko traže uporište kroz istoriju onda svi od svih mogu da traže ponešto. Mnogo je neodgovorno, mnogo je glupo i mnogo je opasno. Građani to treba da znaju i da kazne svoje političare koji uđu u tu zonu rizika.“

Dok u BiH traje politička i naučna debata o tome čija je Sutorina, u Crnoj Gori politička i stručna javnost nema dilemu da pravno gledano Sutorina nesporno pripada Crnoj Gori a utemeljenje za to nalaze u onome što su avnojevske granice koje je potvrdila i Badenterova komisija a na osnovu čijih odluka su utvrđene i granice svih ostalih država nastalih raspadom bivše Jugoslavije.

Gradonačelnik Trebinja poručio: Sutorina pripada Crnoj Gori i točka
Objavljeno 22.01. - 14:53
Gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević

Gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević kazao je da je na priču o Sutorini za njega odavno stavljena točka. Istovremeno je ocijenio i da pokretanje tog slučaja sada predstavlja pokušaj da se naruše odnosi Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

– Što se tiče mene kao gradonačelnika Trebinja u vezi sa Sutorinom, za mene taj problem praktično ne postoji. Sutorina je za mene sastavni dio Herceg Novog, a sva ova trenutna zbivanja smatram političkom insinuacijom koja je smišljena da kvari odnose između Trebinja i Novoga i pograničnih općina u istočnoj Hercegovini s Crnom Gorom, do koje je meni najviše stalo – rekao je Vučurević za Antenu M.

On je naveo da su oni koji su nešto htjeli imali prilike da to rješavaju na državnoj razini.

– Mislim da je sve ovo samo zlonamjerno podmetanje i Trebinju i općinama Istočne Hercegovine. Da ponovim, Sutorina je sastavni dio općine Herceg Novi, tako je bilo već godinama i desetljećima i ne vidim način da se promijeni takav stav i takav odnos – dodao je Vučurević.

Komentirajući zašto je to pitanje upravo sada pokrenuto, on je rekao da vjeruje kako je to “zbog određenih socijalnih tenzija u Republici Srpskoj”.

– Neko misli da bi se stvaranjem nekih afera, tipa Sutorine, prebacile stvari s jednog polja na drugo i da je to nešto već oprobano da se ne vidi drvo od šume. To je čisto dnevnopolitička priča koja nema nikakve veze, ja smatram da je moj stav ujedno i stav većine građana Trebinja – to je pitanje za nas završeno – poručio je Vučurević.

Sutorina je zauvijek dio Crne Gore!

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović smatra besmislenim otvaranje spora o Sutorini sa BiH i poručuje da Crna Gora neće prihvatiti međunarodnu arbitražu o tom graničnom pitanju.



Za Crnu Goru priča o razgraničenju sa Bosnom i Hercegovinom je završena, pošto je Vlada u junu prošle godine prihvatila ugovor o tome, kazao je Vujanović.

Iako informaciju da Predsjedništvo BiH nije juče razgovaralo o Sutorini vidi kao dobar znak, Vujanović ne krije da je iznenađen otvaranjem tog pitanja od strane dijela rukovodstva u Sarajevu, posebno Bakira Izetbegovića.

"Stav naše zemlje po tom pitanju je jasan. To je da je Sutorina dio Crne Gore zauvijek, da mi o Sutorini kao teritoriji nećemo nikada pregovarati i da nikada nećemo prihvatiti arbitražu i Međunarodni sud pravde", kazao je crnogorski predsjednik.

On je naveo i da Crna Gora nikada neće devalvirati arbitražnu odluku Badinterove komisije, niti ponovo utvrđivati granice.

Odluku da odloži slanje ambasadora u Sarajevo, Vujanović vidi kao praktično iznuđen potez.

"Bilo bi besmisleno da ja potpisujem ukaz ambasadoru Crne Gore u BiH i time pokazujem da smo mi priču o Sutorini doživjeli kao neku redovnu pojavu, ili, kako bi tumačili zlobnici, da podržavam takav odnos Bakira Izetbegovića prema pitanju Sutorine", dodao je Vujanović.

Prema njegovim riječima, u Sarajevu neće biti ambasadora sve dok iz zvaničnih institucija BiH budu osporavane granice Crne Gore.

Vujanović je takođe siguran da priča o Sutorini ne može ugroziti put Crne Gore u NATO.

"To samo može da pokaže da BiH ne poštuje arbitražu Badinterove komisije i da ne poštuje svoju poziciju države koja je priznala Crnu Goru, i koja je, kroz SRJ, priznata od Crne Gore", rekao je Vujanović.

Govoreći o raspletu u slučaju Prevlake, on očekuje da će se dogovorom sa Hrvatskom ići na arbitražu i da će sud donijeti odluku koju će obe države prihvatiti.

O Sutorini i Srpska da se pita

Nećemo u Parlament BiH dok se ne rasvetli slučaj Džaferović. Kandidovaću se za predsednika stranke



POSLANICI SNSD će svaki put u Parlamentu BiH tražiti smenu Šefika Džaferovića, predsedavajućeg Parlamenta BiH, a ako do toga ne dođe, napuštaće sednice Parlamenta, sve dok se to ne dogodi!

Ovo je juče saopštio predsednik Republike Srpske i lider SNSD Milorad Dodik, koji je podsetio da je bivši potpredsednik Federacije BiH Mirsad Kebo dostavio obiman dokazni materijal o ratnim zločinima mudžahedina nad Srbima upravo na području gde je Džaferović za vreme rata bio načelnik policije.

- On pod takvom hipotekom ne može da sedi na mestu predsednika Parlamenta BiH. Parlament BiH nije sudnica, ali jeste mesto gde se utvrđuje politička odgovornost. Smatramo da je Džaferović morao da zna za zločine nad Srbima u to vreme, ali da nije ništa uradio da ih spreči - rekao je Dodik. On je optužio lidera SDS Mladena Bosića da štiti partnerstvo ove stranke sa SDA i da se zbog toga protivi smeni Džaferovića.

Dodik je, međutim, podržao inicijativu Bosića da se o pitanju granice sa Crnom Gorom na području Sutorine raspravlja u Skupštini RS.

- Drago mi je što Bosić podržava da se o tome raspravlja u Srpskoj i ohrabrujem ga da nastavi da to traži s obzirom na to da sa nivoa BiH, do sada, Srpskoj nisu dali ni prići pitanju granice - rekao je Dodik podsetivši da je Badinterova komisija, po okončanju ratnih sukoba, utvrdila granice bivših republika SFRJ u avnojevskim granicama i da su to sada zvanične granice.

- Radovao bih se da Srpska izađe na more, ali ne verujem da će to biti moguće. To pitanje bi trebalo rešiti u razgovoru sa crnogorskom stranom, a ako to ne bi uspelo, najizvesnija je međunarodna arbitraža - rekao je Dodik.

On je takođe demantovao optužbe Bosića da SNSD ima bilo kakve veze sa propašću Bobar banke, napominjući da je prerana smrt Bobara uslovila da štediše izgube poverenje u ovu banku. Došlo je do naglog povlačenja depozita od čak 50 miliona KM, što je direktno uticalo na likvidnost te banke.

Predsednik RS govorio je i o britansko-nemačkoj inicijativi u vezi sa evropskom budućnošću BiH, ističući da je poslao dopunu teksta te inicijative, u kojoj piše da se mora "jasno razgraničiti nadležnost između BiH i entiteta za svaku reformu koja se provodi", te da se mora uvažavati Srpska.

Na kraju je najavio da će u prvoj polovini ove godine otputovati u Kinu kako bi pokušao da privuče jedan broj investitora u Srpsku.

NEĆE PODNETI OSTAVKU

DODIK je rekao i da neće podneti ostavku na mesto predsednika SNSD, kako je to od njega tražio bivši izvršni sekretar SNSD Rajko Vasić, koji ga je optužio za loše izborne rezultate i stanje u stranci. - U aprilu, na Saboru SNSD, ponovo ću se kandidovati za lidera stranke, a neka mi Vasić bude protivkandidat, kako je obećao, nemam ništa protiv. Demantujući da postoje bilo kakvi raskoli u SNSD, Dodik je rekao i da "nije razumeo" da je potpredsednik SNSD Igor Radojičić podržao zahtev za njegovu smenu.

“Stav naše zemlje po tom pitanju je jasan. To je da je Sutorina dio Crne Gore zauvijek, mi o Sutorini kao teritoriji nećemo nikada pregovarati i nikada nećemo prihvatiti arbitražu i Međunarodni sud pravde”, kazao je crnogorski predsjednik.

Odluku da odloži slanje veleposlanika u Sarajevo, Vujanović vidi kao praktično iznuđen potez.

“Bilo bi besmisleno potpisati ukaz veleposlaniku Crne Gore u BiH i time pokazujem kako smo mi priču o Sutorini doživjeli kao neku redovitu pojavu, ili, kako bi tumačili zlobnici, da podržavam takav odnos Bakira Izetbegovića prema pitanju Sutorine”, dodao je Vujanović, prenosi Tanjug.

Po njegovim riječima, u Sarajevu neće biti veleposlanika sve dok iz službenih institucija BiH budu osporavane granice Crne Gore.

Govoreći o raspletu u slučaju Prevlake, on očekuje da će se u dogovoru s Hrvatskom ići na arbitražu i kako će sud donijeti odluku koju će obje države prihvatiti./HMS/

Dodikova izjava o Sutorini. Zanimljivo. :)


Izvor: http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/republika_srpska/aktuelno.655.html:530335-O-Sutorini-i-Srpska-da-se-pita

Crnogorci jasno imenom ukazali na problematični dio te tro-konstitutivne države. Neka se nastave klati sa njima.

Trebinjci podijeljeni o “svojoj” Sutorini

Priča oko Sutorina podijelila je političku scenu grada Trebinja. I dok jedni tvrde da o tome treba raspravljati i tražiti da se vrati Bosni i Hercegovini, odnosno Republici Srpskoj, za druge je to završena priča.



Za Slobodana Šarabu, predsjednika Gradskog odbora NDP-a, pitanje Sutorine još uvijek nije riješeno.

On podržava inicijativu otvoranja stručne rasprave na ovu temu i predlaže da se ona održi u Trebinju. Šaraba kaže da gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević nema pravo da se u ime grada odriče Sutorine, ali ga je i iznenadilo povlačenje vladike Grigorije iz te priče.

“Katastrofalna je izjava gradonačelnika koji na jedan onako čisto, rekao sam, komunistički način kaže da je to pitanje završeno. Zašto je završeno ako bi Trebinje dobilo 85 kilometara teritorije koji bi bili u sastavu našeg grada, a koji su 36. godine pripadali Trebinju. Moram da kažem da je mene izjava vladike Grigorija u jednom dijelu iznenadila zato što sam njega doživio kao čovjeka koji je iskreno ušao u ovu priču sa željom da se ovo pitanje na pravi način riješi. Dakle, priča Vladike Grigorija nije bila priča koja je izlazila iz konteksta priče koja je sada na sceni u Srpskoj. Zašto je on u ovom trenutku na određeni način se izvukao iz ove priče meni je zaista nejasno, treba pitati njega”, kaže Šaraba.

Na drugoj strani, Vučurević je ponovio da se o Sutorina nema šta raspravljati i da pripada Crnoj Gori, a da su sve ostale priče pokušaji narušavanja odnosa dvije države i političke manipulacije.

“Mislim to je davanje sebi autoriteta koji je već izgubljen. Znači šta vi imate odlučivati o nečemu što je već završena stvar i da se otvaraju neke rasprave i to je “zov” ala Slobodana Šarabe i mislim da je stav gospodina Dodika oslikava tu priču i poslušnost gospodina Šarabe prema SNSD-u. Mislim da jednostavno otvarati pitanje Sutorini danas na ovaj način nije ništa drugo nego davanje značaja sebi i popravljanje svog političkog rejtinga s jedne strane. Mislim da ovdje ima i naručenih stvari po meni. Da gospodin Dodiki vješto kao što je radio prethodnih godina da u bošnjačkom korpusu nađe nekoga ko će ga prozivati da bi se on pojavio kao tobožnji spasilac nečeg, a sa druge strane traži kako bi se poljuljani odnose njegove sa vrhom Crne Gore vratio u neku normal pa se on pojavljaje “ja ću sa svojom skupštinskom većinom izglasati da je Sutorina u Herceg Novom”, kaže Vučurević.

Što se tiče građana Trebinja oni smatraju da Sutorina pripada Hercegovini ili uopšte ne žele da komentarišu.

U svakom slučaju pitanje Sutorine potreslo je političku scenu Trebinja, koja je i bez ovog problema prilično podijeljena.

(BN TV)

Sutorina na čekanju

Spor sa Crnom Gorom, ipak, neće biti tema sednice NS RS 3. februara: Čubrilović: Skupština nema nadležnost za utvrđivanje granica



O PITANjU Sutorine Narodna skupština Republike Srpske neće raspravljati na prvoj idućoj, redovnoj sednici 3. februara, niti na njenom nastavku 9, 10. i 11. februara, potvrđeno je "Novostima" u Narodnoj skupštini RS.

Kako saznaju "Novosti", malo je verovatno da će Skupština RS uopšte i kasnije raspravljati o pitanju granice između BiH i Crne Gore u spornom području Sutorine, jer to i nije u njenoj nadležnosti.

Ovo je indirektno potvrdio i predsednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović koji je rekao da "bi za tako nešto trebalo pripremiti ozbiljnu podlogu i stručnu javnost, da bi ona dala svoj sud o tome, jer Narodna skupština nema nadležnost za utvrđivanje granica".

Navodeći da je Kolegijum Narodne skupštine RS u četvrtak razmatrao pitanje granice BiH i Crne Gore, Čubrilović je naglasio da je to "važno političko i suštinski bitno pitanje za Republiku Srpsku, i da je dobro što je zamenik predsedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH Mladen Bosić pokrenuo inicijativu da ono, možda, bude i na dnevnom redu Narodne skupštine".

Ipak, kako saznajemo, ova inicijativa u dogledno vreme još neće biti tema rasprave poslanika, a jedino je moguće da se na dnevni red uvrsti ukoliko takav predlog zvanično uputi predsednik Republike Srpske, član Predsedništva BiH iz srpskog naroda ili ako to izglasa skupštinska većina u Skupštini RS.

Podsetimo, predsednik RS Milorad Dodik takođe je podržao ideju koju je izneo Mladen Bosić, lider SDS, da se o Sutorini izjasni i Narodna skupština RS, navodeći kako ga "raduje što će NS RS imati priliku da se odredi po pitanju Sutorine i granice sa Crnom Gorom".

- Ako mene pitate, radovao bih se da dođemo u poziciju da se teritorija Republike Srpske proširi i dodirne more, ali znajući sve procedure i sve što se dešava, mislim da ulazimo u dugoročan, neizvestan proces koji ne može da obezbedi saglasnost strana, u kojem će se očigledno morati ići na neku vrstu međunarodne arbitraže, znajući da su arbitražne odluke konačne - rekao je Dodik.

Šef Kluba poslanika SDS-a Vukota Govedarica rekao je da Kolegijum Skupštine RS nije imao nameru da raspravlja o toj Bosićevoj inicijativi, dodajući da je Čubrilović na sednici kolegijuma "zaobišao" to pitanje. On je dodao da SDS smatra da bi pitanje Sutorine trebalo da bude razmatrano na posebnoj skupštinskoj sednici.

VUČUREVIĆ STAVIO TAČKU

gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević kaže da je na priču o Sutorini stavio tačku i ocenio da je pokretanje tog slučaja predstavlja pokušaj da se naruše odnosi Crne Gore i BiH:

- Sutorina je za mene sastavni deo Herceg Novog, a sva ova trenutna dešavanja smatram političkom insinuacijom koja je smišljena da kvari odnose između Trebinja i Novoga i pograničnih opština u istočnoj Hercegovini sa Crnom Gorom, do koje je meni najviše stalo.

"KRIVAC" KURTĆEHAJIĆ? KAKO "Novosti" saznaju, iza stvaranja "veštačkog problema" Sutorine stoji profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Suad Kurtćehajić, koji se, navodno, time i javno hvali. - Crna Gora je samo pola godine kroz istoriju držala Sutorinu pod svojom kontrolom, a naspram tog prava je BiH koja ima pravo nad Sutorinom nekoliko stotina godina. Ako mi to izgubimo, onda nemamo nikakvu državotvornu svest.

Hrvatska podupire nastojanje BiH glede Sutorine, prvenstveno jer time rješava svaki problem koji RH ima glede osporavanja statusa njenog ozemlja Prevlake na samom jugu Lijepe Naše.

Hrvatska u potpunosti podupire teritorijalni integritet prijateljske Crne Gore.