Kontradiktorne izjave: Dodik jedno, Čubrilović tvrdi nešto drugo?!

O pitanju Sutorine, Narodna skupština Republike Srpske neće raspravljati na prvoj idućoj, redovnoj sjednici 3. februara, niti na njenom nastavku 9, 10. i 11. februara, potvrđeno je u Parlamentu Srpske.



Kako saznaju "Novosti", malo je vjerovatno da će Skupština uopšte i kasnije raspravljati o pitanju granice između BiH i Crne Gore u spornom području Sutorine, jer to i nije u njenoj nadležnosti.

Ovo je indirektno potvrdio i predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović koji je rekao da bi za tako nešto trebalo pripremiti ozbiljnu podlogu i stručnu javnost, da bi ona dala svoj sud o tome, jer Narodna skupština nema nadležnost za utvrđivanje granica.

Iste te Novosti od prije dva dana prenose I Dodikovu izjavu koja je kontradiktorna izjavi Predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske u kojoj se Dodik raduje sto ce skupstina raspravljati o tome da se Republika Srpaka prosiri na more.

U toj izjavi predsednik Republike Srpske Milorad Dodik kaže "da ga raduje što će Narodna skupština Republike Srpske imati priliku da se odredi po pitanju Sutorine i granice sa Crnom Gorom."

"Ako mene pitate, radovao bih se da dođemo u poziciju da se teritorija Republike Srpske proširi i dodirne more, ali znajući sve procedure i sve što se dešava, mislim da ulazimo u dugoročan, neizvestan proces koji ne može da obezbedi saglasnost strana", rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci.

VECERNJE NOVOSTI/BN TV

Đukanović: Sutorina je crnogorska

Crnogorski premijer Milo Đukanović kaže da otvaranje pitanja Sutorine, odnosno granice sa BiH, najmanje može štetiti Podgorici, ocenjujući da BiH ne poštuje pravila i ranije sporazume kojih bi se morala pridržavati.

"Bosna i Hercegovina pokazuje otvorene teritorijalne pretenzije prema susednoj državi i to može imati posledice na percepciju regiona. To nije dobra poruka investitorima, jer ako oni čitaju da se u 21. veku bavimo pitanjima razgraničenja, to nije za njih inspirativno", poručio je Đukanović i podsetio da je Badinterova komisija utvrdila granice bivših jugoslovenskih republika, prenosi Tanjug.



Đukanović je rekao da je ta priča mnogo više u žiži javnosti nego što zaslužuje.

"To ne može usporiti naš evropski i evroatlantski put. Otvaranje tog pitanja je veoma destruktivno i nepametno i može da proizvede štete čija će krajnja adresa najmanje biti Crna Gora. To može da otvori pre svega politiku uspostavljanja veće funkcionalnosti BiH, što je uslov njihovog evroatlantskog i evropskog puta", rekao je premijer gostujući u emisiji Odgovor na odgovor na Radiju Crne Gore.

Đukanović je naglasio da međunarodne arbitraže ne može biti bez saglasnosti dve države. "Ne može niko pretpostaviti da bi Crna Gora dala saglasnost da se raspravlja o tome", naveo je Đukanović.

Crnogorski premijer je komentarisao i inicijativu opozicionog Demokratskog fronta o prelaznoj vladi koja bi organizovala nove izbore, rekavši da opoziciji treba više razuma i racionalnosti u politici.

"To se dešava u društvima koja su u vanrednim uslovima – rata, nefunkcionisanja političkog sistema i teških poremećaja. Crnoj Gori ne treba ni prelazna ni vlada nacionalnog jedinstva, jer imamo demokratski izabranu Vladu koja ima legitimitet i funkcioniše ispunjavajući osnovne ciljeve", dodao je premijer.

"Opozicija želi da ostvari svoj nedosanjani san – da bude na vlasti mimo izbora, jer zna da na njima nema šta da traži", rekao je Đukanović.

Potpisivanje koalicionog sporazuma sa Socijaldemokratskom partijom uslediće kada se stvore uslovi da to ne bude dokument u kojem će biti kreirane nove barijere realizaciji razvojnih projekata, a potom se može očekivati rekonstrukcija odnosno popunjavanje ministarskih mesta u Vladi, najavio je crnogorski premijer.

Đukanović se založio za gradnju auto-puta i dodao, odgovarajući na kritike, da "realizacija tog projekta nije put u dužničko ropstvo, već put oslobođenja od tog ropstva", navodeći da je Crna Gora dobila najpovoljniji kredit za gradnju auto-puta.

U petak saslušanja zbog Sutorine

Ministri vanjskih i unutrašnjih poslova Igor Lukšić i Raško Konjević biće saslušani u petak na sjednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, povodom spora sa Bosnom i Hercegovinom (BiH) o razgraničenju na području Sutorine.



Odluku o saslušanju donijeli su ranije jednoglasno članovi Odbora, na inicijativu poslanika Pozitivne Crne Gore Darka Pajovića. On je kazao da Skupština preko nadležnog radnog tijela treba da se upozna sa svim što se dešavalo i što se sada dešava u vezi spora oko Sutorine.

“Crnogorska vlast mora ozbiljnije da se odnosi prema teritorijalnim pretenzijama koje se ispoljavaju. Ni pedalj teritorije Crne Gore ne smije biti prepušten bilo kome”, rekao je Pajović.

Crna Gora i BiH završile su razgraničenje u maju prošle godine u Sarajevu, usaglasile i parafirale dokumenta u vezi s granicom. Dvije vlade su u junu, odnosno u novembru, utvrdile predlog ugovora o državnoj granici, po kojem Sutorina, primorska prevlaka kod Herceg Novog, ostaje u sastavu Crne Gore.

Nedavno je Rezolucijom o Sutorini, podnijetom na izjašnjavanje parlamentu BiH, traženo da Sutorina bude u sastavu BiH i da se međudržavni ugovor odbaci kao štetan.

Predstavnički dom je zadužio Ustavotvornu skupštinu da do 27. februara održi javnu raspravu o Sutorini, nakon čega će poslanici utvrditi konačan stav o predloženoj rezoluciji.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, zbog otvaranja tog pitanja, odgodio je imenovanje ambasadora u Sarajevo. Zvaničnici Crne Gore su saopštili ranije da je pitanje Sutorine završeno i da očekuju skoro potpisivanje ugovora o državnoj granici.

Javna rasprava o granici između BiH i Crne Gore – Sutorini, biće održana 24. februara u Parlamentarnoj skupštini BiH, odlučeno je na sjednici Ustavno-pravne komisije Predstavničkog vijeća.



U Javnoj raspravi, osim poslanika i delegata Parlamentarne skupštine i predstavnika institucija, koje po Ustavu i zakonu imaju nadležnost za pitanja granice, učestvovaće i istoričari i pravnici iz oblasti međunarodnog prava.

Neizvjesno je da li će u Javnoj raspravi učestvovati predstavnici vlasti Republike Srpske, jer dvije najveće partije iz Srpske u vezi sa problemom Sutorine imaju potpuno različite stavove.

Srpska demokratska stranka smatra da cilj Javne rasprave nije da se sudi i presuđuje u korist jedne ili druge zemlje, već da se pitanje Sutorine i granice BiH i Crne Gore, sa terena politike prebaci na teren prava i struke.

U SNSD-u smatraju da Ustavno-pravna komisija Predstavničkog vijeća Parlamentarne skupštine BiH uopšte nije nadležna za organizovanje Javne rasprave o tom pitanju.

,,O čemu to Ustavno-pravna komisija vodi raspravu? O teritoriji druge zemlje? Ko će pripremiti materijal za Javnu raspravu? Komisija za granice koja je utvrdila da nema spornih graničnih pitanja između dvije zemlje ili Predsjedništvo?'', pita se poslanik SNSD-a u Predstavničkom vijeću Parlamentarne Skupštine BiH Lazar Prodanović i dodaje da Parlamentarna Skupština nema o čemu da raspravlja, jer je crnogorski Parlament već ratifikovao sporazum o granici sa BiH.

Poslanik SDS-a Aleksandra Pandurević smatra da je ovakav stav Prodanovića dokaz da on pripada frakciji Rajka Vasića i Igora Radojičića.

,,Predsjednik Dodik je prije nekoliko dana podržao međunarodnu arbitražu i rekao da bi se radovao da Republika Srpska ima more. Danas čujemo neke druge stavove gospodina Prodanovića. Čini mi se da je u pitanju unutarfrakcijska borba u SNSD-u.''

Predstavnici SDS-a i SNSD-a ne slažu se ni po pitanju učešća predstavnika vlasti Republike Srpske na Javnoj raspravi o Surorini.

,,SDS poziva predsjednika Narodne Skupštine i predstavnike Vlade Republike Srpske da učestvuju u Javnoj raspravi i iznesu svoje mišljenje. Dobrodošao je i predsjednik Republike Srpske da čujemo šta on misli o ovom pitanju'', kaže Aleksandra Pandurević, dok Lazar Prodanović kategorično tvrdi:

,,Nadležnost za utvrđivanje granica po Dejtonskom mirovnom sporazumu je na Institucijama BiH. Bilo kakav zahtjev da o tome raspravlja Narodna Skupština Republike Srpske bježanje je od stvarnosti''.

Sa ili bez predstavnika Republike Srpske, Javna rasprava o Sutorini i granici između BiH i Crne Gore održaće se 24. februara ove godine u zgradi Parlamentarne skupštine BiH.

Nema prostora ni za nadu: Pitanje Sutorine je politički višak

Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore započeo je kontrolno saslušanje ministara za vanjske i unutrašnje poslova Igora Lukšića i Raška Konjevića povodom spora s Bosnom i Hercegovinom o razgraničenju na području Sutorine, javlja Anadolu Agency.

Odluku o saslušanju donijeli su jednoglasno članovi Odbora, na inicijativu poslanika Pozitivne Crne Gore Darka Pajovića. U inicijativi za saslušanje Lukšića i Konjevića, Pajović je naveo da Skupština preko nadležnog radnog tijela treba da se upozna sa svim što se dešavalo i što se sada dešava u vezi sa sporom oko područja Sutorine.

Ministar za vanjske poslove Igor Lukšić kazao je pred poslanicima da je pozicija Crne Gore više nego jasna.

“Naša pozicija je jasna i ne vidim da se bilo šta može promijeniti. To proizlazi iz naše vanjske politike koja na listi prioriteta stavlja dobrosusjedske odnose. Pitanje Sutorine je politički višak koji treba što prije otkloniti”, kazao je Lukšić.
Ministar za unutrašnje poslove Raško Konjević podsjetio je kako je razgraničenje između Crne Gore i BiH završeno.

“Očekujemo da se uskoro i potpiše ugovor o razgraničenju. Tokom vođenja razgovora o razgraničenju između Crne Gore i BiH, nikada nije otvoreno pitanje Sutorine”, istaknuo je Konjević na početku kontrolnog saslušanja u Skupštini Crne Gore.

Lukšić je istaknuo i kako pitanje Sutorine ne može ugroziti evropski put Crne Gore.

“Ovo pitanje samo može da ugrozi evropski put BiH”, rekao je Lukšić.

Podsjećamo, Crna Gora i BiH završile su razgraničenje u maju prošle godine u Sarajevu, usaglasile i parafirale dokumenta u vezi s granicom. Dvije vlade su u junu, odnosno u novembru, utvrdile prijedlog ugovora o državnoj granici, prema kojem Sutorina, primorska prevlaka kod Herceg Novog, ostaje u sastavu Crne Gore.

Nedavno je prijedlogom rezolucije o Sutorini, podnijetom na izjašnjavanje parlamentu BiH, traženo da Sutorina bude u sastavu BiH i da se međudržavni ugovor odbaci kao štetan.

Predstavnički dom BiH zadužio je Ustavnu komisiju da do 27. februara održi javnu raspravu o Sutorini, nakon čega će poslanici utvrditi konačan stav o predloženoj rezoluciji.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, zbog otvaranja tog pitanja, odgodio je potpisivanje ukaza novom crnogorskom ambasadoru u Sarajevu.

Granični nesporazum BiH i Crne Gore: Čija je Sutorina

Predstavnički dom Parlamenta BiH izjasniće se o granici sa Crnom Gorom posle sastanka domaćih stručnjaka koji će biti održan 24. februara u Sarajevu, najavio je danas zastupnik Socijaldemokratske partije BiH (SDP) u Predstavničkom domu Denis Bećirović.



Bećirović je zvanično uputio u parlamentarnu proceduru Rezoluciju o Sutorini 24. decembra prošle godine, tražeći da Parlament BiH oceni štetnim i neprihvatljivim predlog ugovora o državnoj granici BiH i Crne Gore.

Sutorina je prostor od 83.700 metara kvadratnih, a obuhvata sedam naseljenih mesta na severnoj, kopnenoj strani poluostrva Prevlaka - Njivice, Kruševice, Prijevor, Ščepoševiće, Solila, Vrbanje i Sitnica - gde trenutno živi oko 1.600 građana. Južni, primorski deo Prevlake smatra se teritorijom Hrvatske.

Vlasti u Podgorici izrazile su "ozbiljnu" zabrinutost povodom rezolucije kojom se od parlamenta BiH traži da odbaci predlog ugovora o državnoj granici s Crnom Gorom i otvara pitanje granice na primorskoj prevlaci Sutorina kod Herceg Novog.

Pitanje primorske prevlake kod Herceg Novog otvorili su pojedini političari i pravni stručnjaci u BiH uz argument da je ona ustupljena Crnoj Gori 1947. godine u zamenu za lovište u dolini Sutjeske kod Foče, ali da ta razmena teritorija nikada nije verifikovana u parlamentima nekadašnjih jugoslovenskih republika.

Predlog ugovora o državnoj granici BiH i Crne Gore utvrdio je Savet ministara BiH u novembru 2014. godine, prema kojem bi Sutorina trebalo da ostane u sastavu Crne Gore.

"Mi ćemo se za državne granice BiH zalagati mirnim i demokratskim putem i pravnim sredstvima", kazao je Bećirović u Sarajevu na konferenciji za novinare.

On je istakao da BiH poštuje nezavisnost Crne Gore, ali isto tako poštuje princip "tuđe nećemo, a svoje ne damo".

"Skoro svi u BiH se slažu da je prema državi BiH napravljena pravna, državna i istorijska nepravda. U ovom trenutku mi, nažalost, nemamo konsenzus među organima zakonodavne i izvršne vlasti o ovom pitanju", rekao je Bećirović.

On je dodao da "BiH ima vlasničko pravo nad Sutorinom, a to što je eventualno (bosanski političar iz SFRJ) Đuro Pucar Stari dogovorio s komunističkim rukovodiocima Crne Gore, nema pravnu snagu".

"Skoro svi u BiH se slažu da je prema državi BiH napravljena pravna, državna i istorijska nepravda. U ovom trenutku mi, nažalost, nemamo konsenzus među organima zakonodavne i izvršne vlasti o ovom pitanju", rekao je Bećirović.

Ne može pitanje Sutorine nikako ujediniti Srbe i Bošnjake, već nas (u ovom slučaju) rukovodi zajednički interes jer je pitanje Sutorine ujedno i pitanje podizanja (turističke) atraktivnosti BiH. Sutorina bi bila ono što je u Crnoj Gori Herceg Novi za Budvu, u Albaniji Saranda za Drač, u Hrvatskoj Istra za recimo Split itd.

Nemože Sutorina otići pod Distrikt pošto u tom mjestu su Srbi ubjedljivo većinsko stanovništvo. Brčko je jedini Distrikt u BiH iz razloga što je to bila opština oko koje se vodili veliki sporovi tokom crtanja granica oko toga kom entitetu treba da pripadne. Kod Sutorine je sve jasno, barem kada je u pitanju ko je većina.

The multi-ethnic town of Brcko separates the RS into two parts and divides the western part of the RS from Serbia. This would make any effort to unite the RS with Serbia (a longstanding dream of Serbian nationalists) more difficult. Its strategic position made it a bone of contention. In a compromise move, it was not granted to either entity at Dayton, and was directly administered by the international community. It was later formally awarded to both entities jointly, while remaining a self-governing district.

Prekidanje kontinuiteta RS je glavni razlog zašto je stvoren Distrikt ako gledamo iz bošnjačke vizure, dok generalno to je bila jedina opština u kojoj su prije rata većina bili oni koji su poslije Dejtona pripali Federaciji, ali uprkos tome pripali su RS zbog geografske važnosti za RS, kao i važnosti za put Banja Luka - Beograd. Zbog podjednake važnosti za oba entiteta Brčko je na kraju proglašeno za Distrikt koji pripada objema stranama (kondominijum).

Sutorina je i prije rata u BiH bila većinski srpska, a i sada je isto tako da stvar je jasna kome entitetu pripada ukoliko dođe do povrata Sutorine BiH. Ne znam kakva zamisao leži u glavama bošnjačkih intelektualaca kada je u pitanju Sutorina, ali znam da je stvaranje nekog novog Distrikta moguće samo u slučaju da su prije rata u Sutorini većina bili Bošnjaci, kao i u slučaju da Srbi pristanu na Distrikt.

Osim toga, sadašnja BiH ne počiva na ustavu SFRJ, kao ni na ustavu SRBiH, već na Dejtonskom ustavu koji je kreiran tako da onaj dio koji na kome su neki bili prije rata pojedinačna ili većinska većina pripada njima. Po tom sistemu, Sutorina pripada RS.

Naslov na Klix forumu. Komedija od naroda.

Sutorina:Pitanje koje će ujediniti Srbe i Bošnjake

S obzirom da se Srbi i Bosnjaci ne mogu dogovoriti oko Sutorine, rjesenje je da privremenu upravu nad Sutorinom na 99 godina preuzmu Hrvati, koji su jedini pomorski narod i znaju upravljati s morem, dok se ovi ne dogovore. Naravno, troskove uprave snosit cemo svi zajedno.