Bošnjaka ko u priči u Sutorini. Ima se za bar 3 džamije. Sad će im Komšić s ovim ispirati mozak 2 godine, sve dok mu ne ide na političkoj areni.

Jesu oni tvoji za vraćanje?

Na koje moje tačno misliš ne razumijem te baš najbolje?

Većinski da, građani Sutorine su za pripajanje BiH jednim dijelom zbog toga što je i sa jedne i sa druge strane isti narod, drugim dijelom što je Sutorina i prije bila dio BiH, trećim dijelom zbog toga što nemaju značajnu ulogu u okviru Crne Gore, a jednim dijelom i zbog toga da bi se odvojili od vlasti šiptarskoga vođe Mila Đukanovića koji je tokom 90-ih bio veliki Miloševićevac, a danas glumi veliku Crnogorčinu i prijatelja Tačijevog Kosova i još većeg srbomrsca. Ono ako je Crnogorac ja sam Njegoš lično.

Srbi Hercegovci. Nema tamo Bošnjaka.
Ima više Hrvata u Sutorini nego Bošnjaka u Neumu. Baš ste se nagurali u taj šupak zvan Trokutistan.

Bošnjaka ko u priči u Sutorini. Ima se za bar 3 džamije. Sad će im Komšić s ovim ispirati mozak 2 godine, sve dok mu ne ide na političkoj areni.

Nacionalni sastav Sutorine, 2011.
nacionalnost broj postotak
Srbi 378 (56,42%)
Crnogorci 160 (23,88%)
Hrvati 6 (0,90%)
Bošnjaci 0 (0,00%)
Ostali, neizjašnjeni i nepoznati 126 (18,81%)

Na koje moje tačno misliš ne razumijem te baš najbolje?

Većinski da, građani Sutorine su za pripajanje BiH jednim dijelom zbog toga što je i sa jedne i sa druge strane isti narod, drugim dijelom što je Sutorina i prije bila dio BiH, trećim dijelom zbog toga što nemaju značajnu ulogu u okviru Crne Gore, a jednim dijelom i zbog toga da bi se odvojili od vlasti šiptarskoga vođe Mila Đukanovića koji je tokom 90-ih bio veliki Miloševićevac, a danas glumi veliku Crnogorčinu i prijatelja Tačijevog Kosova i još većeg srbomrsca. Ono ako je Crnogorac ja sam Njegoš lično.

Suprotstavljeni stavovi o Sutorini



SARAJEVO - U organizaciji Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma PS BiH, danas je organizovana javna rasprava o statusu Sutorine, na kojoj su iznesena oprečna mišljenja predstavnika institucija BiH, te akademske zajednice i civilnog društva FBiH o tome da li ova teritorija pripada BiH ili Crnoj Gori.

Zamjenik predsjedavajućeg Komisije za državnu granicu BiH Željko Obradović istakao je tokom javne rasprave u zgradi parlamenta BiH u Sarajevu da je ova komisija jednoglasna u zaključku da Sutorina pripada Crnoj Gori.

"Aktivnosti utvrđivanja granice krenule su još 2001. godine, dok je Crna Gora bila u sastavu SRJ, i trajale su sve do kraja 2014. godine", podsjetio je Obradović.

Prema njegovim riječima, osnovni dokumenti za odlučivanje Komisije bili su Dejtonski mirovni sporazum i mišljenje Badinterove komisije, prema kojima je Sutorina sastavni dio Crne Gore.

"Sve repulike bivše Jugoslavije prihvatile su mišljenje Badinterove komisije", istakao je Obradović, navodeći da komisije BiH i Crne Gore za utvrđivanje granice nikada Sutorinu nisu identifikovale kao problem.

Zagovornici ideje da Sutorina treba da pripadne BiH u argumentaciji svojih stavova pozivaju se na granice utvrđene Berlinskim kongresom iz 1878. godine, koje je priznalo i Predsjedništvo AVNOJ-a.

Na ove granice poziva se i predlagač parlamentarne rezolucije o Sutorini, koja je i dovela do današnje javne rasprave, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenatrne skupštine BiH Denis Bećirović.
"U slučaju Sutorine i Kruševice, došlo je do svojevrsne prevare i ne smijemo dozvoliti da u organima BiH bude verifikovana granica kojom bi ova teritorija pripala Crnoj Gori", istakao je Bećirović.
Prema njegovim riječima, ukoliko BiH želi iskrene i prijateljske veze sa Crnom Gorom, mora imati čiste račune, uzimajući u obzir i pitanje Sutorine.

Granice utvrđene Berlinskim kongresom argument su i Akademske građanske inicijative za vraćanje Sutorine i Kruševice u sastav BiH, čije je stavove iznijela Azra Kurtčehajić-Bošković.

"Crna Gora nije ostvarila posjed nad Sutorinom i BiH ima pravo da traži od Crne Gore vraćanje Sutorine ili da zatraži pravdu pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu", navela je Kurtčehajić-Bošković.
Akademska građanska inicijativa za vraćanje Sutorine i Kruševice traži od parlamenta BiH da usvoji rezoluciju o Sutorini i zauzme stav da polazište od kojeg treba krenuti u utvrđivanju granica budu granice utvrđene na Berlinskom kongresu na koje se pozvalo i Predsjedništvo AVNOJ-a.

Više govornika ukazalo je i na ekonomski momenat vraćanja Sutorine u sastav BiH, čime bi BiH došla do drugog izlaza na Jadransko more.

Prijedlogom rezolucije o Sutorini, Denisa Bećirovića, od Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH traži se da se Prijedlog ugovora o granici između BiH i Crne Gore, koji je početkom novembra prošle godine utvrdio Savjet ministara BiH, ocijeni neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim.

Navedenim ugovorom, Sutorina ostaje u trajnom sastavu Crne Gore i definiše se granica koja će na terenu biti obilježena u roku od tri godine od stupanja na snagu ugovora.

Granica se, prema tom ugovoru, proteže od tromeđe BiH, Crne Gore i Srbije na sjevernom dijelu, do tromeđe BiH, Crne Gore i Hrvatske na južnom dijelu.

Ravno 3 mjeseca je bilo potrebno bošnjačkim "intelektualcima" i medijskoj mašineriji da 90% Bošnjaka vjeruje da je Sutorina njihova. Čak i da bi ratovali za to. Do nedavno nisu znali ni da Sutorina postoji.
Ponekad mi to sa Bošnjacima sve izgleda kao socijalni eksperiment. Neka zapadna tajna služba trenira i uvježbava ispiranje mozga. Da vide koliko ljudima mogu razvući pamet i gdje su granice.

Kongresmen Mike Turner upozorava Izetbegovića zbog Sutorine

Objavljeno: 03. 03. 2015 - 16:03 Novosti » Iz minute u minutu AAATimesArial 0 Google +0

Američki kongresnik Mike Turner upozorio je dužnosnike Bosne i Hercegovine da bi Washington mogao obustaviti pomoć ako službeno Sarajevo ne odustane od spora s Crnom Gorom oko Sutorine, prenose u utorak podgorički mediji o području koje obje države smatraju svojim.

Dnevnik Vijesti navodi da je Turner u pismu bošnjačkom članu predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću ukazao da će se u Kongresu i Senatu odlučivati o dokumentu kojim se vlasti BiH pozivaju da poštuju ranije utvrđene granice i potvrde sporazum o razgraničenju s Crnom Gorom.

Prema diplomatskim izvorima na koje se list poziva Turner je dostavio Izetbegoviću i taj dokument naslovljen kao Prijedlog zakona o integritetu crnogorske granice (Montenegro Border Integrity Act), piše list.

Problem Sutorine "pokušaj je stvaranja teritorijalnog spora za zaustavljanja integracija u euroatlanske institucije, kao što je NATO", upozorio je Turner, piše crnogorski list.

Kongresnik Turner predsjedavajući je Parlamentarne skupštine NATO-a i zagovornik ulaska Crne Gore u NATO.

Turner je bio gradonačelnik Daytona kada su tome gradu 1995. bivši predsjednici Hrvatske Franjo Tuđman, BiH Alija Izetbegović i Srbije Slobodan Milošević dogovorili Daytonski sporazum kojim je okončan rat u BiH i uspostavljen današnji ustroj te zemlje.

Crnogorski dužnosnici tvrde da je Daytonskim sporazumom i mišljenjem Badinterove komisije Sutorina teritorij Crne Gore.

Bosanskohercegovački stručnjaci osporavaju takvo mišljenje.

Teritorij Sutorine uz morsku obalu Crne Gore koji vodi k Prevlaci obuhvaća područje od osamdesetak četvornih kilometara bio je u sastavu BiH, ali je Kraljevina Jugoslavija to područje pripojila bokokotorskom srezu.

Arbitražna komisija u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji, poznatija kao Badinterova komisija, prema njezinu predsjedniku francuskom pravniku Robertu Badinteru, bila je arbitražna komisija koju je Vijeće ministara tadašnje Europske ekonomske zajednice 1991. zadužilo za rješavanje spornih pravnih pitanja u cilju mirnog rješenja krize u bivšoj Jugoslaviji.

Prijedlog ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore utvrdilo je Vijeće ministara BiH u studenome 2014., nakon postupka razgraničenja koji je počeo 2008. godine.

Zastupnik SDP-a Denis Bećirović podnio je rezoluciju kojom traži da Parlament BiH ocijeni neprihvatljivim ugovor o granici s Crnom Gorom navodeći da Sutorina pripada BiH.

Predstavnički dom BiH tek treba glasati o toj rezoluciji.

Izetbegović odgovorio kongresmenu Turneru: Pogriješili ste adresu
Objavljeno 06.03. - 15:56

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović uputio je odgovor na pismo američkog kongresmena Michaela Turnera u vezi s pitanjem razgraničenja između BiH i Crne Gore, navodeći da su pitanja upućena na pogrešnu adresu.

Kako je priopćeno danas iz Predsjedništva BiH, Veleposlanstvo Bosne i Hercegovine u Washingtonu je 26. veljače zaprimilo pismo kongresmena MichaelA Turnera upućeno članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću, te je isto putem Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine službeno dostavilo u Predsjedništvo BiH, odnosno Uredu člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović danas je kongresmenu Turneru uputio odgovor sadržaja koji će mu biti dostavljen putem Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, odnosno Veleposlanstva Bosne i Hercegovine u Washingtonu.

– Cijenjeni g. Turner, U vezi stavova iznesenih u Vašem pismu o pitanju razgraničenja BiH i Crne Gore, vjerujem da ste ih uputili na pogrešnu adresu. Rasprava po ovom pitanju odvija se u Parlamentarnoj skupštini BiH, pa bi stoga bilo primjereno da ste Vaše pismo poslali rukovodstvu i nadležnim tijelima Parlamentarne skupštine BiH. Ukoliko ste, unatoč prethodno navedenoj činjenici, odlučili da ipak pišete Predsjedništvu BiH, onda ste se trebali obratiti predsjedavajućem Predsjedništva BiH gosp. Mladenu Ivaniću koji predstavlja ovu instituciju. Naravno, postoji mogućnost da ste pismo naslovili na mene jer Vam je sugerirano da ja osobno stojim iza inicijative pokrenute u Parlamentarnoj skupštini BiH koja traži preispitivanje sporazuma o granici. Oni koji su Vas eventualno usmjerili prema meni su očigledno pogriješili – navodi se u Izetbegovićevom odgovoru./HMS/

Danas čitam u novinama da će taj neki kongresmen Tarner da uvede sankcije BiH zbog Sutorine... dal je to moguće, član skupštine ide po svijetu, naređuje, prijeti, uvodi sankcije zbog zahtjeva u kom suštinski nema ništa loše, da se arbitrira oko nekog sela?

Danas čitam u novinama da će taj neki kongresmen Tarner da uvede sankcije BiH zbog Sutorine... dal je to moguće, član skupštine ide po svijetu, naređuje, prijeti, uvodi sankcije zbog zahtjeva u kom suštinski nema ništa loše, da se arbitrira oko nekog sela?