Samo Hrvatska može iznuditi arbitražu, nitko drugi.

Ultimatum?

Pa most je pitanje BiH i Hrvatske, nije Crne Gore... razumijem li ja tebe?

Ako Bosna da Hrvatskoj da izgradi Pelješki most, onda Hrvatska pomogne BiH da dobije Sutorinu. Mada ni od jednog ni drugog nema ništa.
Most je velika investicija a i sam je rizičan. A i Sutorina je propali slučaj.

"Ako Bosna da.." Čime vas hrane u Trokutistanu ? Kuranima.

Kako si došao do toga, da Hrvatska pomogne BiH da od Crne Gore dobije Sutorinu? Pa na Međunarodnom sudu mogu raspravljati samo strane koje imaju interes za to pitanje, odnosno one čije su granice sporne u ovom slučaju. Hrvatska jedino more izvršiti invaziju na Crnu Goru, pa da je prisili da joj da Sutorinu. Ne misliš valjda to?

Ma jok.
Ni jedno ni drugo neće biti. Sutorina i most su bajke.

Mosta će da bidne, a Sutorine olmaz. Jasno? :)

jok

Vi ste gospodine Korrisniče pravno neobrazovani, pa ne ću da raspravljam oko mosta so vami.

Ceha, mjesta koja si zaokružio i nemaju Hrvata. A ako si u Glamoču samo u gradu s 40%, to je ništa. Srbi su u gradu onda većina sa 60%, a u selima i više. Tako da... A s druge strane, ne bi mogao tražiti odvajanje hrvatskih sela od određenih općina u Posavini, a ne prihvatiti odvajanje srpskih sela od određenih hrvatskih općina (sjever Livna). Idiot ili ne, ali to je jedino rješenje, zato sam "antiprotivan" trampama sa Srbima. Posavska sela su mrtva. To ćeš trampat danas, sutra ne će bit žive duše. Ovako zadrži tri srpske općine i šuti.
S druge strane, samo srpski idiot bi prihvatio takvo rješenje koje si ti stavio.
Šta ti znači posebno razgraničenje ispod posavine? Novi distrikt, šta li?

JAVNA RASPRAVA Kurtčehajić ustvrdio kako je Sutorina već “ušla u umove i srca naših ljudi”
Objavljeno 24.02. - 12:10

Foto: AA
Ustavnopravna komisija zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine organizirala je javnu raspravu o pitanju statusa Sutorine na kojoj je poručeno da BiH s Crnom Gorom želi graditi iskrene i prijeteljske veze, ali da bi se nastavilo tim putem u budućnosti jako je važno da se imaju čisti računi – ugovori, javlja Anadolija.

Cilj javne rasprave je razmjena mišljenja o pitanju statusa Sutorine.

U javnoj raspravi sudjeluju članovi Parlamentarne skupštine BiH, predstavnici Predsjedništva BiH, Vijeća ministara BiH, Ministarstva vanjskih poslova BiH, Ministarstva civilnih poslova BiH – Državne komisije za granice, Ministarstva pravde BiH, Ustavnog suda BiH, pravni stručnjaci sa sveučilišta u BiH, udruženja građana, te sve druge zainteresirane osobe koje mogu dati svoj doprinos raspravi o pitanju statusa Sutorine.

Naime, zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Bećirović podnio je prijedlog rezolucije o Sutorini kojom traži da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim ocijeni prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Argumenti i činjenice

Bećirović je kazao da je vrlo važno da je danas organizirana javna rasprava po pitanju Sutorine, kako bi se ovo pitanje osvijetlilo i s pravnog, povijesnog, geografskog i drugih aspekta.

“Važno je da čujemo argumente i činjenice. Mi želimo da o ovom pitanju razgovaramo na demokratski način, argumentirano, da ukrstimo argumente i da dođemo do najboljih mogućih rješenja. Želim posebno istaći da želimo graditi iskrene i prijeteljske veze s Crnom Gorom. Da bismo to tako nastavili u budućnosti jako je važno da imamo čiste račune – ugovore…Ovu raspravu i inicijativu oko Sutorine treba posmatrati i s aspekta otvaranja nove, bolje stranice u odnosima između BiH i Crne Gore”, pojasnio je Bećirović.

Zamjenik predsjedavajućeg Državne komisije za granicu Željko Obradović istakao je da što se tiče granice između BiH i Crne Gore te aktivnosti su krenule 2001. godine i trajale do kraja 2013. godine.

“Državno povjerenstvo za granice je jednoglasno u svom stavu. Mi smo se, prije svega, vodili dvjema temeljnim činjenicama, a to je opći okvirni sporazum za BiH, Daytonski mirovni sporazum i mišljenje Badinterove komisije, posebno broj 3. Što se ovdje tiče povijesnih granica nisu relevantne”, pojasnio je Obradović.

Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu Suad Kurtćehajić podsjetio je da je pitanje u vezi sa Sutorinom pokrenuto prije četiri mjeseca.

Kako je kazao, Sutorina nije izmišljena nego zaboravljena priča.

“Protupravno uzeta Sutorina je dovoljni osnov da mi možemo tražiti od Crne Gore njen povrat. Ako se to ne bude moglo postići, ako Crna Gora ne bude imala sluha i ne bude imala prijateljsku sklonost, ali da sa svoje strane razumije argumente BiH nakon ozbiljne elaboracije, onda će se stvar najvjerojatnije morati razrješiti pred Međunarodnim sudom”, poručio je Kurtćehajić.

Sutorima u srcima i umovima

Pojasnio je da Crna Gora nikada od Parlamenta BiH nije dobila suglasnost za prostor Sutorine.

“Sutorina svakim danom sve više ulazi u srce i umove naših ljudi i oni neće dozvoliti da se to da Crnoj Gori. Ako mi damo Sutorinu Crnoj Gori je li mislite da će nama Hrvatska ili Srbija išta amenovati i da će ići po kriterijima s kojima smo mi to dali Crnoj Gori? Mi ništa nećemo dobiti od naših susjeda ako ne budemo pravno mogli izboriti se za to”, kazao je Kurtćehajić.

Poručio je da se BiH mora boriti za ono što je njeno.

Inače, prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koje je utvrdilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine početkom studenog 2014. godine, a prema kojem bi Sutorina trebala voljom državnih organa Bosne i Hercegovine trajno ostati u sastavu Crne Gore.

Vijeće ministara BiH na sjednici početkom studenog 2014. godine utvrdilo je prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kojim se definira državna granica koja će na terenu biti obilježena u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog ugovora.

Prema ugovoru, državna se granica proteže od tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije na sjevernom dijelu, do tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Hrvatske na južnom dijelu.

Dvije države na ovaj način, poštujući suverenitet i teritorijalni integritet, unapređuju bilateralne odnose, ispunjavaju obveze preuzete Poveljom Ujedinjenih naroda i šalju pozitivnu poruku zemljama u regiji, europskim i globalnim partnerima o spremnosti Bosne i Hercegovine i Crne Gore da sporazumno urede preostala otvorena pitanja.

Sutorina u Bokokotorskom zaljevu na Jadranskom moru, ukupne površine 75 kvadratnih kilometara, koja je do tada pripadala Bosni i Hercegovini, dodijeljena je 1947. godine tadašnjoj Narodnoj Republici Crnoj Gori. Učinjeno je to, kako se navodi, dogovorom Đure Pucara i Avde Hume u ime BiH, te Blaže Jovanovića u ime Crne Gore, uz dopuštenje tadašnjeg državnog vrha SFRJ na čelu s Josipom Brozom Titom. Tako je drugi izlaz Bosne i Hercegovine na more, u dužini sedam kilometara, pripojen Crnoj Gori. /Anadolija/HMS/

Nacionalni sastav Sutorine, 2003.
nacionalnost broj
Srbi 402 (66,23%)
Crnogorci 132 (21,74%
Hrvati 5 (0,82%)
Hercegovci 4 (0,66%)
Jugoslaveni 2 (0,33%)
Ostali, neizjašnjeni i nepoznati 62 (10,21%)