Crnadak: Stavit ćemo točku na pitanje Sutorine
Objavljeno 04.05. - 12:45

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak
Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak ocijenio je da će Parlament BiH odbaciti inicijativu o poništavanju ugovora o granici s Crnom Gorom, čime će na pitanje Sutorine “biti stavljena točka”. Crnadak je napomenuo kako je ta inicijativa imala podršku samo jednog zastupnika i da nijedna institucija u BiH nije o njoj iskazala pozitivan stav.

“Nakon što Parlament 13. svibnja odbaci inicijativu, očekujem da neće više biti nijednog razloga da ovo pitanje bude tema između BiH i Crne Gore”, rekao je Crnadak za podgorički list “Dan”, prenosi Srna.

Navodeći kako veleposlanik BiH u Crnoj Gori Đorđe Latinović ostaje u Sarajevu na konzultacijama, Crnadak je izrazio nadu da će situacija u vezi sa Sutorinom biti uskoro razriješena i da će brzo početi raditi veleposlanici u Sarajevu i Podgorici.

Predlagač rezolucije je zastupnik SDP-a BiH Denis Bećirović, koji smatra da Sutorina treba biti dio teritorije BiH. Crna Gora i BiH završile su razgraničenje u svibnju prošle godine u Sarajevu, usuglasile i parafirale dokumenta u vezi s granicom. Crna Gora i BiH su u lipnju, odnosno u studenom, utvrdile prijedlog ugovora o granici, prema kojem Sutorina, primorska prevlaka kod Herceg Novog, ostaje u sastavu Crne Gore.

Dužnosnici Crne Gore priopćili su ranije da je pitanje Sutorine završeno i da očekuju skoro potpisivanje ugovora o granici.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je, zbog otvaranja tog pitanja, odgodio imenovanje veleposlanika u Sarajevu./HMS/

Komšić i Silajdžić, kako priopćava predsjednički Ured za informiranje ujutro će naložiti novoformiranoj Vladi Federacije BIH da pred međunarodnim sudom pokrene proces arbitraže i povratka drugog BH izlaza na more - Sutorine te Igala i Njivica mjesta koja je Crna Gora, točnije Srbija prevarom oduzela Bosni i Hercegovini..

"Sada je prigoda da se sa Crnom Gorom na pregovarački stol postavi jedno staro, nejasno granično poglavlje: izlaz BiH na more u Bokokotorskom zaljevu kod Sutorine." - kaže Komšić

Vujanović: U Beču ćemo zaključiti sporazum o granici Crne Gore i BiH
Objavljeno 08.06. - 17:46

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kazao je danas u Budvi da je prihvatio ideju predsjednika Austrije Heinza Fischera da na konfereciji u Beču, 27. kolovoza, bude zaključen Sporazum o granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Vujanović je to priopćio nakon sastanka predsjednika država na Samitu „Brdo-Brijuni proces”, na kojem sudjeluje devet predsjednika država i jedan državni tajnik.

Na sastanku je kako je priopćeno na konferenciji za novinare razgovarano o integraciji država Zapadnog Balkana i vrijednosti regionalnih projekata.

„Imali smo sjajnu inicijativu predsjednika Austrije Fischera, koju smo prihvatili i ja i predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, da pokušamo da na konferenciji u Beču u kolovozu zaključiti Sporazum o državnoj granici Crne Gore i BiH, koji bi bio prvi sporazum u regiji”, kazao je Vujanović.

On je istakao da je na sastanku konstatirano da bez Zapadnog Balkana nema punoće Europske unije.

„Zapadni Balkan treba biti dio EU, kako bi EU imala svoju cjelinu. Također, proces pristupanja EU nije tehničko, već političko pitanje, i podrazumijeva da se uvaže osobenosti svake države koja pristupa”, kazao je crnogorski predsjednik.

Na sastanku je predložena inicijativa predsjednika Slovenije i Hrvatske Boruta Pahora i Kolinde Grabar-Kitarović, da se predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku uputi pismo, i predloži da se održavanje konferencije s državama Zapadnog Balkana.

„Da se sve aktivnosti na putu pristupanja posebno analiziraju i da se da doprinos u pristupanju država Zapadnog Balkana. Prihvatili smo inicijativu predsjednika Pahora i predsjednice Grabar Kitarović, da u ime Brdo-Brijuni procesa posjete Makedoniju, i da daju doprinos stabilizaciji prilika u Makedoniji”, istakao je Vujanović.

Austrijski predsjednik Heinz Fischer kazao je na konferenciji za novinare da podržava sve zaključke današnjeg sastanka, na kome se vodila zanimljiva diskusija.

„Sporazum o granici između Crne Gore i BiH bi trebao biti potpisan u Beču 27. kolovoza. To bi bio doprinos, ali i dokaz da je probleme moguće rješavati”, kazao je Fischer.

Osim domaćina, predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, na Samitu su sudjelovali i Tomislav Nikolić, predsjednik Srbije, Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Hrvatske, Atifete Jahjaga, predsjednica Kosova, Heinz Fischer, predsjednik Austrije, Gjorge Ivanov, predsjednik Makedonije, Mladen Ivanić, predsjedavajući Predsjedništva BiH. Također, na Samitu sudjeluju i Borut Pahor, predsjednik Slovenije, Bujar Nishani, predsjednik Albanije i Harlem Desir, državni ministar za europske poslove Francuske./AA/HMS/

Kurtćehajić: Za BiH važno da ne pravi grešku o Sutorini i nađe kompromisno rješenje

Univerzitetski profesor i doktor pravnih nauka Suad Kurtćehajić upozorio je danas da je, o pitanju Sutorine, za Bosnu i Hercegovinu važno da se državnički ne pravi greška zbog koje bismo se kasnije kajali i nađe kompromisno rješenje.

Kurtćehajić: Za BiH važno da ne pravi grešku o Sutorini i nađe kompromisno rješenje
Kao uvodničar na javnoj raspravi Bošnjačke nacionalne fondacije o temi "Aktuelni trenutak bh. granica" on je novinarima iznio dva prijedloga.

"Sačekati s ratifikacijom ugovora o državnoj granici s Crnom Gorom ili da bh. parlament odobri ratificiranje kompletnog nespornog dijela, a s Crnom Gorom dogovori da se pitanje Sutorine zamrzne do rješenja pitanja Prevlake ili dok ne budemo imali ugovor o državnoj granici s Hrvatskom. Sve to da se ne bi pravile greške", kazao je.

Podsjeća da je Sutorina strateški najznačajnija zato što je to morski izlaz, to mijenja geopolitički položaj BiH te naglašava da ovdašnji političari na pravi način ne sagledavaju njen značaj.

"Crna Gora nije ponudila nijedan ozbiljan dokaz o vlasništvu nad Sutorinom i zašto treba da ostane u toj državi, zato intelektualci nastoje taj problem postaviti državotvorno, ali se naši političari ne ponašaju tako", mišljenja je.

Kurtćehajić smatra da bi se stanovništvu na području cijele BiH trebalo omogućiti izjašnjavanje o tome da li su "saglasni da se pitanje Sutorine riješi u Internacionalnom sudu pravde u Hagu".

"Ako narod bude bio protiv, mi više spomenuti Sutorinu nećemo. Ubijeđen sam da će narod to tražiti, o tome svjedoče mnoge ankete. Političarima poručujem da će biti poznati, ne po pozicijama koje su zauzimali nego kao ljudi koji su najodgovorniji zato što je drugi izlaz na more bez razumnog razloga dat Crnoj Gori, bez pokušaja da se sudskim putem riješi to pitanje.Toliko je to nagomilano da je sudsko rješenje jedino pravično", kaže on.

Uvodničar Anton Jekauc podsjetio je da su granice BiH, s dva izlaza na more, utvrđene Berlinskim kongresom 1878. godine, a istovremeno su tada od velikih sila bile priznate Srbija i Crna Gora. Stoga je mišljenja da "taj problem granica treba internacionalizirati i pozvati se na izvorne mape koje postoje u Beču i Minhenu".

Crna Gora je u tim granicama priznata s 9.800 km2, ona sad ima 4.200 km2 više i to mora, stava je, biti riješeno prije bilo kakvih razgovora o ulasku te države u evropske integracije, po principima međunarodnog javnog prava.

"Za Sutorinu tražimo da ide pred međunarodne organe, pred Međunarodni sud u Hagu na arbitražu da se utvrdi presuda koja će biti obvezujuća za sve sudionike jer će nam se, osim Crne Gore, ista situacija dogoditi sa Srbijom i Hrvatskom. Prava je sreća da su te granice tako precizne", kaže on.

Iz Bošnjačke nacionalne fondacije podsjećaju da dva izlaza na more BiH potvrđuje i Predsjedništvo AVNOJ-a 1944. godine, a crnogorska narodna skupština protivno tome 1945. godine uključuje Sutorinu u svoj sistem.

Ovako.
""Kad se ide prema Priboju na granici Bosne i Srbije, na desnoj strani od graničnog prelaza Mokronozi ima neki zemljani puteljak. Nekih kilometar desno od graničnog prelaza postavljena je žičana ograda. Izbio sam dva stuba i pomjerio ih unutar srbijanske teritorije. Nema više zauzimanja zemlje ratom i puškama. Dobili smo neka 4 kvadratna metra. Živjela Velika Bosna"

Misliš Republika Srpska je dobila 4 kvadratna metra.

Agresija BIH na Srbiju.

Što je uopće Crna Gora? Većina današnje države tog imena povijesno nije crnogorsko ozemlje. Većina Crne Gore nije Crna Gora! Godine 1852. crnogorska država obuhvaćala je 5 475 km2, a danas obuhvaća 13 812 km2. Više su se nego udvostručili šireći se na tuđe zemlje, ponajviše na Novopazarski i Hercegovački sandžak Bosanskog ejaleta. Sutorina, Herceg-Novi (zamišljen kao glavna hercegovačka luka), Nikšić, Pljevlja, Žabljak povijesno su Hercegovina. Bijelo Polje, Plav, Rožaje povijesno su Bosna (Novopazarski sandžak). Boka kotorska je u cijelosti hrvatska regija. Dogovorom par komunista 1946. Sutorina je bez ikakve službene potvrde oduzeta BiH i pripojena Crnoj Gori, a 1947. otočić Lastavica na ulazu u Prevlaku istrgnut je iz katastra općine Dubrovnik (Hrvatska) i uvršten u katastar općine Herceg-Novi (tada već Crna Gora). Toliko su se proširili Crnogorci kroz manje od stoljeća i opet su htjeli još, na Konavle i Dubrovnik. Kad bi se pokrenuo postupak pred međunarodnim sudom rješavanja spora oko Sutorine (Suad Kurtćehajić je opširno obrazložio dokaze da je povijesno i pravno Sutorina BiH te da Crnogorci nemaju nikakve valjane argumente), u čijem bi to interesu bilo? Možda bi to bilo dobro za Hrvatsku jer ne bi više izravno graničila s Crnom Gorom i ne bi bilo spora oko Prevlake. Međutim, ne znam kako je vraćanje Sutorine u interesu bosanskih muslimana kad bi time Republika Srpska dobila izlaz na more. Kurtćehajić iznosi ideju o nekakvom distriktu tipa Brčko.

Susret Čović- Vujanović: BiH i Crna Gora potpisuju sporazum o granici
Objavljeno 16.08. - 20:18

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović susreo se s predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem. Teme razgovora, kako javlja Hrvatski Medijski Servis, bile su bilateralni odnosi dviju zemalja, te regionalne prilike i suradnja.

U duhu zajedničke ocjene zemalja Zapadnoga Balkana da je gospodarstvo temelj povezivanja regije, razmatrana je mogućnost proširenja suradnje dviju zemalja putem aktivnije realizacije projekata od zajedničkog interesa u područjima komunikacija, razvitka elektroenergetskog sektora, transportne i prometne infrastrukture.

Istaknut je i veliki potencijal jačanja međusobne suradnje sudjelovanjem u IPA programu prekogranične suradnje, razmjeni iskustava u usklađivanju propisa i korištenja sredstava pretpristupnih fondova EU, čemu će na poseban način doprinijeti sklapanje međudržavnog sporazuma o suradnji u području europskih integracija.

Kao zajednički strateški prioritet obje zemlje u vanjskoj politici, podvučena je suradnja sa susjedima, u kontinuitetu i s ciljem produbljivanje dobrosusjedskih odnosa.

U tom duhu najavljeno je i potpisivanje Sporazuma o granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, u Beču, 26.08.2015. godine na marginama Konferencije zemalja Zapadnoga Balkana. Taj sporazum je ocijenjen iznimno značajnim, jer pokazuje da je u duhu otvorenosti i prijateljstva moguće rješavanje i teških bilateralnih pitanja na Zapadnom Balkanu.

Obje zemlje su potvrdile svoju privrženost unapređenju regionalne suradnje, posebice u okviru Berlinskog procesa i EU conectivity agende koji, između ostalog, pružaju mogućnost provedbe razvojnih projekata od najviše važnosti za zemlje Zapadnoga Balkana. Istaknuta je kompatibilnost prioritetnih projekata u obje zemlje, te opredijeljenost ka uzajamnoj suradnji i potpori u okviru međunarodnih i regionalnih asocijacija i inicijativa, odnosno suradnja na širem međunarodnom planu koju potvrđuje i spremnost na zajedničko korištenje diplomatsko-konzularne infrastrukture.

Sugovornici su iznova potvrdili predanost obje zemlje u jačanju energetske sigurnosti regije, kao pretpostavke njezinog gospodarskog i društvenog prosperiteta. S tim u svezi, osobito značajnim ocijenjeno je intenziviranje suradnje na projektu realizacije Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) i potpisivanje Zajedničke izjave na ministarskoj razini o intenziviranju suradnje na tom projektu. U segmentu razvitka prometno-transportne infrastrukture pozdravljeno je sklapanje Memoranduma o razumijevanju između Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Crne Gore, koji se odnosi na potporu i suradnju pri realizaciji Jadransko-jonske autoceste.

Sugovornici su se složili da je regionalna suradnja jedini način da svaka od zemalja u regiji ostvari svoj nacionalni interes, jer regionalna suradnja više nije samo uvjet koji postavlja EU, već je u najboljem interesu svih zemalja regije. Stoga je i ovaj sastanak iskorišten kao prigoda da se još jednom podvuče značaj dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog dijaloga o modalitetima njihovog unapređenja. U tom smislu, dogovoreno je intenziviranje kontakata i suradnje u predstojećem razdoblju, te daljnje reguliranje međudržavnih odnosa u duhu prijateljstva i otvorenosti./HMS/

Cerić pisao pismo: Ne dajte Sutorinu!
SUTORINA
OBJAVA: Ponedjeljak, 17. kolovoza 2015. 11:40

Predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa i reisu-l-ulema emeritus Mustafa Cerić u otvorenom pismu predsjedavajućem Predsjedništva Bosne i Hercegovine Draganu Čoviću apelira na Čovića da ne pristaje na potpisivanje sporazuma sa "susjednom Crnom Gorom u obliku koji Sutorinu, bosanskohercegovački teritorij, ostavlja u crnogorskim granicama".

Cerić smatra da bi potpisivanje takvog sporazuma o granicama između dviju zemalja značilo neoprostivo odsustvo zalaganja za dio vlastite zemlje, priopćila je Informativna služba Svjetskog bošnjačkog kongresa.

Ovo pismo naslovljeno kao "Vježba savjesti (o Sutorini)" uputio je povodom jučerašnjeg Čovićevog susreta u Tivtu s predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem, kada je razgovarano o potpisivanju međudržavnog sporazuma 26. augusta u Beču na marginama predstojeće konferencije zemalja zapadnog Balkana.


''Ocijenili ste da je taj sporazum iznimno značajan. Nažalost, niste ocijenili da taj sporazum ide na štetu teritorijalnog integriteta i suvereniteta države Bosne i Hercegovine. A trebali ste. Zbog povijesti, trebali ste priopćiti, da se zna tko je taj koji je spreman potpisati eutanaziju za Sutorinu kao neodvojivog dijela ili tijela bosanske zemlje i države. Dakako, nitko nema pravo na to ni po Ustavu ni po zakonu ni po moralu ni po savjesti'', naveo je.

Cerić podsjeća Čovića na primjer susjedne Hrvatske koja se bori pravnim sredstvima za Piranski zaljev.

Obratio se i drugom članu Predsjedništva Bakiru Izetbegoviću, napominjući da se Mladen Ivanić, treći član, isključio iz ove diskusije mada ne bi trebao.

"No imam potrebu da gospodinu Bakiru Izetbegoviću dodatno kažem da je njegova odgovornost najveća oko pitanja Sutorine. Da li je on svjestan toga ili nije, ne znam. Ali znam da, ako se Sutorina otpiše Bosni i upiše Crnoj Gori, Bakir Izetbegović će biti proglašen krivim zato što to nije spriječio", naveo je između ostalog Mustafa Cerić.

BiH i Crna Gora u Beču potpisali Sporazum o granici
Objavljeno 26.08. - 15:48

Foto: AA
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak i ministar unutarnjih poslova Crne Gore Raško Konjević potpisali su danas u zgradi Predsjedništva Republike Austrije u Beču Sporazum o granici između BiH i Crne Gore.

Svečanom činu potpisavanja prisustvovali su austrijski predsjednik Heinz Fischer, koji je bio i domaćin susreta u Beču kao i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović. Svečanosti su prisustvovali i ministar vanjskih poslova Austrije Sebastian Kurz i ministar vanjskih poslova Crne Gore Igor Lukšić.

“Podatak da su ovom događaju prisustvovali predsjednici dvije zemlje, BiH i Crne Gore, jasan je pokazatalj i svjedočanstvo o koliko se važnom koraku radi. Njegov značaj je i u tome što je postignut važan sporazum u okviru pregovora i mirnim putem, što daje posebnu značajnost”, istakao je austrijski predsjednik Fischer.

On je naglasio da očekuje da Beč kao domaćin Konferencije o Zapadnom Balkanu, koja se održava sutra, ima velika očekivanja i potkrijepio je to činjenicom da će u okviru tog procesa prisustvovati visoki predstavnici EU, te predstavnici Njemačke i Austrije.

Fischer je pozvao parlamente BiH i Crne gore da što prije ratificiraju Sporazum o granicama dvije zemlje te i da na taj način cjelokupnom prostoru Balkana prenesu poruku da se mirnim putem i pregovorima može doći do rješenja.

On je istakao da će to biti pokazatalj da Zapadni Balkan odlučujuće napreduje u europskim integracijama.

Predsjednik Crne Gore Vujanović je rekao da postoji mnogo razloga za zadovoljstvo što je danas potpisan Sporazum o granicama između dvije zemlje, a jedan od njih je što je to prvi sporazum o tom pitanju među zemljama bivše Jugoslavije.

“Razgovori i dogovori oko sporazuma su bili komplicirani i rizični, kao što je sve na Balkanu. Proces dezintegracije bivše Jugoslavije, što je za posljedicu imalo brojne žrtve imaterijalna razaranja, se upravo i vodio zbog granica. Mi smo pokazali dobru volju i prijateljstvo i da je u sklopu dogovora moguće doći do rješenja kako bi se afirmirala suradnja u dvije oblasti”, rekao je Vujanović.

Istakao je da je drugi važan razlog današnjeg potpisivanja Sporazuma što se on dogaša u susret Bečkoj konferenciji koja treba da da impuls Zapadnom Balkanu da u narednom razdoblju radi mnogo više na procesima integracije, a prvenstveno u oblasti infrastrukture i energije te pozvao Europsku uniju i kompanije iz EU da se snažnije angažiraju na implementaciji tih projekata.

“Realizacija potpisivanja sporazuma u Austriji uz pokroviteljstvo predsjednika Fischera pokazuje zajedničku inicijativu da se u okviru Bečkog samita nastavi s pozitivnim koracima dogovorenim u okviru procesa Brdo-Brijoni. Fischer je jasno pokazao da je prijatelj BiH i Crne Gore”, naglasio je Vujanović.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović je rekao da Sporazum ima višestruku simboliku te da se ovim šalje posebna poruka iz BiH njenim susjedima, Hrvatskoj i Srbiji, da je ovo najbolji primjer kako rješavati otvorena pitanja na Zapadnom Balkanu.

“Našim snagama, prije svega, smo otklonili sve nesporazume koje smo imali i uz krajnje prijateljski odnos došli do konačnog rješenja. Brzi proces ratifikacije sporazuma trebao bi osnažiti i ohrabriti razgovore s Hrvatskom i Srbijom po pitanju granica s BiH. Puno toga se očekuje u narednom razdoblju u smislu jačanja suradnje kako u oblasti prometne i energetske infrastrukture tako i na ostalim otvorenim pitanjima na prostoru Zapadnog Balkana”, rekao je Čović.

Tijekom dana Čović će imati susret s povjerenikom za susjednu politiku i proširenje Europske unije Johannesom Hahnom dok će sutra ujutro imati susret s visokom povjerenicom Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federicom Mogherini, na kojim će razgovarati o reformskim procesima koje provodi BiH u sklopu nove politike EU za njen ubrzani pristup na europskom putu./AA/HMS/