Nije im pritila asimilacija, niti bidu izgubili identitet. Imat veći urbani centar je dobro i korisno, ali ne i prisudno. Sve je stvar koliko si kompaktan unutar sebe, koliko je zajednica čvrsta i unutar sebe povezana i unutar sebe rišava si stvari. Srbe od Hrvata najviše odvaja vira. U demokratskom društvu di je važnost vire opet narasla, Srbi bidu bili sigurniji od asimilacije. Jer bi se zbog važnosti vire tražilo supružnike među osobama iste viroispovidi, te se ne bi događali mišani brakovi i dica koja su i ovamo i onamo pa se priklonidu na koncu većinskon narodu.

Srbima je najveći problem bia gubitak ničim zaslužena položaja gospodara koji su imali u SR Hrvatskoj. Snažno bi došao na površinu segregativni kriterij zapošljavanja po nacionalnoj osnovi po kojem su Srbi obilato profitirali. Zašto je u srpska sela uvedena struja i asfalt, a hrvatska sela još uvik to nisu imala. Skidanje s povlaštena državna financiranja bolna je stvar. To nisu stečena prava, to je apartheid, segregativno pomaganje manjinskog, a parazitiranje i odmaganje većinskom narodu čije je iseljavanje bilo stimulirano. Srbe su u SRH sigurno čekala radna mista, a Hrvatima koliko je ostalo.
Nije za zaboravit da bi otpala mogućnost gradnje vikendica po hrvatskoj obali di in padne na pamet (tko je smia šta reć osoblju JNA, većinon Srbi), pa se onda po umirovljenju nastanit u Hrvatskoj i onda još odlučivat o mistu kamo su se doselili.

Knin je Srbima služia ka' polazišna točka za osvajanja, sridišnja logistička i duhovna za discipliniranje Hrvatske i utočišna točka za uzmak ako pođe po zlu.

Za gradit grad, tribaš radišni narod koji će izgradit sve potribne sadržaje.
Njima je bilo draže doć parazitirat u hrvatski grad di će Hrvati radit, a oni glumit šefove i žandare.

Nije slučajna ona "ne umemo da radimo ali umemo da se bijemo".

Hrvati iz Mađarske taj grad nazivaju Komoran.

SPC kao etnoreligija jest donekle štitila Srbe od asimilacije, i to im je bila praktički jedina zaštita od asimilacije u Hrvate unutar 1 generacije, ali tko to od Srba u velikim gradovima ide u crkvu, pogotovo pravoslavnu. Koliko misliš da na misi u zagrebačkoj sabornoj crkvi (jedino SPC crkvi u Zagrebu) ima zagrebačkih Srba. Ni 1%.

Ako može bez "rasizma".
Taj narod tamo je bio radišan i bavio se većinom težačkim poslovima, ako si ikada vidio ijedan video s tog prostora ili ga posjetio.

Čuj njega Srbi ne znaju napravit grad. Eno ti Istočno Sarajevo, jedini novi grad u BiH.



Eto Hrvati veliki graditelji gradova, da nisu možda Zadar (Poluotok) napravili, možda Sv. Donata, Stošiju, Eufrazijevu Baziliku u Poreču ili Dioklecijanovu palaču i amfiteatar u Puli. A HNK u Zagrebu ti je Khuen Hedervari morao napraviti, još ostao u najgorem mogućem sjećanju. Dubrovnik je jedini dokaz da se ipak ne radi o potpuno divljem plemenu, grad je izrastao kao jedinstveni romansko slavenski hibrid, iako ni tamo nijedan natpis na velikim i bitnim građevinama nije na hrvatskom.

Sigurno da bi hrvatski Srbi napravili grad, da su to imali za cilj tijekom dugog perioda od 50 godina (a i 100 godina, da su bili pametni još od Pribičevića) kada su imali ogroman politički utjecaj unutar Saveza Komunista Hrvatske. Ali kao što je ustanovljeno, slađe su im bile sinekure po Zagrebu, Rijeci, Puli, Splitu i onda su umjesto održive teritorijalne autonomije mogli igrati samo na sabotiranje samostalnosti ili na brzo otkidanje dijela teritorija preko invazije, i pripajanje Srbiji.

Život se miri i liti i zimi. Tu onda i Poreč i Korčula zaostajedu za Osijekon.

Zadar nije više rubni grad. Ostala je ta tradicija govorit o "4 velika grada u Hrvatskoj". Zbog rasta važnosti Zadra, spajanjem s autocestom i ministrom koji se i na glavu bia baca za svoj grad (Kalmetom), grad je živnia, u nj se doseljava, raste i gospodarstveno i znanstveno. Već oduzima dil stvari koje je bia ima Split. Čak ima razmišljanja da opet bude glavnin gradon u Dalmaciji. Onda, i Zadar popunja prazninu s velikin gradovima između Splita i Rike. Zatin tu je zbog velika iseljavanja pridnost ostalih velikih gradova nad Zadrom se istopila.

god....Split......Rika....Osijek....Zadar
1991. 189.388 165.693 104.761 76.343
2011. 178.102 128.384 84.104 71.471

Istina.

I Zenica i Zadar su rubni. Odnosno, u pokušaju su da budu makrosredište. Dosta slično.

Jugoslavija ih nije izabrala za makrosredišta, a u nezavisnoj Hrvatskoj odnosno BiH nije bilo vremena da se razviju, niti se gradovi tako brzo i planski rastu i razvijaju kao u Jugoslaviji. Zadar se razvija samoinicijativno i spontano, Zenica je stagnirala, s jedne strane ju kanibalizira Sarajevo a pored Banja Luke i Mostara ne dobija ni 1 mrvicu kada se dijele sjedišta zajedničkih institucija, s druge strane poslijeratna decentralizacija BiH i novostečena autonomija u vidu kantona ipak i Zenici daje neke stvari (tamo su ipak brojna sjedišta kantonalnih ministarstava), pa ne moraju pitati Sarajevo za dozvolu da si naprave sveučilište ili KBC.

Jugoslavija je velikim dijelom postavila prostorne planove tih država, jer je prakticirala plansku ekonomiju. U kapitalizmu Hrvatska se spontano polarizira na Zagreb i more.

Možda jednu jedinu stvar Srbi u RH imaju danas jaču nego 1995, a po čemu su bolji i od Hrvata BiH i prije rata i danas.

A to je jaki i profesionalni politički tjednik na kioscima.

Istini za volju, razlog za to je velikodušni budžet RH za manjine.

Tjedniku Novosti za 2016. dodijeljeno je nevjerojatnih 3.2 milijuna kuna, a mislim da se iznos i lagano povećava svake godine, kako proračun raste.

Lako je s tim novcima imati profesionalni list, i platiti ljude čija karijera je komentiranju i novinarstvu. Ugostili su pola Ferala.

Na neki način su hakirali zakon, jer ne samo da su žestoko subvencionirani iz proračuna (cijeli Mostar s mnoštvom institucija i udruga godišnje prima oko 10 milijuna kuna izravnih donacija Vlade Hrvatske), nego su i istovremeno komercijalni list koji se prodaje. O tako povlaštenoj izdavačkoj situaciji ne mogu ni sanjati regularni tjednici i novine u Zagrebu.

Komarno koliko vidim ima samo 33 000 stanovnika, kao Široki, iako kažem, veličina nije glavna, funkcije su bitnije.

Arhitektonski jako lijep grad za tu veličinu, taj Komarno. Ipak je u Centralnoj Europi.

Procenti su dogovoreni tek 1994. U Cirihu, mislim da je tamo, nisam 100% siguran. Ali za godinu jesam.

Sličnost s Mostarom je pogranični doseg. Mostar nema nikakve gravitacijske snage u Bosni, izuzev Livna, Divna i Rame.

Mostar je pun Bosanaca, i izbjeglica i studenata.

Više od pola studenata iz Srednje Bosne studira na Sveučilištu u Mostaru, a kud ćeš jače gravitacije od selidbe mladih ljudi, to je glavni proces kojim se i Zagreb puni.

Mostarsko sveučilište ima čak i odjel u Orašju, gdje studenti studiraju prve dvije godine, potom prelaze u Mostar, eto dokle seže utjecaj.

Plaćaju struju i telefon Mostaru, pošta im se zove HP Mostar.

Izborne liste im se potvrđuju u Mostaru, gdje su sjedišta svih stranaka. Hrvati u Žepču imaju 2 ministra u vladi ZDK zahvaljujući pritisku iz Mostara.

To je jača gravitacijska snaga nego Splita na Dubrovnik ili Zadar, ili Osijeka na Slavonski Brod.

Utjecaj dopire do zadnje HVO općine na suprotnom kraju BiH https://www.facebook.com/svemorasje. Prava odlika stolnog grada.

Komarno ima 53% Madjara i 33 000 stanovnika. Znaci Madjara je tek 17 000 u tom gradu.

Bliža usporedba su Srbi u Vukovaru. Bezuvjetno su predani Hrvatskoj Erdutskim sporazumom, ko Madjari Komarna Slovačkoj u Trianonu.

Slovaka bilo ispod 50% u Slovačkoj na Trianonu, Mađari im skoro bili većina .

Tada preko 1 milijun Mađara u Slovačkoj.



Katedrala u Košicama, napravili je Mađari




Ugarski premijer Đula Andrasi je bio iz Slovačke.

Pogledao sam, nema nijedne mađarske partije u parlamentu Slovačke. (!!!)

Mađara je na popisu 8.5%.

Slovaci su to riješili tako da su uveli nacionalni izborni prag od 5% za stranke, te 7% prag za koalicije dvije ili tri stranke i 10% izborni prag za koalicije četiri ili više stranaka.

Na zadnjim izborima su Mađari potpuno ispali iz parlamenta.

Uglavnom, klasična manjina u tuđoj nacionalnoj državi.

Je li Bratislava nakon Trianona imala mađarsku ili slovačku većinu?

Ne bi me čudilo da je imala njemačku.

42% Nijemci
40% Mađari
Slovaci manjina.

Oni su rijedak primjer naroda bez elite (plemstva) - zato nemaju nacionalnog imena, bez urbanih centara, bez vojske, koji je dobio vlastitu državu na pladnju.

Ali su zato riješili se i Njemaca i Mađara nakon što su dobili državu. Doduše međukorak je bila Češkoslovačka.

Hrvatima se svašta može predbaciti, imamo dosta mana kao narod ali nam se ne smije i ne može predbaciti da smo neko divlje pleme. Ako kreneš tako nabrajati gradove i tko ih je napravio i najveće narode bi proglasio barbarima, zato što i jesu bili barbari iz rimskog pogleda.

Rim ti je osnovao 90% današnjih velikih gradova, tako bi i Talijane i Francuze i Španjolce mogao proglasiti neukima koji su samo ukrali tuđe i nastavili na tome graditi. To je doslovno povijest Europe, nastavak na rimskim temeljima. Misliš da su Talijani napravili Veneciju ili Francuzi Pariz? Jesu šipak...

Dubrovčani su svakako iznimka koja nam spašava obraz, ali oni su uvijek i u svakoj prilici isticali svoj Hrvatski identitet. Uporaba latinskog je bila samo zbog prestiža, pa plemstvo ti je do doba prosjetiteljtstva uvijek međusobno u pismima pisalo na latinskom.

Međutim pored Dubrovčana imamo toliko kulturne baštine poput, Senjskih uskoka, Poljičke Republike, Banovine Bosne, Zrinjsko Frankopanske de facto države u 16. i 17. stoljeću...

Mađari se tope na očigled. Međutim postoji još jedna zanimljiva poveznica Mađara u Slovačkoj i Srba u Hrvatskoj.

I jedni i drugi su u određenom periodu de facto vladali državom gdje su manjina, stolovali su u glavnom gradu a za svoje nisu napravili ništa, nikakvo središte.

Mađari su od 1868 do 1918. snažno radili na Mađarizaciji Slovačke ili gornje ugarske kako je oni dan danas zovu i nisu ih stigli prožvakati....

Trebali su im odrediti neku autonomiju po svojim uvjetima pa bi bolje prošli, ovako su htjeli uzeti sve pa su na kraju izgubili teritorij.

Srbi su pokušali i prošli identično, pogledajte samo usporedbu. Samo što su Srbi epski zajebali i šefa i stanicu. Mađara je bilo možda 15% u granicama Slovačke poslje trianona i danas ih ima 10% tak gore dolje, dakle otopila se 1/3 njih.

A sad pogledajmo Srbe....




Prva karta ih ima u Hrvatskoj nekih 25% do 27% , strašne brojke.... a na karti iz 2001 ih je 3% u državi ....

Hindenburg i Titanik katastrofa zajedno.

Zar ti ova rečenica nije kontradikcija.

Kako nisu imali središte, pa Požun, tamo je čak bio i ugarski sabor kada su Turci osvojili Peštu.

Primjeti kako Hrvata praktički u Slavoniji nije bilo osim prema granici s BiH, gdje su doseljeni Šokci iz Bosne.

Zahvaljujući tim izbjeglicama danas je Slavonija regija u Hrvatskoj, a ne produžetak Velike Vojvodine.

Vide se na sjeveru Slavonije uz Dravu ostaci famoznih mađarona, sve do jedne žute flekice tamo su nestale do popisa 1991.

Nije... to ti je kao situacija oko Sarajeva...

Najbolja usporedba su Bosanski Srbi i njihovi komunisti, napavili od Sarajeva grad i sve što danas je a danas od toga imaju šipak, muje preuzeli.

Kao tvoje je, vladaš i gradiš ali ne praviš svojima nego drugom narodu. Grad oko kojeg nisi etnička većina nije istinski tvoj...

To vrijedi za Mostar, zato nikad i ne moze biti glavni grad hb hrvata.