divizija je napisao/la:
Imota je napisao/la:
Ta urota je bila amaterizam prije svega.
Navodno je imala i vjerski kontekst, sad pitanje je koliko je to navučeno al ima autora koji tvrde da je urota imala protestanski karakter.
apolsutni amaterizam i diletnantizam.
što se tiće vjerskog karaktera, on je tu zapravo u svrsi politike
. Protestantizam mnogih plemića u Habsburškoj monarhiji je zapravo bio metoda otpora dinastiji. No zapravo je zanimljivo pitanje, iz perspektive onoga što mi sada znamo (a oni tada nisu), je čuveni ŠBBKBB. Zamislimo da su se Hrvatska i Ugarska stvarno oslobodile Habsburgovaca. Postanu vazali Osmanlija poput Vlaške i Moldave. I onda se desi da Turci 20 godina kasnije udare na Beč, nastaje Sveta Liga i što sad? Ostati uz Turke kao Vlaška i Moldava??
Ne znam baš da je to bila metoda otpora dinastiji. Našla sam podatke da se protestantizam počeo širiti prije dolaska Habsburgovaca. Riječ je o radu jedne tiskare u Međimurju, no u njemu se navodi od kad se protestantizam počeo širiti Mađarskom.
U Ugarskoj se protestantizam javlja prije 1526. godine, stoga je tamo već
u drugoj četvrtini 16. stoljeća živjelo pretežito protestantsko stanovništvo.4
Nadalje, protestantizmu su se priklonili svi veći veleposjednici u Ugarskoj i Štajerskoj, a
većina njih posjedovala je i vlastite tiskare. Zrinski pritom nisu mogli biti iznimka.
https://hrcak.srce.hr/file/259765Ovo je također zanimljivo, da su Osmanlije bili naklonjeni protestantizmu i pogodovali širenju istog.
Širenju reformacije u Slavoniju prodirao iz Ugarske pogodovala je Osmanlijska uprava u
Slavoniji i Baranji, jer su isti bili naklonjeniji protestantima nego katolicima. U Slavoniju je
reformacija prodirala sa područja današnje Mađarske, uglavnom sa područja bivše Pečuške
biskupije i Transilvanije.
Prije pojave kalvinizma kao oblika protestantizma u Slavoniji spominje se husitizam, ali je
nejasno je li je to ili nije utjecalo na širenje protestantizma.
Prividna pobjeda reformacije bila je kratkog vijeka, posebno pod vodstvom Bocskáya, a koja
će samo na neko vrijeme odgoditi konačni slom reformacije.
U Slavoniji i Baranji Mihael Starin je imao velike uspjehe u širenju reformacije, gdje je
osnovao oko 120 mađarskih i hrvatskih protestantskih župa, a papiste, ali se do danas od
svih hrvatskih kalvinskih župa održala samo župa u Tordincima.
Naime, nakon odlaska Osmanlija iz Slavonije jačao je položaj katoličke crkve, a
protestantske crkve slabio, te su u prvoj polovici 18. stoljeća, ukinute mnoge protestantske
reformirane župe.
Oživljavanju kalvinskog pokreta krajem 19. stoljeća pogodovati će provođenje Julijanske
akcije na tlu Slavonije, koju su podržale mnoge kalvinske župe. Julijanska akcija je
provođena sustavno putem škola, željeznice i kulturnih društava.
Julijanska akcija u Slavoniji, zahvaljujući dijelom podrške kalvinskih župa, imala je uspjeha,
ali od kada je Slavonijia 1918. bila državno odvojena od Mađarske, julijanska akcija nije više
imala svoja uporišta, te je prestala programski politički djelovati, a kalvinske župe podijelile
su sudbinu sličnih pravoslavnih i katoličkih župa.
https://hrcak.srce.hr/file/39589