Što je bila Rama na vrhuncu svog statusa ?

Ugarsko-hrvatski regent Koloman 1102. godine titulirao se kao rex Ramae et Slavoniae et Dalmatiae.

No, nisu zabilježeni nikakvi vladari Rame.

Rama je u jednom razdoblju bila sinonim za Bosnu

HNŽ Bosanci

Rama nikada nije bila niti kneževina niti kraljevina.
Ugarski prestolonasljednik je nosio titulu princa Rame, ceremonijalna titula nešto kao princ Walesa.
Kralj Bela II. imenuje svog sina Ladislava II. kraljem Rame nakon upada u Bosnu, ta ceromonalna titula ostaje i poslije.

U biti mađarski sinonim za Bosnu.

Da jedino je pitanje zbog cega je doslo do tog sinonima

Bela II .nikada nije uspio uspostaviti punu kontrolu nad Bosnom, možda je pohodom uspio uspostaviti samo vlast i upravu u župi Rami tako da Rama i Bosna postaju sinonim, odnosno Rama je naziv za dio Bosne pod kontrolom ugarskog kralja.
Druga opcija je da je u pitanju neki nesporazum.

Ili je jednostavno u Rami bio smješten ugarski namjesnik i uprava u tom periodu.

U biti ugarski kralj Bela II. jednu pograničnu župu odjednom diže na titularnu kraljevinu i daje je na upravu sinu.
I u kasnijem periodu je Rama jaka utvrda, treba uzeti u obzir da je Rama posljednja pala pod tursku vlast i da se branila dva desetljeća nakon pada Kraljevine Bosne.
Vjerojatno je u 12. to bila najznačajnija ugarska utvrda i najvažnije ugarsko uporište u Bosni.

I Rama i Bosna su samo nazivi regija uzeti prema rijekama.

Zanimljivo kako u srednjem vijeku nije bilo teritorijalne cjeline, kneževine ni banovine nazvane po Savi ili Drini, a korišteni su nazivi prema puno manjim rijekama, Rami i Usori.

Pa to ima i neku logiku jer u brdovitim djelovima je nekako najzgodnije teritorij podjeliti po dolinama odnosno rijekama

Izgleda da nisu postojali nikakvi stariji "identiteti" vezani za to područje, nije bilo ni pravih gradova, biskupija i slično po kojima bi mogli preuzimati nazive. Kao što su Europljani po rijekama nazvali kolonije Kongo ili Nigerija.

Suprotan primjer je recimo Dalmacija, kako je postojao taj preživjeli naziv i "identitet", nije trebalo izmišljati nove nazive.

Veći broj današnjih hrvatskih regija nose nazive po rijekama. Međimurje, Posavina, Podravina, Pounje, Cetinska krajina, Lašva itd.

To su novoizmišljeni nazivi, nikad nije postojao ban Posavine, knez Podravine ili kralj Cetinske krajine.

Hrvatska regija koja je i u srednjem vijeku imala naziv po rijeci je Lika.

Zato što su to velike rijeke, kako ćeš tipa biti knez Save a ne kontroliraš njen izvor.

U biti su sve to prvo bile župe Lika, Krbava, Pliva, Sana itd.

Da prve župe su nazivane po rijekama ili utvrdama gdje je stolovao župan.
Rijeka s okolnom dolinom obuhvaća jedno područje tako da je sasvim logična podjela.
Dolina s obradivom površinom obuhvaća jednu samostalnu zajednicu.

Dalmacija ti je bila ista prica samo sa gradovima. Nikad nije postojo neki identitet Dalmacije

Sto se tice toga varas se. Tipican primjer ti je Plivski grad, Lasva i drugi gdje i grad i rijeka nose isti naziv
A recimo Uskoplje ti je primjer gdje dolina ne nosi naziv po rijeci sto je i logicno jer je Vrbas dugacka rijeka koja vise manje prolazi kroz razlicite doline.

Dakle kad se sve sagleda dolazimo do zakljucka o kojem govorimo ja i daramo. Rama, Lasva, Pliva i druge su manje rijeke koje zaokruzuju cjelinu, a utvrdjenje odnosno mjesto nosi cak isti naziv, pa je logicno da te zupe nose te nazive

Da s tim da kao i sto sam rekao cesto glavno mjesto nosi isti naziv kao i rijeka

Neretva i Bosna su isto velike rijeke, neretvanski knez nije kontrolirao izvor, nego samo ušće Neretve, knez/ban Bosne nije kontrolirao ušće Bosne, nego samo izvor.

Plivski Grad, Lašva i slično nisu bili pravi gradovi kao Split, Dubrovnik. To su bile fortifikacije u kojima je živio lokalni velikaš sa svojim ljudima. Nisu imali ulice, gradske četvrti, više crkava itd.

Nisu bili ogromni gradovi ali su bili utvrdjenja s odgovarajucim podgradjem odnosno varosi. Pa nije velikas zivio usri pustinje okruzen sumom pobogu

Vidiš razliku kako je u srednjevjekovnoj Dalmaciji bilo desetak pravih gradova, u Bosni nije bio niti jedan.

Sta tebi znaci pravi grad?

Kao Dubrovnik, Split, Zadar, Trogir, Šibenik, Hvar, Korčula... Arhitektonski da nije samo jedna fortifikacija, nego da ima okolo zidine, a unutra odvojene kuće, ulice, crkve, skladišne i vojne objekte. Društveno da svi stanovnici nisu obitelj i osobe koje rade za gospodara grada, nego da ima i nezavisne trgovce, obrtnike, kler. Da nije sve ekonomski pod kontrolom jedne vladajuće obitelji, nego ima više bogatih obitelji, od kojih niti jedna nema potpunu kontrolu.

Pricas gluposti i govoris o primorskim gradovima koji su se rodili na pomorskoj trgovini i nisu zivjeli niodcega drugog osim upravo te trgovine.

Ni jedan drugi grad u Hrvaskoj unutrasnjosti nije se razlikovao od bilo kojega srednjovjekmovnog grada u Bosni i da nije bilo Turaka razvili bi se bas kao i svaki drugi grad u unutrasnjosti po Europi.
Logicno je da u jednoj srednjovjekovnoj Bosni ili unutrasnjosti Hrvatske nece dolaziti do ogormne koncentracije stanovnistva kako je to slucaj u primorskim gradovima gdje su bili koliko toliko zasticeniji od kontinentalnih djelova, a i to se dogodilo u samo par gradova na obali sto jasno svjedoci od cega su zivjeli. Od ribe nisu sigurno.

U unutrašnjosti Hrvatske su isto bili slobodni kraljevski gradovi: Varaždin, Gradec (ZG), Samobor, Vukovar, Virovitica, Koprivnica, Petrinja, Krapina, Križevci, Senj, Bihać...