Samardžići su bez sumnje stari nekoliko stotina godina u tom kraju. Krenimo od najnovijih vremena unatrag.

Ovako je izgledao broj Samardžića u selima općine Jajce 1991. godine:

Carevo Polje 8
Klimenta 21
Peratovci 113
Podmilačje 19

U samom gradu ih je, zanimljivo, bilo manje od deset. U Peratovcima je svaki treći stanovnik bio Samardžić.

1828. godine, spisak donatora za popravku crkve sv. Ive u Podmilačju nalazi Tomu Samardžića u Carevu Polju i Petra Samardžića u "Varoši." Popis katolika iz 1743. godine nalazi domaćinstvo Mate Samardžije u "Pridgrađu." Tu se u stvari radi o Carevu Polju. Popisu 1768. začudo ne nalazi Samardžiće u župi Jajce, no moguće je da su upisani pod nekim drugim prezimenom.

Hvala na ovim informacijama

Šokirao me ovaj podatak da je 113 osoba bilo sa prezimenom Samardžić na Peratovcima,sad sam baš pogledao,to selo je 91. imalo 372 stanovnika od kojih je 317 Hrvata,svaki treći Hrvat je bio Samardžić

Volio bi kad bi saznao još ranije porijeklo tog prezimena da li je iz Dalmacije ili Crne Gore možda

Poštovani gospodine Pavo,
zanimalo bi me ako znate što o Majićima iz Drinovaca u općini Grude.
Hvala!

Majići žive u Drinovcima bar 300 godina. Najstariji izravan dokaz je popis katoličkih domaćinstava iz 1743. godine. On u Drinovcima nalazi domaćinstva Ilije i Ive Majića. Prvo ima samo 4 člana(Ilija je čini se udovac s troje djece) a drugo čak 12 članova. U isto vrijeme ima dosta Majića oko današnjeg Širokog Brijega, koji su vjerojatno dio istog roda kao i ovi iz Drinovaca.

1705. godine se među doseljenicima u Potravlje kod Sinja bilježi i Petar Majić. Kako je on došao u skupini ljudi koji nose izrazito zapadnohercegovačka prezimena(Bubalo, Buovac, Hrga, Bandić, Pripuzić), gotovo sigurno se radi o istim Majićima.

Da još dodam. Majići se iz Drinovaca i Mostarskog Blata vrlo brzo sele i u druge dijelove BiH. Dosta Majića živi na Duvnu, gdje dolaze oko 1750. 1754. godine, u Bukovici se krsti Petar sin Joze Dilberovića i Anice Majić. 1756. već imamo i krštenje Matija sina Šimuna Majića.

U okolicu Dervente Majići dolaze još prije 1743., a iz upisa u maticama vidimo da su iz Hercegovine. Tako imamo 1766 Antu Majića iz Kočerina koji sad živi u Ljupljanici kod Dervente.

Poštovani gospodine Pavo,
od srca zahvaljujem na ovako iscrpnim i dragocjenim informacijama o podrijetlu prezimena Majić, koje se u potpunosti slažu s mojim dosadašnjim saznanjima. Konkretno, Majići iz Drinovaca iz zaseoka Dubrava su oko 1715. godine stigli iz okolice Sinja. No, postoje još jedni Majići u Drinovcima, zaseok Kamenice, s kojima nikako ne možemo pronaći poveznicu.
Srdačan pozdrav!

Vavan i Šušnjar.
Prije svega me zanima da li su to hrvatska ili srpska prezimena. Šušnjar je rođen u Titovo Užice, a Vavan u Bosni.

Prezimena nisu "srpska" ili "hrvatska." Prezimena nemaju naciju. Ljudi koji ih nose imaju.

Vavani su Srbi s Kupresa.

Prezime Ćavar, podrijetlo, kada dolaze u BiH itd... znam ponešto s google, ali nemam detaljne podatke, pa bih cijenio ako ih mogu dobit odnekuda...

Molim objašnjenje otkuda potječe prezime Bobaš.

Hvala!

Molim objašnjenje porijekla prezimena Vasilj i Domazet
Hvala unaprijed!

Teško da su od nekud došli u BiH. U Gostuši kod Širokog su nekih 300 i više godina. Starije prezime im je Vidošević(u maticama se pojavljuje zajedno s Ćavar sve do 19. stoljeća) a po tradiciju su došli iz Bosne. Možda su iz okolice Travnika, pošto tamo postoji mjesto Vidoševići koje je očito dobilo ime po nekom rodu, no prezimena Vidošević u selu nema, niti ga je bilo prije 250 godina.

Najstariji pouzdan spomen prezimena Ćavar je u selu Ugljane kod Sinja 1709. godine. Spominje se osoba s prezimenom "Chiavarevich" koja je bila došla kao izbjeglica iz turske Hercegovine, no onda se vratila u nju. Fra J. Soldo krivo čita prezime kao Kjavarević. Ispravno je Ćavarević. Iz Gostuše su se Ćavari raširili po čitavoj Hercegovini, ali i Bosni.

O Bobašima je pisano ovdje: povijest/porijeklo-prezimena-i-rodova-t2718-1400.html

Odakle? Koje vjere?

Gospodine Pavo,znate li nesto o prezimenu Matić,podrucje grada Jajca i okolna sela

Otkud im je porijeklo i slicno

Hvala

Pavo,
možeš li pogledati u inbox da li ti je stigla poruka. Završio sam prijepis.
U inboxu mi cijelo vrijeme stoji kako je poruka odlazna, izgleda da nije poslano?

Vasilj iz Miletine
Domazet iz Sinja

Cijenjeni Pavo,

Ideja vam je Mark, svaka čast.
Tragam za korijenima prezimena Krecelj, pravoslavci nastanjeni danas uglavnom u Donjoj Bistrici, Potkozarje, BiH.
Na imehrvatsko.net je neko napisao da su Rod Paspalja koji su isto tamo nastanjeni. Krecelji Slave Sv. Ignjatiju i vjerovatno je da su od Malesevaca.
Gospodin gen0 na imehrvatsko mi nije odgovorio na moja pitanja, mozda vi imate koju informaciju.

hvala i pozdrav sa juga Njemacke.

Cijenjeni Pavo,

Ideja vam je mrak, svaka čast.
Tragam za korijenima prezimena Krecelj, pravoslavci nastanjeni danas uglavnom u Donjoj Bistrici, Potkozarje, BiH.
Na imehrvatsko.net je neko napisao da su Rod Paspalja koji su isto tamo nastanjeni. Krecelji Slave Sv. Ignjatiju i vjerovatno je da su od Malesevaca.
Gospodin gen0 na imehrvatsko mi nije odgovorio na moja pitanja, mozda vi imate koju informaciju.

hvala i pozdrav sa juga Njemacke.

zasto tragas na hrvatskom portalu ?


svejedno nadam se da ces doci do korisnih inf.

Nađoh nešto

*****

Krecelj

Danijel Krecelj (24), rođen u Beču, i sam je na Internetu tragao za svojim poreklom, ali nije baš sve razjasnio. Otac mu je rođen u selu Donja Bistrica, Prijedor, kao i deda i pradeda. Slave Sv. Ignjatija Bogonosca.
Pita je još otkud to da su "prve komšije" u njihovom selu Paspalji - još jedna porodica čije se prezime ne završava na ić, a takođe slavi Sv. Ignjatija.
Ono što nema u bazama podataka ima, srećom, u prethodno navedenoj Janjatovićevoj knjizi "Prezimena Srba u Bosni": Krecelji, s navedenim "krsnim imenom", zabeleženi su još krajem 19. veka jedino u parohiji Bistrica kod Prijedora. Porodice vrlo sličnog prezimena, Kreco, živele su tada u parohijama Varcar Vakuf (posle Prvog svetskog rata Mrkonjić Grad) i Petrovac, ali su slavile Đurđevdan.
Nažalost, ne raspolažemo potrebnim izvorima i za utvrđivanje porekla Krecelja, jer ovaj deo srpskog etničkog prostora, okolina Prijedora, nije etnološki istraživan. Ali, njihova retka slava nas upućuje na veliku grupu familija: Aleksići, Stojići, Ćorovići, Jaramazi, Šupići, Jankovići, Dedijeri, Krnji, Mandići, Kovačevići, Đerići, Srne, Dude, Kalemi, Pantići, Simići, Kočići i drugi - koje se nazivaju Maleševci i koje su se se najduže zadržale u istočnoj Hercegovini i odatle raseljavale na razne strane.
Po predanju, sve potiču od stare familije Maleševac. Istorijski izvori spominju Jovana Maleševca kao đaka trebinjskog manastira i prepisivača crkvenih knjiga.
Postoji i mogućnost da su Krecelji poreklom od nekih drugih hercegovačkih porodica, ali to zahteva mnogo obimnije istraživanje. Prezime im verovatno dolazi od nadimka pretka koji je bio "krecave", čupave, tršave kose, dok je prezime njihovih suseda, Paspalj, sasvim drugog tipa i porekla.


http://www.vesti-online.com/Stampano-iz ... ENA-/print

A što ne bi tragao? Ako misli da ovdje može dobit informacije neka slobodno pita.

Samo je trebo postat na već postojeću temu umjesto da je otvarao novu. Vjerojatno će moderatura to spojit nekad.

pa logicno je da priupita kod srba,al eto valjda ce mu neko pomoc

Paspalj je tzv.žitna splačina , to je staro uskislo brašno,mekinje,...koje se daje svinjama.

Paspalja ima i Crnogoraca(Žarko Paspalj).

Hvala svima,

Vecinu informacija Koje ste mi dali sam vec imao.
San mi je saznam put i vrijeme dolaska Malesevaca iz Hercegovine i te krajeve i da sa sigurnoscu povezem Krecelje sa Maleševcima, ali ima zu jos posla.

Vecinu navedenih knjiga od Dedijera i ostalih vec imam, ali vremena je malo.

Pozdrav