I šta ti to dođe?

Negdje sam čuo da tu lozu Babića nazivaju 'Penge'.Kako i zašto,ne znam:-)

Susjed, nezajebavaj.Interesuju me ozbiljne teme,a ne seoska naklapanja.

Postovani,

molila bih Vas da mi kazete nesto o porijeklu prezimena Bosnjak u Duvnu, tocnije, selu Prisoje.

Srdacan pozdrav

Gospodine Pavo (ili netko drugi ako zna),

interesira me podrijetlo i više činjenica o slijedećim prezimenima:
1. Jozinović (Žepče i Konjic)-jesu istoga podrijetla?
2. Mrkonjić-Žepče
3. Domislić-Maglaj
4. Perković-Maglaj
Hvala.

Evo me kući s odmora. Pokušat ću odgovoriti svima koji su pisali u zadnjih mjesec-dva. Ako što propustim, ne ustručavajte se pitati ponovo.

Evo ponovno:)

Gospodine Pavo.
Možete li mi reći išta o porijeklu prezmina Mijić iz Travnika (Šipovik, župa Ovčarevo). Na internetu ima dosta podataka o Mijićima u Hrvatskoj i nešto podataka o Mijićima iz župe Uzdol ali ništa nisam pronašao o Mijićima iz Travnika.. Isto tako znam da su se u prošlosti Mijići iz Travničkog kraja upisivali u matice i pod prezimenom Mihić i Miić...

Sve pohvale za vaš rad na forumu.
Svako dobro..

Nisam siguran, na žalost. U maticama koje sežu do 1800. ih nema, pa su valjda došli kasnije. Kako je prezime vrlo specifično i nema ga drugdje, vjerojatno su uz to i došli s nekim drugim prezimenom. Stanovništvo Lepenice je općenito velikim dijelom doseljeno iz Dalmacije i Hercegovine između 1775. i 1850., pa vjerujem da bi tamo trebalo tražiti zavičaj Kršći. Gospodin Milo Jukić, pisac iz Kreševa, radi na knjizi u kojoj bi donio prepise matičnih knjiga za područje Kreševa i Kiseljaka. Mislim da bi trebala izaći slijedeće godine.

Za Barišiće ne bih ništa mogao reći. Često prezime širom BiH, a u Usori ga nema krajem XVIII stoljeća, što znači da su došli kasnije. Teško je špekulirati odakle, zbog navedenog problema frekvencije.

O makljenovačkim Zubacima mogu reći da je Krešo Zubak pričao mom stricu(sjedili zajedno u klupi kao klinci, a i sad se znaju vidjeti ) da je njemu djed pričao kako je njegov djed došao "s Plehana." Predaja zvuči uvjerljivo jer je Zubak često prezime u selima južno od Dervente. Prezime je prilično jedinstveno, a derventski Zubaci žive tu bar 250 godina, jer se spominju 2 njihova domaćinstva 1743. a 3 1768. godine.

Moram stvarno nabaviti sivačke i komušanske matice. Da ih imam, mogao bih puno više reći.

Našao sam Martina i Anđu u matici vjenčanih.

17.11.1826. godine u Velikim Kablićima se ženi Martin Ivanović, sin Stipana i Ivane rođ. Vrdoljak iz Odžaka. Nevjesta je Anđa Puđa iz Komorana, kći Šimuna i Pavke rođ. Periša. Kumovi su Mate Domaze i Nikola Ivanović. Martin umire u Odžaku 27.1.1850. u dobi od samo 40 godina, što znači da se oženio sa 16-17. Anđa umire od kolere 1836., tako da je Jozo morao biti rođen malo ranije no 1839/1840.

Martinov otac Stipan Ivanović umire u Malim Kablićima 1828. godine u dobi od 60 godina. Žena Ivana je čini se umrla 1821., ali je kao mjesto naveden Prisap, pa se možda radi o drugoj osobi. Umrla je u dobi od 45 godina.

Župne matice prije 1802. su u fragmentima, ali svi Ivanovići iz Odžaka bi trebali biti potomci članova domaćinstva Tome Ivanovića koji je u Odžaku popisan 1768. On se spominje u maticama 1774., kad mu se krsti sin Petar. Iz matica se vidi da su s Tomom u kući živjeli i drugi odrasli muškarci Ivanovići, vjerojatno njegova braća. Tomo je pak sin ili unuk Luke Ivanovića, koji je glava domaćinstva u Odžaku 1743. godine.

O starijoj prošlosti Ivanovića je teško govoriti zbog manjka pisanih izvora, ali upis iz Glavica kod Sinja 1697. godine o Mati Ivanoviću s Livna koji je dobio 15 kanapa zemlje se vjerojatno odnosi na nekog pretka odžačkih Ivanovića.

Nemam žepačke matice pa ne mogu preciznije odgovoriti. Konjički Jozinovići su se ranije prezivali Raič a došli su krajem XIX stoljeća iz Goranaca kod Mostara. Kako su već došli pod dvostrukim prezimenom Raič-Jozinović, znači da su nadimak Jozinović donijeli iz Goranaca. Moguće je da je netko od njih otišao iz Goranaca u žepački kraj.

Za Mrkonjiće i Domisliće ne znam, ali Domislić zvuči kao etnik od mjesta Domislica. Perkovići su vjerojatno došli s Livna ili Duvna kao i svi Perkovići u srednjoj Bosni.

Bošnjaci žive u Prisoju i na popisu katolika 1743. i 1768. godine. Obje godine po jedno domaćinstvo. 1743. je glava Šime a 1768. Ante Bošnjak. Dalje porijeklo i ranije prezime nisu poznati, osim što su naravno morali doći iz Bosne.

Popis katolika župe Lašva 1743. nalazi po jedno domaćinstvo Mijića u Slimeni, Vlahovićima i Bučićima. Međutim, na popisu 1768. nema ni jednog domaćinstva Mijića u čitavoj župi Lašva. Izgleda mi vrlo čudno da bi svih 26 osoba s tim prezimenom potpuno iselilo iz župe u roku od 25 godina. Pogotovu je zanimljivo da se ukupan broj raznih osoba s prezimenom Mijići u čitavoj Bosni Srebrenoj u tih 25 godina prepolovio. U vrijeme u kom se katoličko stanovništvo udvostručilo.

Meni se čini da su bar neki od Mijića(a nije jasno jesu li tri domaćinstva Mijića na popisu 1743. uopće u srodstvu) popisani 1768. godine pod nekim drugim prezimenom ili nadimkom. U samostanu na Gučoj Gori postoje matice krštenih od 1764. na ovamo, pa nadajmo se da će ih netko obraditi i izdati.

Ako ti Babići stvarno imaju i nadimak Pengo, onda je prilično očito da su odvojak tog roda. Tim više što je prezime Pengo dosta često u maticama župe Skoplje 1800-1850., a skopaljski kraj je prijelazna etapa kod migracija Livno/Duvno-Vitez, koje su i dale najviše stanovnika tom kraju.

Penge su pouzdano Duvnjaci, a prvi spomen je 1753. kad se na Duvnu krsti Marko, sin Petra Batistića i Mande rođene Pengo. Došli su najvjerojatnije iz sela Kladnjice u današnjoj općini Lećevica između Splita i Sinja. Tamo prezime glasi Penga, a prvi put se bilježi 1774. Prezimena nema na zemljišniku Lećevice iz 1711. godine, što znači da je nastalo od nekog drugog prezimena. Nije poznato kojeg jer crkvene matice nisu dovoljno istražene.

A sjetih se sad da je jedan od forumaša prije nekih godinu dana pitao za Novakoviće iz okolice G. Vakufa i naveo da su se ranije po tradiciji prezivali Pengo. To sad mogu apsolutno potvrditi, na osnovu upisa u matice župe Skoplje u kojim se često pojavljuje dvostruko prezime Novaković-Pengo. Tako je recimo 1811. umro "Thadeus Novacovich alias Pengo" a 1813. "Lucia uxor Mathei Novakovich alias Pengo."

U zaseoku Medvidovići(danas Medovići) sela Mamići, zapisan je kao kućedomaćin 1768. godine Jozo Čaljkušić. Imao je tri sina, Ivana, Jozu i Matu. Jozina kći Iva(tj unuka ovog prvog Joze) se udala za Ivana Šimića iz Dragičine i u upisima krštenja njihova djece, Iva je jednom upisana kao Iva rođena Čaljkušić a 3 puta kao Iva rođena Tica. Mlađi Jozo je imao osim Ive i sina Matu, čiji sin Ivan je kod vjenčanja upisan kao Ivan Tica. Jozo sin Joze Čaljkušića je morao imati nadimak Tica(književno Ptica) koji su mu sinovi uzeli kao prezime.

Medvidovići nisu popisani odvojeno na popisu iz 1743. godine, već kao dio sela Rasno. Te godine su u Rasnu 3 domaćinstva. Iz matica krštenih na području Imotskog, znamo da su Čaljkušići ogranak roda Knezović iz Rasna. Najstariji spomen Knezovića je 1693. godine, kad mletački dokumenti bilježe da je fra Toma Knezović iz Rasna doveo sa sobom izbjeglice iz turske Hercegovine na mletačku zemlju oko Sinja.

Dakle, malo sam možda zakomplicirao, pa da pojednostavim. Knezović->Čaljkušić->Tica.

Hvala Vam najljepsa na ovome!

Imam konačno podatke o skopaljskim Arežinama. Sa zakašnjenjem od godinu dana.

Dolaze početkom XIX stoljeća iz Brotnja u Hercegovini s prezimenom Pervan. U prosincu 1814. od kuge umire u selu Pidriš kod G. Vakufa nekoliko Pervana. To je prvi spomen Pervana u maticama umrlih župe Skoplje. Prvi spomen prezimena Arežina je 1831. godine, kad u Voljicama umire Matija Slipac, žena Petra Pervana zvanog Arežina. U slijedećih dvadesetak godina se često spominju oba prezimena zajedno, a onda samo Arežina. Prezime je došlo od riječ arežina koja označav grub gunj od vune i kozje dlake. Skok u svom rječniku kaže da je etimologija nepoznata, ali možda talijanska.

Kao što sam naveo, Pervani su izvorno Broćanci. 1743. je u Čitluku zapisano domaćinstvo Andrije Pervana sa 7 članova. U okolici Vrgorca se Pervani spominju kao izbjeglice iz Hercegovine 1690.

Što se tiče Arežina, slična je situacija i s Ćorlukama iz Dervente. Jedni Srbi, drugi Hrvati.

I kao i Arežine, različitog porijekla. Jedni iz okolice Posušja, drugi iz istočne Hercegovine.

Pitanjce. Da li Ivanovici sa podrucja opcine samac danas domaljevac imaju kakvu vezu sa navedenim

Kako to da Hrvati i Srbi imaju toliko istih prezimena, jel oni svi imaju isto podrijetlo ili je slučajnost? Primjer; Jelavić, Marković, Brkić, Subotić?

Česte riječi i česta imena.

Molio bi za podrijetlo prezimena Zovko,Mostar?

Postovani g.Pavo,
Moze informacija o podrijetlu prezimena Vego iz Capljine
hvala

Ne znam ništa o Ivanovićima iz Grebnica, a ne bih špekulirao. Još je i često prezime.