HercegBosna.org

Skeletor

Kroatocentrik je napisao/la:

Osobno je Karadžić napisao da su mu Srbi zamjerali da je štokavsko-ijekavski hrvatski jezik, imate ovdje sliku iz njegove knjige s podcrtanim citatom, na 58:07

Nije nigde napisao da su mu zamerali Srbi uopštno nego konketno Sremci, tj. Srbi koji su živeli u Sremu gde su Srbi bili ekavci a Hrvati su bili ijekavci. Pozivati se na nekog Srbina iz Srema od pre 200 godina koji verovatno u životu nije putovao dalje od 30km i koji nije imao pojma o Srbima ijekavcima i tvrditi da je to iskonska istina i apsolutni dokaz za tvoje tvrdnje je malo smešno, zar ne? To nikako ne čini srpsku ijekavicu manje srpskom.

Skeletor je napisao/la:

Imali su Srbi književnost, ali austrougarski Srbi, koji nisu pisali na štokavskom. A kojim su jezikom pisali i kakvu su imali recepciju prema višestoljetnoj hrvatskoj štokavskoj književnosti to su obradili povjesničari srpske književnosti. Tek kada su prihvatili revolucionarni književni jezik na tragu hrvatskoga višestoljetnog, počelo im se činiti da je štokavski književni jezik srpski.

Srbi imaju sram od svoje višestoljetne književnost, pa svijest o jezičnom tipu iz te književnosti izbiva iz srpske svijesti.

Srbi su u Austrougarskoj imali manja prava od Hrvata, tj. prava su im se svodila na verska prava dok su Hrvati imali svoju samoupravu. Sa jedne strane je to bilo i dobro jer je otežavalo mađarizaciju Srba dok su Hrvati lakše prevođeni u Mađare, ali sa druge strane, to je srpsku književnost svodilo na književnost fruškogorskih manastira, tj. opet na crkvu, pa otud Slavjanoserbski, pokušaj spajanja crkvenoslovenskog i srpskog narodnog jezika.

Srbi nemaju nikakav "sram od svoje višestoljetne književnosti", Srbi se ponose i Miroslavljevim jevanđeljem, i Dušanovim zakonikom, i Slovom Ljubve, i Pohvalom knezu Lazaru, i naravno ogromnim korpusom srpske epske poezije. Tip jezika je crkvenoslovenski jer je SPC Srbe očuvala kroz vekove okupacije, ali to srpsku književnost ne čini ništa manje srpskom.

Da zaključim, srpska ijekavica je podjednako srpska koliko i srpska ekavica. :palacgore1

dudu

Robbie MO je napisao/la:

Pa stavi primjer tog predvukovskog jezika. Valjda imaju kakvi srpski tekstovi stariji od 200 godina.

Dubrovačka književnost je nekakav Shakespeare.

stavljao sam ranije.

čakavštinu 16. stoljeća razumiju i Srbi. :zubati

samo par stihova Jur nijedne svit vile od Hanibala Lucića.

Jur nijedna na svit vila
Lipotom se već ne slavi,
Jer je hvale sve skupila
Vila ka mi srce travi.
Ni će biti, ni je bila,
Njoj takmena ka se pravi.
Lipotom se već ne slavi
Jur nijedna na svit vila.

Vrhu njeje vedra čela
Vridna ti se kruna vidi
Od kosice ku je splela
Kojom zlatu ne zavidi,
Svakomu je radost vela
Kad ju dobro razuvidi.
Vridna ti se kruna vidi
Vrhu njeje vedra čela.

Obrve su tanke i črne
Nad črnima nad očima,
Črne oči kada svrne,
Človik tugu prem da ima,
Tuga mu se sva odvrne
Za veselje koje prima.
Nad črnima nad očima
Obrve su tanke i črne.

Robbie MO

dudu je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

Pa stavi primjer tog predvukovskog jezika. Valjda imaju kakvi srpski tekstovi stariji od 200 godina.

Dubrovačka književnost je nekakav Shakespeare.

stavljao sam ranije.

čakavštinu 16. stoljeća razumiju i Srbi. :zubati

samo par stihova Jur nijedne svit vile od Hanibala Lucića.

Jur nijedna na svit vila
Lipotom se već ne slavi,
Jer je hvale sve skupila
Vila ka mi srce travi.
Ni će biti, ni je bila,
Njoj takmena ka se pravi.
Lipotom se već ne slavi
Jur nijedna na svit vila.

Vrhu njeje vedra čela
Vridna ti se kruna vidi
Od kosice ku je splela
Kojom zlatu ne zavidi,
Svakomu je radost vela
Kad ju dobro razuvidi.
Vridna ti se kruna vidi
Vrhu njeje vedra čela.

Obrve su tanke i črne
Nad črnima nad očima,
Črne oči kada svrne,
Človik tugu prem da ima,
Tuga mu se sva odvrne
Za veselje koje prima.
Nad črnima nad očima
Obrve su tanke i črne.

Ok, a sada neki srpski govor iz 16. stoljeća.

Skeletor

Kroatocentrik je napisao/la:

Sve dok Srbi nisu 1868. prihvatili Karadžićevu jezičnu reformu (odbacivši ijekavski pretvorivši ga u ekavski), oni su prevodili hrvatsku književnost koja je bila na štokavskom, na te predvukovske jezike da bi im to bilo razumljivo.

Njegoš je pisao pre usvajanja Vukove reforme. Od kog hrvatskoj pesnika je on ukrao Gorski Vijenac ili Luču Mikrokozmu?

Kroatocentrik · **Pridružen/a:** 18 lip 2022, 21:48 **Postovi:** 190

Robbie MO je napisao/la:

Pa stavi primjer tog predvukovskog jezika. Valjda imaju kakvi srpski tekstovi stariji od 200 godina.

Evo ovaj prvi je iz 1768. Drugi nakon njega je iz 1814.

Robbie MO je napisao/la:

Dubrovačka književnost je nekakav Shakespeare.

Za hrvatski jezik je Marko Marulić Shakespeare, on je sam za sebe rekao da je hrvatski Dante. Imali su Hrvati više centara (Dubrovnik, Split, Zagreb, Bosna Srebrena). Ne može se svesti na dubrovačku književnost. Najviše je utjecao Ritual Rimski Bartola Kašića, koji je napisao i prvu gramatiku hrv. jezika.

Skeletor

Robbie MO je napisao/la:

Ok, a sada neki srpski govor iz 16. stoljeća.

Nema iz 16. ali recimo Orfelin je napisao "Plač Serbiji" pre nego što se Vuk rodio, polovinom 18. veka. Primećuje se uticaj crkvenoslovenskog jer je pesma nastala na Fruškoj Gori.

Citat:

Kako stade Serbija, slavna i ugodna,
sa množestvom naroda bivša prođe plodna,
presilnima careva i hrabri soldati,
sad u ropstvo drugima morala se dati.

Plačući, ah, pregorko, plačem se dan i noć,
moju terzam utrobu, jer ja nejmam pomoć:
koji su mi od najpre dobri druzi bili,
sad su mi se veliki vrazi pojavili.

Slavni moji carevi i voždi veliki,
s moji hrabri vitezi i sini toliki,
oštrim mačem padoše u svojoj deržavi.
Ah, na žalost gorku mi ostah ja bez slavi!

Morala sam već poći ja k već različnim carem,
gorke suze lijući mećem se u jarem.
Svi se meni rugaju i hlu svi kažu:
"Eto naša robinja!" - a breme nalažu.

Serpske moje granice i zemlje ridajut
čto hrabri mi vitezi tud ne projezžajut.
Razoreni gradovi svi pusti već stali,
kule bojne srpske sve i dvorovi pali.

dudu

Robbie MO je napisao/la:

dudu je napisao/la:

stavljao sam ranije.

čakavštinu 16. stoljeća razumiju i Srbi. :zubati

samo par stihova Jur nijedne svit vile od Hanibala Lucića.

Jur nijedna na svit vila
Lipotom se već ne slavi,
Jer je hvale sve skupila
Vila ka mi srce travi.
Ni će biti, ni je bila,
Njoj takmena ka se pravi.
Lipotom se već ne slavi
Jur nijedna na svit vila.

Vrhu njeje vedra čela
Vridna ti se kruna vidi
Od kosice ku je splela
Kojom zlatu ne zavidi,
Svakomu je radost vela
Kad ju dobro razuvidi.
Vridna ti se kruna vidi
Vrhu njeje vedra čela.

Obrve su tanke i črne
Nad črnima nad očima,
Črne oči kada svrne,
Človik tugu prem da ima,
Tuga mu se sva odvrne
Za veselje koje prima.
Nad črnima nad očima
Obrve su tanke i črne.

Ok, a sada neki srpski govor iz 16. stoljeća.

nije baš lako naći, nestalo s interneta. :zubati

Robbie MO

Skeletor je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

Ok, a sada neki srpski govor iz 16. stoljeća.

Nema iz 16.

Hebemu miša ispada da tada ima više književnosti na hrvatskim otocima no u Srbiji. :zubati

Hanibal Lucić je sa Hvara, Baščanska ploča je sa Krka, Bartol Kašić je sa Paga, ... :zubati

dudu

I Bartol Kašić je razmišljao o tome. :zubati

Citat:

Velekrat sam razmišljao i razgovarajući se s druzimi iziskovao, kojim bismo načinom najboljim i najugodnijim mogli upisati i izgovoriti naša besidenja slovinska; ne mogosmo nikakova posobita najći, s kojim bi se moglo ne samo svima rusagom, paček ni jednomu samomu ugoditi gradu. Jere svaki človik svoga grada govor i besidenje hvali: Hrvat, Dalmatin, Bošnjak, Dubrovčanin, Srbljin...Ovim dakle načinom odlučih ja pismo ovega Rituala ili Običajnika istomačiti naški, bivši ja govorio i općio s ljudmi od razlicih rusaga slovinskih hodeći po svitu, i ja sam njih ovaka govorenja razumio i oni su moja (krstjani, Rašijani, Srblji poluvirci i Turci)... Jur dakle, ako ja bosanski upišem ove riči: poslao sam, učio sam, rekao sam ili take ine, ne branim zato Dalmatinu našemu, da on ne obrati na svoj način ove iste riči i inake ter reče: poslal sam, učil sam, rekal sam; ni manje Dubrovčaninu, da ne reče: poslo sam, reko sam; ali gdi ja upišem: što ili šta, ne branim Dalmatinu, da on reče: ča, ter tako u inih ričih, koje ne budu upisane načinom svoga grada ili mista, svak' na svoj način navrnuvši slovo kojegodir po svojoj običaji: tako ne imamo koriti jedni druzih veleći, da zanose.

PCM

Robbie MO je napisao/la:

Skeletor je napisao/la:

Nema iz 16.

Hebemu miša ispada da tada ima više književnosti na hrvatskim otocima no u Srbiji. :zubati

Hanibal Lucić je sa Hvara, Baščanska ploča je sa Krka, Bartol Kašić je sa Paga, ... :zubati

Al zato imaju ćele-kulu

Kroatocentrik · **Pridružen/a:** 18 lip 2022, 21:48 **Postovi:** 190

Skeletor je napisao/la:

Nije nigde napisao da su mu zamerali Srbi uopštno nego konketno Sremci, tj. Srbi koji su živeli u Sremu gde su Srbi bili ekavci a Hrvati su bili ijekavci. Pozivati se na nekog Srbina iz Srema od pre 200 godina koji verovatno u životu nije putovao dalje od 30km i koji nije imao pojma o Srbima ijekavcima i tvrditi da je to iskonska istina i apsolutni dokaz za tvoje tvrdnje je malo smešno, zar ne? To nikako ne čini srpsku ijekavicu manje srpskom.

Ima još primjera, nitko Vam ne brani da pogledajte cijeli video. Naposljetku Karadžićevo ijekavkso rješenje je izbačeno, što dovoljno govori.

Skeletor je napisao/la:

Srbi su u Austrougarskoj imali manja prava od Hrvata, tj. prava su im se svodila na verska prava dok su Hrvati imali svoju samoupravu. Sa jedne strane je to bilo i dobro jer je otežavalo mađarizaciju Srba dok su Hrvati lakše prevođeni u Mađare, ali sa druge strane, to je srpsku književnost svodilo na književnost fruškogorskih manastira, tj. opet na crkvu, pa otud Slavjanoserbski, pokušaj spajanja crkvenoslovenskog i srpskog narodnog jezika.

Mađarizacija u kontekstu u kojemu govorite je mit. Tada je mađarski znao jednak broj Hrvata kao i danas. Mađarizacija je više ideja da će Hrvati prihvatiti mađarsku (ugarsku) političku ideju i ona podrazumijeva uništenje hrvatskog državnog prava- za taj su cilj Mađari koristili i Srbe. Osim toga Srbima su davana ogromna prava kao došljacima i korišteni su da bi se oslabilo hrvatsko državno pravo koje je obuhvaćalo Dalmaciju, Bosnu, Slavoniju, Srijem, civilnu Hrvatsku. Za to je i služila Vojna granica da bi razdvojila Bosnu od ostalih hrvatskih zemalja i kako bi onemogućila povezivanje hrvatskih povijesnih zemalja. Pobogu, Srbi u Dalmaciji su u 19. st. nakon što su ih nafutrali popovi bili protiv sjedinjenja sa Slavonijom i civilnom Hrvatskom.

Skeletor je napisao/la:

Srbi nemaju nikakav "sram od svoje višestoljetne književnosti", Srbi se ponose i Miroslavljevim jevanđeljem, i Dušanovim zakonikom, i Slovom Ljubve, i Pohvalom knezu Lazaru, i naravno ogromnim korpusom srpske epske poezije. Tip jezika je crkvenoslovenski jer je SPC Srbe očuvala kroz vekove okupacije, ali to srpsku književnost ne čini ništa manje srpskom.

Kada se ponosiš književnim jezikom to radiš ovako

i ovako

Skeletor je napisao/la:

Da zaključim, srpska ijekavica je podjednako srpska koliko i srpska ekavica. :palacgore1

Ijekavsko istočnoštokavski je srpski govor, kao što dubrovački ijekavsko-zapadnoštokavski nije. A Ivo Andrić je pisao kako se u Bosni nikada nije govorilo.

dudu

Citat:

..I tvoju dobrotu i razum izbrani
u dugu životu višnji boga da shrani,
i da tvoj slavan glas razumnijem uresom
to više svaki čas diže k nebesom;
od koga uresa, razuma i slave
višnji Bog s nebesa razlike države
u vrijednosti napuni, da vrijednos taj teče
u vijencu i kruni po svijetu daleče,
a navlaš kud jezik hrvatski prohodi,
neumrla po vas vik tuj vrijednos da hodi....

Mavro Vetranović: "Plemenitomu i vrijednomu gospodinu Petru Ektoroviću vlastelinu hvarskomu s velikijem priklonstvom..", 1539.

mi svoj jezik iz 16. stoljeća i danas savršeno razumijemo, Englezi već nemaju pojma o svom. :zubati

Skeletor

Robbie MO je napisao/la:

Skeletor je napisao/la:

Nema iz 16.

Hebemu miša ispada da tada ima više književnosti na hrvatskim otocima no u Srbiji. :zubati

Hanibal Lucić je sa Hvara, Baščanska ploča je sa Krka... :zubati

Otoci nisu bili pod turcima. Gde je hrvatska književnost iz 16. veka iz srednje Bosne? To je ekvivalent.

Ima u Srbiji književnosti puno ali je sve pisano na crkvenoslovenskom sve do 18. veka.

Npr.

Početak 15. veka.

Citat:

СЛОВО ЛЮБЬВЕ,
стихь стефана лаꙁаревича деспота срьбьскаго.

Стефань деспоть сладчаишомѹ и любьꙁьнѣишомѹ и срьдьца моѥго неѡтлѹчьномѹ и много сѹгѹбо вьжделѣньномѹ и вь прѣмѹдрости обильномѹ, царствїа моѥго искрьнѥмѹ .їме рекь. о господи любьꙁьное цѣлованїѥ, вькѹпѣ же и милости нашеѥ нескѹдноѥ дарованїе.

Лѣто и веснѹ господь сьꙁда, ꙗкоже и пѣвьць рече, вь нихьже и красоти многыѥ, пьтицамь скороѥ и веселїа испльнь прѣлѣтанїѥ, и горамь врьхы, и лѹговѡмь пространьства и польскыѥ ширѡти, и вьꙁдѹха тьнькаго дивньными нѣкїми гласы оглашенїѥ, ꙁемльнаа же дароносїа ѥже цвѣтовь ѥже благоѹханїа и ꙁлаконосьноѥ, нь и самого чловѣчьскаго ѥстьства обновлѥнїѥ и вьꙁыгранїѥ достоино кто исповѣсть;

Najbolji primer narodnog jezika pre 19. veka su epske pesme, jeste ih Vuk skupljao ali nije ih on pisao i za njih se znalo vekovima pre toga.

Kroatocentrik · **Pridružen/a:** 18 lip 2022, 21:48 **Postovi:** 190

dudu je napisao/la:

mi svoj jezik iz 16. stoljeća i danas savršeno razumijemo, Englezi već nemaju pojma o svom. :zubati

Kada bi sveti Sava došao danas među Srbe oni bi mislili da je Bugar,

Kroatocentrik · **Pridružen/a:** 18 lip 2022, 21:48 **Postovi:** 190

Skeletor je napisao/la:

Najbolji primer narodnog jezika pre 19. veka su epske pesme, jeste ih Vuk skupljao ali nije ih on pisao i za njih se znalo vekovima pre toga.

Skupljao ih je u hrvatskim krajevima i upisivao kao srpske. Npr. Hasanaginicu koja je zabilježena u hrvatskoj kulturi daleko prije nego što se Karadžić rodio.

Robbie MO

Kroatocentrik je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

Pa stavi primjer tog predvukovskog jezika. Valjda imaju kakvi srpski tekstovi stariji od 200 godina.

Evo ovaj prvi je iz 1768. Drugi nakon njega je iz 1814.

Bugarski.

Pitam frenda Bugarina da mi prevede. :zubati

dudu

Citat:

Časti 'zbrana Niko i hvalo velika,
hrvatskoga diko i slavo jezika,
spjevaoče izvrsni, uresna kriposti,
........................
Dubrovnik grad svitli i slavan zadosti
svake Bog nadili obilno milosti,
gospodom uresi, zakonmi i pravdom,
razlicim uzvisi imanjem i blagom,
svuda ga jes puna slava, svud on slove,
hrvatskih kruna gradov se svih zove,

Ivan Vidali, Korčula: "Poslanica Nikoli Nalješkoviću", 1564.

Citat:

»Elektra tragedija. Ljubmir pripovijes pastirska. I ljubav i smrt Pirama i Tizbe, iz veće tuđijeh jezika u hrvacki izložene... Prisvijetlomu i priizvrsnomu gospodinu, Gospodinu Đurđu knezu Zrinskomu, svjetniku cesarova veličanstva, vladaocu nad blagom krune Ugarske na Dunaju, momu gospodinu vazda počtovanomu..Zato bivši tijem naslađenjem ganut, jes njekoliko godišta, i za obogatit također ovi naš jezik kojomgodi stvari ka je dostojna da se čti, prinesoh iz latinskoga pastijersku pripovijes Tassovu, pjesnivca u oni jezik toliko scijenjena, koliko mnim da svak zna; i dovedši ju na izvrsnos, koliko mi od onije nezrelijeh ljeta biješe dopušteno, dah ju na svijetlo, prikazavši ju jednomu vlastelinu od našijeh, vijećniku prvomu komu dosta bijehu ugodni ovaci trudi. Stavih se zatijem s jednakom požudom učinit Hrvaćku Grkinju Elektru Sofoklovu...«

Dominko Zlatarić, Posveta prijevoda Tassove »Aminte«, Sofoklove »Elektre« i dijela Ovidijevih »Metamorfoza« Jurju Zrinskom, Venecija, 1597

milina za čitati i dan danas.

dudu

Kroatocentrik je napisao/la:

dudu je napisao/la:

mi svoj jezik iz 16. stoljeća i danas savršeno razumijemo, Englezi već nemaju pojma o svom. :zubati

Kada bi sveti Sava došao danas među Srbe oni bi mislili da je Bugar,

od svega mu je najbitnije da su Ukrajinci Rusi. :zubati

Skeletor

Kroatocentrik je napisao/la:

Skeletor je napisao/la:

Najbolji primer narodnog jezika pre 19. veka su epske pesme, jeste ih Vuk skupljao ali nije ih on pisao i za njih se znalo vekovima pre toga.

Skupljao ih je u hrvatskim krajevima i upisivao kao srpske. Npr. Hasanaginicu koja je zabilježena u hrvatskoj kulturi daleko prije nego što se Karadžić rodio.

Da, Ženidbu Dušanovu je skupio u Sisku, Uroša i Mrnjavčeviće u Splitu a Kosovku devojku verovatno u Puli. LOL.

dudu

Kroatocentrik je napisao/la:

Skeletor je napisao/la:

Najbolji primer narodnog jezika pre 19. veka su epske pesme, jeste ih Vuk skupljao ali nije ih on pisao i za njih se znalo vekovima pre toga.

Skupljao ih je u hrvatskim krajevima i upisivao kao srpske. Npr. Hasanaginicu koja je zabilježena u hrvatskoj kulturi daleko prije nego što se Karadžić rodio.

muslimani Hasanaginicu smatraju svojom. :zubati

Robbie MO

dudu je napisao/la:

Kroatocentrik je napisao/la:

Skupljao ih je u hrvatskim krajevima i upisivao kao srpske. Npr. Hasanaginicu koja je zabilježena u hrvatskoj kulturi daleko prije nego što se Karadžić rodio.

muslimani Hasanaginicu smatraju svojom. :zubati

Genocid nad imotskim Bošnjacima. :zubati

Kroatocentrik · **Pridružen/a:** 18 lip 2022, 21:48 **Postovi:** 190

Uz malo truda i Srbi razumiju čakavski obojen hrvatski jezik Marka Marulića, https://www.facebook.com/photo.php?fbid ... 0..&type=3

Neozbiljno se u određivanju toga što je jezik divinizirati taj kriterij međusobne razumljivosti, jer se on može primijeniti u životu pojedinca (npr. turski i grčki u 20. st.) a kamoli da se može koristiti za određivanje što spada u koji jezik u prošlosti.

Kroatocentrik · **Pridružen/a:** 18 lip 2022, 21:48 **Postovi:** 190

Skeletor je napisao/la:

Kroatocentrik je napisao/la:

Skupljao ih je u hrvatskim krajevima i upisivao kao srpske. Npr. Hasanaginicu koja je zabilježena u hrvatskoj kulturi daleko prije nego što se Karadžić rodio.

Da, Ženidbu Dušanovu je skupio u Sisku, Uroša i Mrnjavčeviće u Splitu a Kosovku devojku verovatno u Puli. LOL.

Premaknule Vam pjesme i motivi u pjesmama Andrije Kačića Miošića. Ma ne kažem da neke pjesme koje je skupio nisu bile srpske, nego da je pjesme uglavnom skupljao u hrvatskim krajevima. Ivanu Gunduliću je glavni motiv bila Poljska. Hrvati su uvijek imali širinu.

dudu

Skeletor je napisao/la:

Kroatocentrik je napisao/la:

Skupljao ih je u hrvatskim krajevima i upisivao kao srpske. Npr. Hasanaginicu koja je zabilježena u hrvatskoj kulturi daleko prije nego što se Karadžić rodio.

Da, Ženidbu Dušanovu je skupio u Sisku, Uroša i Mrnjavčeviće u Splitu a Kosovku devojku verovatno u Puli. LOL.

mislim da o Marku Kraljeviću više pjesama imaju Hrvati nego Srbi.

i to što je skupljao Vuk pola ti je hrvatsko.

https://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/ ... _marku.htm

Skeletor

dudu je napisao/la:

Skeletor je napisao/la:

Da, Ženidbu Dušanovu je skupio u Sisku, Uroša i Mrnjavčeviće u Splitu a Kosovku devojku verovatno u Puli. LOL.

mislim da o Marku Kraljeviću više pjesama imaju Hrvati nego Srbi.

i to što je skupljao Vuk pola ti je hrvatsko.

https://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/ ... _marku.htm

To su Hrvati Herceg Bosne od nas pokupili. :zubati

Sama istorijska ličnost, Marko Mrnjavčević, je bio srpski vladar iz zapadne Makedonije iz 14. veka. Vuk je ciklus Kraljevića Marka objavio 1845. godine, dakle pre nego što su ove hrvatske verzije zabeležene, a sadržao je sledeće pesme.

Djevojka nadmudrila Marka
Sestra Leke kapetana
Ženidba Marka Kraljevića
Ženidba Popović Stojana
Lov Markov sa Turcima
Marko Kraljević i 12 Arapa
Marko Kraljević i Alil-aga
Marko Kraljević i Arapin
Marko Kraljević i Beg Kostadin
Marko Kraljević i brat mu Andrijaš
Marko Kraljević i vila
Marko Kraljević i Vuča dženeral
Marko Kraljević i Đemo Brđanin
Marko Kraljević i kći kralja Arapskoga
Marko Kraljević i Ljutica Bogdan
Marko Kraljević i Mina od Kostura
Marko Kraljević i Musa Kesedžija
Marko Kraljević i orao
Marko Kraljević i soko
Marko Kraljević i Filip Madžarin
Marko Kraljević u Azačkoj tamnici
Marko Kraljević ukida svadbarinu
Marko pije uz ramazan vino
Marko poznaje očinu sablju
Oranje Marka Kraljevića
Smrt Kraljevića Marka
Turci u Marka na slavi

HercegBosna.org

Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja

Online