Hm...ja bih ti preporučio da to ne jedeš.Zeolit se može koristiti kao i glina,za obloge.Detoksikacija organizma se radi malo drugačije.

Neću da kažem da slepo verujem zvaničnoj medicini, čak sam skeptična ali ako se u apoteci prodaje ipak je to neki pokazatelj da nije štetno. Pola kaf. kašike je dovoljno u toku dana. Mnogi to godinama koriste.

Zeolit i glina, a razlika?

Pametnije bi bilo tim znastvenicima educirati ljude dublje da ubacuju povrce i voce koliko mogu u jelovnik, jednostavne stvari.

Pa dobro Markane, ti kazes mliko je fuj fuj, a tri posta kasnije falis livanjski sir. Meni ta studija oko mlicnih proizvoda pokazuje samo jedno, ono sto san mislija, da taj protein hrani rak, ako ga imas, kako hrani i misice. E jebiga. Bolje doci do 60-70 u punoj snazi, nego do 100 a gladujes cili zivot.

A ovi biljni proteinski izvori, super, ali ima i studija da je na primjer psenica (kruh, sve vrste kruha, ne samo bili) stetan za organizam. Soja? To nije ovo podneblje.

Prosjecan konzument svoj protein dobiva iz jaja, mlicnih proizvoda, mesa. Svako ko je u zivotu radija nesto tjelesno, se oslanja na te stvari, kao i ti 100%. Ili ti popapas mozda snitu kruha i popijes malo soja mlikica nako radnog dana. Sigurno.

Sve je to teoretski, a jos smo i zanemarili cinjenicu da gros ljudi uopce nema novac da se hrani na super duper nacin. To je zastrasivanje ljudi, koji ionako ne mogu toliko prominiti jelovnik, ni oni na selu, ni oni u gradu, a poznajen u Hrvatskoj i jedno i drugo, i Dalmaciju i Slavoniju, a nebi reka da je u srednjoj Bosni puno drugacije.

Pametnije bi bilo tim znastvenicima educirati ljude dublje da ubacuju povrce i voce koliko mogu u jelovnik, jednostavne stvari.

Ljudi ne vole promjene,vole da žive u iluzijama,makar ih koštale zdravlja i života.

Ovo je tačno i kada neko kaže ništa mi ne smeta ono što zapravo smeta, ne znači da jedoga dana neće biti posledica. Danas se spremamo za sutra. Prevencija je primarna.

Svedoci smo da je malo koji stariji čovek zdrav, da ne pije šaku lekova. Pa kako je to moguće, zbog čega?

Oko pušenja smo pričali davno ali ću podsetiti da ljudi moraju znati da isti sadržaj koji ubacuju u cigarete i filter od cigareta ide i u hranu. Piše li nešto na prehrambenom proizvodu, ne osim oznaka pa ti traži tabelu da bi pronašao koji otrov je u onome što ćeš pojesti.

Da li je normalno da je mleko upotrebljivo šest meseci? Naravno da nije a ljudi ga daju deci da piju i da ne nabrajam, gomila je tu stvari na šta se malo obraća pažnja, a kada nekoga klepi, onda panika.

Uvek kažem, bolje je biti gladan nego sit otrova.

Samim tim što smo budni u ova doba,dokaz je naših loših navika.
zato budite pozdravljeni,odoh gledati ispod očnih kapaka!

Svedoci smo da je malo koji stariji čovek zdrav, da ne pije šaku lekova. Pa kako je to moguće, zbog čega?

.

Gdje sam rekao da je mlijeko fuj?Ljudi su napravili ogroman posao s tim istraživanjem,sve je znanstveno potkrijepljeno,ali to nije popularna tema jer kao što kažu autori,maglovita je granica između vlade,institucija,medicine,prehrambene industrije.
Podaci su objavljeni,koga zanima.Nije tu riječ samo o mlijeku.

Na cigarama piše doslovno da pušenje ubija,ali koga zanima?Neće nitko da baci,dok ga muka ne natjera.

Svi smo robovi navika,misaonih obrazaca,što dobrih što loših.Loše treba odbaciti,jednu po jednu.Da bi to uspjeli,bitna je pravilna informacija.

Ljudi ne vole promjene,vole da žive u iluzijama,makar ih koštale zdravlja i života.

Nisi reka fuj, ali to malo bolje upakovano tvrdis. Znas, nekad mi malo licis na pusaca koji potegne kutiju dnevno, a docira studentima medicina kako je pusenje jako stetno.

A ovo zadnje....pa dobro, voda je mokra i nebo plavo.

Osnovni faktori koji su prouzrokovali smrt u SAD (1990)

*Loša iprehrana,neodgovarajuće vježbanje ......582.000
*Duhan . . . . . . . . . . . . . . . . ... . . . . . . . . 468.000
*Alkohol . . . . . . . . . . . . . . . . ... . . . . . . . .107.000
Infektivne bolesti . . . . . . . . . . ... . . . . . . ...90.000
Otrovni činioci . . . . . . . . . . . . ... . . . . . ... . 60.000
*Vatreno oružje . . . . . . . . . . . ... . . . . . ... . 35.000
*Seksualno ponašanje . . . . . . . . ... . . . . .. . 30.000
Motorna vozila . . . . . . . . . . . . . ... . . . . .. . 25.000
*Zabranjeni narkotici . . . . . . . . ..... . . . . . . 20.000

*Označava faktore načina živo

Pa mozda zbog toga jer nismo konstruirani za zivot iznad neke granice. Upravo medicina je dovela covjecanstvo do te starosti.

Pa dobro Markane, ti kazes mliko je fuj fuj, a tri posta kasnije falis livanjski sir.

Nova studija o konzumaciji mlijeka

http://www.plivazdravlje.hr/vijesti/cla ... ijeka.html

Tri čaše mlijeka dnevno mogu udvostručiti rizik od prijevremene smrti i ne sprječavaju
prijelome kostiju, upozorilo je novo švedsko istraživanje.

Mlijeko već dugo preporučuju stručnjaci radi osiguravanja unosa potrebne količine kalcija i održavanja čvrstoće kostiju, a dosadašnja istraživanja pokazivala su i da mlijeko štiti od bolesti srca i moždanih udara te može pomoći u prevenciji šećerne bolesti.

Švedski su znanstvenici 20 godina pratili 61000 žena i 45000 muškaraca i utvrdili su da kod osoba koje su pile najviše mlijeka nije zabilježen manji broj prijeloma kostiju.

S druge strane, kod žena koje su pile najviše mlijeka uočeno je da je porastao rizik od fraktura.

Oni koji su pili više od tri čaše mlijeka dnevno, odnosno više od sedam decilitara, imali su dvostruko veće izglede za prijevremenu smrt u odnosu na one koji su pili manje od jedne čaše mlijeka, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu British Medical Journal.

Perma stručnjacima, oko pola litre mlijeka dnevno osigurava dovoljnu količinu kalcija radi prevencije osteoporoze.

Voditelj istraživanja Karl Michaelsson sa sveučilišta u Uppsali u Švedskoj kaže da rezultati istraživanja mogu dovesti u pitanje vrijednost preporuka za konzumaciju velikih količina mlijeka kako bi se spriječila krhkost kostiju.

"Veći unos mlijeka kod žena i muškaraca nije praćen smanjenim rizikom za frakture, ali je umjesto toga možda povezan s većom stopom smrtnosti", kaže on.

Neki znanstvenici vjeruju da masnoće u mlijeku poništavaju pozitivni učinak kalcija izazivajući upale na stijenkama krvnih žila i tako povećavajući rizik od srčanog udara.

S druge strane, znanstvenici su utvrdili da mliječni proizvodi s niskim udjelom masnoća poput sireva ili jogurta imaju pozitivni učinak smanjivanjem rizika prijevremene smrti i jačanjem koštanog sustava.

Stručnjaci upozoravaju da bi rezultate švedskog istraživanja trebalo primiti s rezervom jer mlijeko u Švedskoj sadrži vitamin A koji bi mogao utjecati na rezultate.

Nije ni bilo potrebe pomerati granicu, ona je taman kolika treba da bude samo da se čovek nije previše neozbiljno igrao.

Životni vek je produžen jer se nekada umiralo zbog sasvim, iz današnje perspektive gledano, bezazlenih bolesti ili bolje reći infekcija. Ali da ne dužimo, u svakom slučaju svako zlo čovečanstvu doneo je čovek.

I, sto smo sada doznali, mliko vise od 500ml dnevno fuj, joghurt i sir huj.

Bilo kako bilo, ja cu se sada natuci nekih 400 grama cevapa, pa ti pivaj.

Pa da bi bas bila prirodna, ljudi bi i dalje umirali od infekcija, koristeci pojedine biljke kao medicinu, kako to cine zivotinje ili neki narodi u dzungli. Oni jaci ostaju, slabi umiru, e to je priroda. Ali zaista je skoro filozofska tema.

Voda, mlijeko i mliječne prerađevine, meso, voće, povrće, pšenica samo su neki od proizvoda na koje godišnje potrošimo na stotine miliona maraka. Nakon nekontroliranog uvoza brojnih prerađevina, u našu zemlju se počeo uvoziti i hljeb!

Sporan kvalitet

Hljeb za tost u plastičnim vrećicama, pakovanja od 500 grama, uvezen iz Poljske ovih dana se našao na policama bh. trgovina, a prodajna mu je cijena 1,40 KM.

Prema proizvođačkoj deklaraciji, navedeno je da je upotrebljiv do 15. decembra, a uvoznik i distributer je jedna hercegovačka kompanija.

Enes Gušić, vlasnik mlina „Rajlovac" kod Sarajeva, upozorava na tendenciju uništenja bh. tržišta.

- Ja sam direktan uvoznik iz Mađarske, tako da uvezena pšenica može da pokrije naše tržište. Cijene brašna na tržištu su sada vrlo povoljne, od 60 do 70 feninga, tako da je cijena vekne od 500 grama po 1,40 KM neopravdana. Uvoziti hljeb je nešto najstrašnije što se može desiti društvu i državi. Sramotno je da vlast ne štiti građane, pa dozvoljava i da najosnovniju namirnicu uvozimo. To je katastrofa za tržište - smatra Gušić.

On misli da uvozni hljeb ne zadovoljava kvalitet te da je potrebno uraditi njegovu inspekcijsku kontrolu.

Obradive površine

- Ne vidim razlog zašto inspekcija ne bi izašla na teren i uzela hljeb na analizu, kao što dođe meni u mlin, uzme brašno i odnese na analizu. Tada biste vidjeli da je taj uvozni hljeb sumnjivog kvaliteta. Sam njegov transport je sporan, a u tom hljebu ima velikih količina konzervansa koji produžavaju svježinu - pojašnjava Gušić.


Prema UNDP-ovom nacionalnom izvještaju o humanom razvoju, BiH uvozi više od 65 posto hrane potrebne za zadovoljavanje vlastitih potreba.

- Analize su pokazale da BiH raspolaže sa oko 2,25 miliona hektara obradive površine, od čega se obrađuje samo oko 25 posto. Prije rata imali su više od 80 posto tržišnog učešća u brašnu i hljebu, a sada se za prehranu uvozi dvije trećine hrane - stoji u UNDP-ovim izvještajima.


Koliko BiH godišnje troši na uvoz

450 miliona na uvoz pšenice

206,4 miliona na uvoz mesa i mesnih prerađevina

183 miliona KM na uvoz mliječnih proizvoda i jaja

74 miliona na uvoz voća i povrća

2 miliona na uvoz meda

140 miliona na uvoz piva

300 miliona na uvoz eteričnih ulja

* (iskazano u KM)

http://poskok.info/wp/?p=139291

BUDUĆNOST JE U HRANI Bosanac Nijemcima prodao ekopovrće 15 godina unaprijed

Donji Vakuf, gradić u Bosni, udaljen dva i pol sata od Splita, preko Kupresa i Bugojna, proslavio se nakon što je tvrtka ESOF (Eco Sustainable Organic Food) njemačkim partnerima petnaest godina unaprijed prodala baš svu hranu koju će u tom razdoblju proizvesti. Bio Agrar International iz Njemačke dalje će povrće – s oznakom organsko – distribuirati na police supermarketa diljem Njemačke, Engleske i Francuske. Bosanci posluju tek dvije godine, a već ih se prepoznaje kao tvrtku čiji proizvodi – crvene duguljaste paprike roge i žute babure – bez problema pronalaze kupce.



Mr. Enver Avdić, ekonomist po struci i suvlasnik tvrtke, tvrdi da to nije glavna vijest, jer, kaže, potrebe su za organski proizvedenom hrane tolike da to uopće i nije neki problem, piše Slobodna Dalmacija.

- Da sad svu raspoloživu zemlju u Bosni pretvorite u plastenik do plastenika i krenete s proizvodnjom ekološke hrane, mi ne bismo na svjetskom tržištu hrane zadovoljili potrebe koliko je jedno zrno pijeska u pustinji. Potražnja za ekohranom je nevjerojatna, i svakim novim danom sve više raste, pa neće proći puno da će omjer konvencionalno proizvedene hrane i ove ekološke biti pola – pola.

Zamislite Bosnu u kojoj se na svakom pedlju proizvodi zdravo povrće i Hercegovinu u kojoj se uzgaja takvo voće. S investicijom od sto milijuna eura u proizvodnju ekohrane, mi bismo krenuli naprijed, a nema razloga da već sutra to netko ne napravi i odavde europsko tržište preplavi hranom ekstrakvalitete.

Fiksna cijena

Avdić ne krije da ih strani partneri potežu za rukav, jer su shvatili da se na vratima EU-a može stvarati pravo bogatstvo, i to ne samo u materijalnom smislu.

- Ljudi znaju da zdravlje nema cijenu. Ne žele više jesti hranu nakljukanu svim i svačim i vraćaju se prirodi. Svakim danom je tako osviještenih ljudi sve više. Shvaćaju gdje se pogriješilo, i što treba eliminirati iz prehrane da bi živjeli ljepše i duže. I ima li što pozitvnije i moralnije nego ponuditi ljudima da jedu ono što bi i ti sam jeo? – pita Avdić.

Poduzetnog Envera tjednima nisam mogao uhvatiti ni za glavu ni za rep. Neprestano prima delegacije iz cijele regije koje žele doznati kako je to pronašao sigurno tržište za svoje proizvode i toliko unaprijed, a on im stalno govori da nije u tome štos, nego u prilici da BiH, i susjedne države, kroz njihov model gospodarenja raspoloživim resursima – jednog dana svedu nezaposlenost na prihvatljivu mjeru.

- Mi smo taj poso ugovorili tako da se zna jedna minimalna fiksna cijena koju će nam kupac iz Njemačke platiti, a sve ostalo je stvar tržišta – veli Enver, pa se smije i kaže da su partneri rekli da “samo ne pita pošto će oni dalje robu prodavati”. Međutim,, nisu više ni oni “naivni”, i dogovarat će se i drukčije kad su im se već ovim dilom vrata u svijet odškrinula.

- Dvije paprike prve klase iz naših plastenika, u Njemačkoj se prodaju dva eura.

Mislite, dva kila?

- Ne, ne, dvije paprike, naše se povrće prodaje na komade. Tri naša mlada luka stoje vani četiri eura – kaže Enver, pa objašnjava da je ekološka hrana, pri čijem se uzgoju ne upotrebljavaju pesticidi, najčešće duplo skuplja od obične. Računica je, veli, jasna: za proizvodnju takve hrane treba puno više radne snage, sjeme i preparati za prihranu su u prosjeku šest puta skuplji nego kod “obične” proizvodnje, a dobivene količine manje. Samo, kvaliteta tako uzgojenih paprika, rajčica, luka, salate, krumpira… neusporediva je.

- Veli mi komšinica kojoj sam dao jednu takvu papriku prve klase, pa je kući popržila, da su je svi pitali što to tako miriši, i da im otkrije tajnu. A, tajne nema, samo smo se vratili poljoprivredi kakva je bila prije sto i više godina, pa dobivamo potpuno zdrav proizvod koji odmah ima kupca, jer su ljudi i u ovoj krizi shvatili da je hrana najvažnija i da je najbitnije sit zaspati.

Pa, ne bi Europska unija čak dvadeset i pet odsto svojih budžetskih sredstava izdvajala za hranu, da ona nije pitanje broj jedan na svijetu – zna mr. Avdić o čemu govori, jer biznis je studirao u Maleziji, u jednoj od moćnijih ekonomija svijeta gdje već, kažu, u srednjoj školi kod djece potiču poduzetništvo.

- Nije bitno to što smo mi nekome unaprijed prodali svoje proizvode ili što inozemni investitori sa Zapada pokazuju interes da ulože u naš poso, važno je da ljudi ovdje u Bosni, u Hrvatskoj, Srbiji, shvate da se od zdrave hrane može odlično živjeti, iako ovo, da se razumijemo, nije lagan posao.

Daleko od toga! Ovdje svaku travku morate ručno počupati, prskanje je strogo zabranjeno, sve što izraste mora niknuti u besprijekornom okolišu, jer u protivnom gubite ekocertifikat i cijela priča definitivno pada u vodu. Plastenici moraju biti smješteni daleko od putova, voda koja se koristi bakteriološki sto posto ispravna, kao i zrak, u blizini ne smije biti kanalizacijskih cijevi i bilo kakvih drugih nečistoća, a biljke od stabljike za sadnju do ploda bez i najmanjeg nedostatka.

U 22 visokosofisticirana plastenika, koji pojedinačno zauzimaju po 500 kvadratnih metara, stvorena je tako atmosfera apsolutne organske sredine. Ulazak u plastenike odvija se preko spužvastih pragova sa sredstvom za dezinfekciju, a svi zaposlenici imaju jednoobraznu odjeću i biljkama barataju isključivo u rukavicama.

Hotel za povrće

Enverove paprike po paprenim cijenama lako nalaze kupce Skupi certifikati, iza kojih stoje mahom njemačke tvrtke, može dobiti samo povrće koje se uzgaja na strogo propisani način i zalijeva isključivo pitkom vodom. Inspekcije u svakom trenutku mogu banuti u kontrolu, i to stalno čine, a mr. Avdić drži da je to najbolje što im se može dogoditi.

- Oni su vam potvrda da radite dobro, jer ako imalo odstupite od propisanog, to će se osjetiti na kvaliteti i za vaše proizvode nigdje više neće biti mjesta.

To je glavni razlog zašto vlasnici ESOF-a Semin Bašić i Enver Avdić ne žele angažirati kooperante. Dok god, naime, ne poraste svijest o tome da u ovakvoj poljoprivredi budućnosti nema ni pomisli na varanje kupaca, ESOF-ovci će raditi sami.

- Sad nam je tu bio čojek iz Novog Sada. On bi na ovaj način uzgajao maline, a tu je Srbija najjača. Mi jesmo zato da i drugi idu s ovakvom proizvodnjom jer tržište doslovno sve što se proizvede isti sekund proguta, ali ne želimo da se povrće koje su drugi proizveli prodaje pod našim barkodom i certifikatom, jer samo mi možemo odgovarati da se slijepo držimo pravila.

I stvarno, ušli smo u najveći plastenik u kojem jedna žena kleči i čupka travku po travku. Enver ga zove hotelom za povrće, jer je se u njemu temperatura samoregulira, a sada je prihvatljivih dvadeset i osam stupnjeva. I kako nam je i najavio, nema nikakvog mirisa ili bojazni od otrova – ovdje se ne koriste maske, sve je čisto kao u apoteci. Bosanski rajski vrtovi za par će mjeseci roditi rajskim voćem – paradajzom/rajčicom, ali i caricom paprikom, koju bi, veli Enver, mogli rasprodati i kod kuće.

Zaklada dobrih ljudi

- Znate što mi je krivo? Nasjeli smo na pričice iz Europe koja nam kroz strane trgovačke centre ovdje često prodaje robu treće klase, a mi ćemo se držati strogo moralnih principa i drugima prodavati povrće koje i mi sami konzumiramo, a ne kao što je vani – na mojoj trpezi ostaje najbolje, a drugima što preostane.

Ovo je jedna moralno ispravna priča, a onaj nas gore, nikada to ne zaboravite, stalno promatra – pobožan je Avdić, jer, kaže, profit nije najvažniji, nego model od kojeg već sutra puno ljudi može lijepo i sretno živjeti i u Bosni preko koje se prevalilo svakog zla. Magistru Enveru Avdiću je trideset i šest godina, i kaže, nikada nije zamišljao da će imati priliku iz Donjeg Vakufa otići na studij u Maleziju i da će se pred njim otvoriti cijeli svijet.

- To je sve božja milost, to što sam dobio priliku naučiti nešto vrijedno što bi sutra i ovdje u mom kraju, gdje su sve predratne fabrike propale, moglo oživiti ekonomiju. Drago mi je što su se ljudi masovno vratili malinama, što te maline završavaju u izvozu, i nije mi nemoguće već sutra zamisliti Bosnu da poput Španjolske, Italije ili Poljske bude veliki izvoznik hrane. U nas je radna snaga jeftinija nego vani, ekološki smo superiorni u odnosu na Zapadnu Europu što su sva mjerenja čistoće vode, tla i zraka i pokazala, i zato je naša paprika pravi hit, zato je svi traže.

Najbolje od svega je što se ovakvom vrstom proizvodnje, u koju je ESOF, uz pomoć Općine Donji Vakuf koja im je po povoljnim cijenama iznajmila zemlju, uložio pola milijuna eura – mogu baviti svi.

- Dvije obitelji mogu fino živjeti od jednog plastenika, a visina investicije je dvadeset i tri tisuće eura – tumači Enver i naglašava da je vrlo bitno da se takve obitelji vežu uz jedan referentni centar kakav je njihov.

- Bez logistike i distribucije ne bi mogli sami, previše je to sve skupa zahtjevno. Zato je bitno da jednoga dana po Bosni niču ovakve tvrtke oko kojih će obitelji graditi svoju malu biznis priču. I nema razloga da ne uspiju. Ljudi će sve više paziti što jedu, a jest će manje – ali zdravije – poručuje Enver za Slobodnu Dalmaciju.

S obzirom na to da vakuf znači zaklada dobrih ljudi, nije čudno da se baš odavde u suradnji s prirodom šire dobre vibracije, a one, toliko smo to puta čuli, prolaze kroz želudac. Pa, prijatno vam bilo, i pazite što jedete – čuli ste, manje je slađe. I zdravije. Mašalah.a

http://www.esof.ba/index.html

:palacgore1

Testove je provodio Švedski institut za istraživanje okoliša

HRANITE LI SE ZDRAVO:
Evo šta vam se dogodi s tijelom ako samo dvije sedmice jedete organsku hranu





Hranu koju unosimo u organizam prečesto uzimamo zdravo za gotovo. Rijetki su oni koji pažljivo biraju da im sastojci koji će se naći na tanjiru nisu tretirani raznim hemikalijama. Jedna švedska porodica bila je podvrgnuta eksperimentu. Kazali su kako kupuju neorganske namirnice jer su jeftinije. A onda im je testiran urin. Nivo hemikalija pronađen u mokraći bio je visok. Na dvije sedmice neorgansku hranu zamijenili su organskom, a testiranje urina otkrilo je kako se nivo kemikalija u njihovim tijelima značajno smanjio, prenio je Dnevnik.hr. Testove je provodio Švedski institut za istraživanje okoliša. Diskutabilno je jesu li nivoi pesticida pronađeni u urinu štetni, ali pristup 'šutnje' koji se njeguje u javnosti o neorganskoj hrani nije zdrav.

Stoga jedan švedski lanac trgovine organskom hranom želi potaknuti razgovore o utjecaju pesticida i kombinaciji raznih hemikalija kojima se tretiraju voće, povrće i životinje, a koje na kraju završe i u našim tijelima.