HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 11 pro 2024, 20:20.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 921 post(ov)a ] 
Stranica Prethodna  1, 2, 3, 4, 5 ... 37  Sljedeća
Autor/ica Poruka
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 31 ožu 2010, 22:34 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 05 svi 2009, 19:27
Postovi: 1832
Lokacija: Sarajevo
A problemi sa grobom i posmrtnim ostacima Tvrtka I. nisu slučajni, a o svemu možete pročitati u ovom odlomku iz knjige poznate američke povjesničarke umjetnosti Marian Wenzel, koja vec nekoliko desetljeća istražuje srednjovjekovnu bosansku umjetnost, posebno bosanske i humske stećke. (Ulomak je poduži, ali ga vrijedi pročitati)

Citat:
Grob Tvrtka I.

Jos jedan zanimljiv komentar u Rengjelovoj bibliografiji odnosi se na njegovo vidjenje uloge Zemaljskog muzeja iz Sarajeva u sirenju glasa o toboz bogumilskoj proslosti Bosne. Taj nacionalni muzej Bosne i Hercegovine osnovala je god. 1885 austrougarska vlada sa namjerom da potpomogne proucavanje i razumijevanje povijesti, arheologije i prirodopisa regije. Rengjeo je uvjeren da von Asbothohovi radovi na njemackom i engleskom jeziku svijetu prezentiraju izrazito tendencioznu teoriju kao provjerenu cinjenicu, dok muzejski strucnjaci taj isti zadatak treba da obave na lokalnom nivou. Nepristrano sagledavanje cinjenica koje slijede navodi na zakljucak da je Rengjeo vjerovatno u pravu.

Grob kralja Tvrtka I. prvi je otkrio kustos Zemaljskog muzeja Karlo Patsch god. 1909, godinu dana nakon politicki najosjetljivijeg poteza Austro-Ugarske: protuzakonite aneksije Bosne i Hercegovine (Andjelic 1980; str. 227-230).
Grob je ocigledno otkriven sasvim slucajno. Zapoceta su iskopavanja rusevina u Arnautovicima, nekoliko kilometara sjeveroistocno od Visokog u sredisnjoj Bosni, da se odredi polozaj crkve koju je god. 1193. podigao ban Kulin, a spominje se na kamenom natpisu pronadjenom u obliznjim Biskupic-Masinovicima (Vego IV, 1970; str. 70, 71, br. 254; Andjelic 1980; str. 232). Sam ban Kulin kljucna je licnost u novoj povijesti Bosne skiciranoj pod (b): po njoj je on poznat vjerski odmetnik koji se, unatoc strogoj zabrani svog glavara Bele III., "s cijelom svojom porodicom i s 10.000 podanika priklonio bogumilskoj vjeri" (von Asboth 1890; str. 43). Takodjer se, naravno, priznaje njegova kasnija rehabilitacija i povratak Madjarima nakon Papine intervencije, no predocena je tek kao kratkotrajno pomirenje u slijedu banova-krivovjernika.

Otkopavajuci crkvu podignutu u kasnom srednjem vijeku i ocekujuci ostatke Kulinove crkve na nizem nivou, arheolozi su naisli na prilicno velik pravokutni mauzolejski prostor, do kojeg su dosli kroz prilaz smjesten pod velikim steckom u blizini crkvenog oltara, prostora za koji je vec god. 1600. zabiljezeno da se u lokalnoj tradiciji naziva "kraljevskom kapelicom" (Andjelic 1980; str. 199). U njemu je otkriveno osam kostura, sto je navelo na pomisao da grobnica pripada vecoj porodici.* Jedan od kostura lezao je u lijesu koji je nekoc bio drapiran mrtvackim pokrovom; njegovi se ostaci danas mogu vidjeti u Zemaljskom muzeju (inv. br. 608), a na njima van svake sumnje znaci kraljevskog grba kralja Tvrtka I.

Daljnji su nam postupci arheologa i muzejskih strucnjaka nazalost zauvijek onemogucili da saznamo kako su mnogobrojni predmeti iz grobnice, za koje je naknadno utvrdjeno da su u njoj pronadjeni, bili tacno razmjesteni, premda se uglavnom smatra da je krupan prsten od kristala i zlata najvjerovatnije pripadao kralju (Andjelic 1980; str. 221). I prsten i mnoge druge dragocjenosti s nalazista pripojeni su zbirkama Zemaljskog muzeja pod istim inventarskim brojem - "G-1 - 14-VIII-1909" - bez ikakva objasnjenja o porijeklu; no Dimitrije Sergejevski je god. 1947. prepoznao rukopis Karla Patscha i u inventarskoj biljesci spominje mogucnost da se radi o nalazu iz Arnautovica (ibid; str. 187, 212-213, 221). Preostali predmeti iz Arnautovica kasnije su pronadjeni na razlicitim mjestima u Muzeju: u klasicnim i u srednjovjekovnim zbirkama, u podrumskom skladistu (ibid; str. 185).

No istrazivacki pothvat Pavla Andjelica, koji se nadovezuje na prethodni rad Irme Cremosnik god. 1950-51, a ovaj je opet bio potaknut otkricem Sergejevskog, razotkrio je dokle su Karlo Patsch i njegovi muzejski suradnici bili spremni ici ne bi li zbrisali svaki trag otkrica kraljevskog groba pod steckom smjestenim u krscanskoj crkvi, premda Andjelic uopce nije namjeravao ispitivati razloge takvog postupanja. No dva se razloga odmah sama namecu. Po von Asbothovoj tvorevini (b), u srednjovjekovnoj bosanskoj drzavi postoji organizirana hereticka crkva i gotovo su svi njeni vladari (ukljucujuci Tvrtka I.) bogumili. Nadalje, po njegovu misljenju bogumili stecke (fenomen svojstven samo njima) nisu podizali u samim crkvama. Te bi postavke bile ozbiljno uzdrmane da se procuo glas o pronalasku groba Tvrtka I. u grobnici zatvorenoj steckom smjestenim u samoj zgradi crkve. U osjetljivoj politickoj atmosferi koja je zavladala nakon austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine, objavljivanje vijesti o pronalasku bogato opremljene grobnice prvog bosanskog kralja moglo je kod Bosanaca samo potaknuti nezeljan izljev nacionalnog ocjecaja.

Stoga su dokazi krivotvoreni. Veliki stecak, opisan u kratkoj biljesci ovdasnjeg pomocnika Karla Patscha Mustafe Salihagica (ibid; str. 214), na karti nalazista ucrtan je kao malen predmet velicine lijesa pronadjena u grobu (ibid; str. 190, 199, 228, 229). Sam je lijes izgleda unisten. Pokusali su unistiti i stecak koji Andjelic opisuje kao ogroman, siljat sljemenjak s integralnim postoljem. Po njemu, stecak bijase tako velik te su Austrijanci mogli tek izbiti najveci dio jednostavne i pomno izradjene povrsine, a sredisnji su dio spomenika odvukli van crkve (ibid; str. 211, 229). Izbijeni su dijelovi ostali kraj ulaza u mauzolej, unutar same crkve, doj je razbijeni dekorativni materijal od crvenog kamena, iz kojeg je po Andjelicu bilo izgradjeno podnozje spomenika, zakopan u mauzoleju i pronadjen je prilikom njegova ponovnog iskopavanja god. 1976. i 1977. (ibid; str. 202-203, 227-229).

Iskopine iz Arnautovica tek su uzgred spomenute u arhivi Zemaljskog muzeja i u djelima objavljenim u to doba. Ne postoji izvjestaj o iskopavanju. Doduse, u zapisniku sa sastanka odrzanog u Muzeju 2. studenog/novembra 1909. opisano je iskopavanje, no teziste je stavljeno na pitanje moze li se crkvu dovesti u vezu sa banom Kulinom. Na nj´ je dat potvrdni odgovor, a tek je uzgred spomenuto da grobovi "u vezi" s crkvom predstavljaju bogat nalaz.
"Dr. Patsch, u vezi sa svojim referatom na zadnjoj sjednici, izvjestava o iskopavanju u Arnautovicima i kotaru Visoko. Iskopavanje je trajalo citav mjesec avgust i sve do sada nije zavrseno. Produzenje radova objasnjava sa velicinom otkrivene crkve i okolnoscu da su se unutar prvotno otkrivene crkve pojavili i ostaci jedne manje - starije (crkve) i da se takodjer naislo na grobove iz istog vremena. Stoga je doslo do veceg iskopa zemlje, a bio je nuzan i jedan oprezniji i polaganiji radni postupak. O znacaju gradjevine za nasu srednjovjekovnu crkvenu arhitekturu moci ce se dati sud kada se otkrije citavi tloris. Vec sada se zakljuciti, ali uza sve rezerve, da polozaj dviju crkava u Arnautovicima asocira na natpis bana Kulina koji govori o gradnji crkve na temeljima neke starije (crkve). Nalaziste natpisa je svega 20 minuta udaljeno od Arnautovica i lezi neposredno na obali Bosne, tako da je prijenos kamena sa natpisom bio lako moguc. Da li je ova pretpostavka prihvatljiva, da li je, dakle, Kulin ban izgradio crkvu u Arnautovicima, provjerit ce se iskopavanjem na mjestu gdje je nadjen natpis. Ako se tamo ne nadje nikakva crkva onda je gornja sumnja opravdana."
"Grobni nalazi su mnogobrojni i vrijedni, osobito zbog priloga nakita, zlatnih i srebrnih prstenova, nausnica itd., tako da ce nasa srednjovjekovna zbirka biti znatnije obogacena."
"Od skeleta, samo je jedan nadjen citav. Kosti su zbog mocvarnog tla vrlo trosne." (Andjelic 1980; str. 186, 187)
Na sastanku odrzanom 17. rujna/septembra 1910. Patsch ukratko izvjestava da su radovi u Arnautovicima okoncani (ibid; str. 187).

Uz spomenute muzejske podatke, ponesto su o iskopavanjima u crkvi objavili Patschovi suradnici. Ciro Truhelka pise u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu iz god. 1914 (str. 223; Andjelic 1980; str. 187, bilj. 11) da je crkva u Arnautovicima prvotno bila ranokrscanska bazilika, a datira iz istog razdoblja kao i crkve u mjestima Dabravina, Zenica i Turbe. U Glasniku iz te iste godine Vladimir Corovic tvrdi da je u toku iskopavanja otkriveno monumentalno zdanje iz vremena bosanskih kraljeva koje djelomicno lezi na temeljima starije i manje crkve, pod kojom se opet nalazi ostaci zdanja iz rimskog razdoblja (ibid; str. 187, bilj. 13, GZM. 1914. str. 12). Ti su podaci tacni u dijelu koji se odnosi na pretpostavke o samoj crkvi - ona je uistinu sadrzala 4 zasebna nivoa: jedno romanticko i dva goticka zdanja najvjerovatnije podignuta na temeljima kasnoanticke bazilike (Andjelic 1980, str. 187, 190). No sira javnost sasvim sigurno namjerno nije bila upoznata s pravim znacajem nalaza iz Arnautovica.

Nakon prikaza prvih triju komponenti zamrsenog cvora koji je predmetom ovog napisa, prisjetimo se okrutne ironije sudbine da je nadvojvoda Franz Ferdinand, prijestolonasljednik Austro-Ugarskog carstva, trebao velicanstveno novo zdanje Zemaljskog muzeja proglasiti otvorenim 28. lipnja/juna ujutro god. 1914, te ga je na samom putu do Muzeja smrtno ranio Gavrilo Princip. Bio je to povod lancu dogadjaja koji dovode do pocetka Prvog svjetskog rata i do konacnog sloma Austro-Ugarske.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 31 ožu 2010, 22:34 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 05 svi 2009, 19:27
Postovi: 1832
Lokacija: Sarajevo
bumbar92 je napisao/la:
DaniKU je napisao/la:
U Muzeju nijedan kostur zasad nije izložen, jedino nadgrobne ploče bosanskih vladara.


Nisu izloženi niti zaštićeni, nego se drže u drvenim sanducima,...to i govorim.


Evo pročitaj ovo što sam postavio...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 31 ožu 2010, 22:47 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 04 svi 2009, 10:57
Postovi: 9603
Lokacija: HR HB
Ne ulazim u to je li to Tvrtko ili ne, samo ističem nemar prema takvim povijesnim i arheološkim vrijednostima koje se "čuvaju" u Zemaljskom muzeju, bez poštovanja prema takvim vrijednostima.

Za Arnautoviće sam čuo ranije...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 01 tra 2010, 10:27 
Offline

Pridružen/a: 16 ožu 2010, 22:38
Postovi: 4310
Pa to je sto kazem odvukli su kosture hrvatsko/bosansko Kraljeva a i neprica se o tome nisu nigdje izlozeni MUSLIMANI UNISTAVAJU Hrvatsku istoriju u Bosni.

Eto ja sa tog kraja koji se interesuje za to pa nisam nista cuo o tome. A za tu sliku muslimana na bobovcu pa oni sad to pocinju gledat kao svoje njihov grad Bobovac, nevjerovatno koliko me huja fata kad to vidim i sjetim se ta se dogada u mom rodnom kraju unistavaju nas gdje smo tu stotinama godina i veliku istoriju izgradili, a nista nemogu uradit.

Ima jedna prica o jednoj porodici iz sutjeske koja je u 19om stoljecu bila jedna od najbogatiji i dalje od kaknjske sutjeske opcine.Ta porodica je sistematskim unistavanjem od muslimana nestala skroz a imala je veliko imanje mlin za zito i puno ti mali manufaktura bili su mocni i bogati a stematskim i malim ubijanjem i unistavanjem ta je porodica nestala potpuno.

Ne znam koje godine ali otprilike prije 3-4 godine je u selu Haljinici (selo pokraj sutjeske), izmaltretirano nekoliko djece koja su isla iz skole kuci i silovana 7 godisnja djevojcica od strane muslimana zna se koja trojica muskraca su bila tu i zna se koji ju je silovao djeca su prepoznala muskarce policija je uhapsila tu trojicu nakon dva dana su pusteni iz pritvora i dalje se nista nije desilo. Porodica te curica se odselila sa sutjeskog kraja i tako je protjerana jos jedna hrvatska porodica sa sutjeskog kraja!!
Moja porodica (moje prezime) je bilo daleko prosireno na sutjeskom podrucju pradjed je imo 7 djece od toga 5 muski dedo je imo 6 od toga 4 muski. (sire da ne idem koliko je jos ko imo sa tim prezimenom) A sad.. nema nijedna osoba sa tim prezimenom na tom podrucju.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 01 tra 2010, 19:43 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 04 svi 2009, 10:57
Postovi: 9603
Lokacija: HR HB
E moja Vučino, znaju oni vrlo dobro gdje je srce Bosne, od prvog dana kada su dojahali u nju, zato se i odnose prema kostima naših kraljeva kao prema nečemu čemu se treba zamesti svaki trag i uništiti ostatak.

Ono do čega neće nikada doprijeti "arheolozi i naučnici" je grob bosanske kraljice Katarine u Rimu, a vratit će se ona kad-tad u svoju Bosnu, ali u ovakvu kao sada sigurno neće.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 01 tra 2010, 22:44 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 13:10
Postovi: 4396
bumbar92 je napisao/la:
Ono do čega neće nikada doprijeti "arheolozi i naučnici" je grob bosanske kraljice Katarine u Rimu, a vratit će se ona kad-tad u svoju Bosnu, ali u ovakvu kao sada sigurno neće.



:thumbup1

_________________
Srpska deca, srpski voz, srpski vratovi, srpski mostovi


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 02 tra 2010, 10:49 
Offline

Pridružen/a: 16 ožu 2010, 22:38
Postovi: 4310
bumbar92 je napisao/la:
E moja Vučino, znaju oni vrlo dobro gdje je srce Bosne, od prvog dana kada su dojahali u nju, zato se i odnose prema kostima naših kraljeva kao prema nečemu čemu se treba zamesti svaki trag i uništiti ostatak.

Ono do čega neće nikada doprijeti "arheolozi i naučnici" je grob bosanske kraljice Katarine u Rimu, a vratit će se ona kad-tad u svoju Bosnu, ali u ovakvu kao sada sigurno neće.


Tvoje rijeci u Bozije uho.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 12 tra 2010, 00:42 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 13 pro 2009, 07:01
Postovi: 22
Bobovac je napisao/la:
VUKsaJUGA je napisao/la:
Muslimani unistavaju sistematski sve hrvatsko na tom podrucju bila to Duboka istorija koja se vraca u jos predtursko doba. Stari Grad Bobovac je bio grad tvrdava odakle se Kraljica Katarina branila protiv turaka zbog gegrafske pomoci turci nisu zauzeli taj grad nikad i odatle su Hrvati branili cjelu regiju dok nij Radakov (po njemu se i zove radakova rijeka kroz Bobovac) izdo Hrvatsku tvrdavu i tajnu obrane Turcima. Tad je pao Bobovac i cjela regija a sa tim je pala i Bosna.





Bogme, osvajaju Turci Bobovac opet. Evo feslija kao hairlišu uz kraljevsku grobnu kapelu posvećenu sv. Mihovilu.





Ovaj video sam vec davno pronasao na you tube i tada kao i sad sa ogorcenjem se pitam pa sta ustvari oni rade na bobovcu sta oni imaju i sta njih veze za taj kraljevski grad ili mozda slave pad bobovca ko bi ga znao.....................

_________________
Rasli smo u korijenu,ne u granama.
Ne previsoko,da bi sunca bilo za sve.
Ali duboko,da bi nam niti zivota bile jake.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 13 tra 2010, 22:23 
Offline

Pridružen/a: 03 svi 2009, 18:27
Postovi: 4205
Korigirani popis stanovništva iz 1991. godine (bez osoba na privremenom radu u inozemstvu)

http://www.hercegbosna.org/kolumne/demo ... e-887.html


Privitak/ci:
Kakanj.PNG
Kakanj.PNG [ 8.38 KiB | Pogledano 15725 put/a. ]
Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 18 svi 2010, 23:34 
Offline

Pridružen/a: 16 ožu 2010, 22:38
Postovi: 4310
Ultras1986 je napisao/la:
Korigirani popis stanovništva iz 1991. godine (bez osoba na privremenom radu u inozemstvu)

http://www.hercegbosna.org/kolumne/demo ... e-887.html


Dokaz da su Hrvate na tome kraju uvjek vec "trali" i pokusavali da izbrisaju sa tog podrucja.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 13 lip 2010, 11:33 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 24 ruj 2009, 11:09
Postovi: 25600
Lokacija: Heartbreak Hotel
Na današnji dan, 13. lipnja 1993. godine, na Svetoga Antu, desila se teška kalvarija hrvatskog naroda općine Kakanj u kojem je on etnički očišćen od strane muslimanskih oružanih formacija.



Sredinom travnja 1993. godine bošnjački ekstremisti su demolirali zgradu zapovjedništva kakanjskog HVO-a i ubili jednog vojnika HVO-a, a 17. travnja ubili zapovjednika kakanjskog HOS-a Ivu Vuletića. U razdoblju od 20. travnja 1992. do 18. svibnja 1993. godine, dok još nema otvorenog sukoba HVO-a i Armije BiH na području kakanjske općine, razne bošnjačke formacije ubile su osam Hrvata. Pripadnici 7. bošnjačke brigade Armije BiH, 18. svibnja 1993. godine pokušavaju izazvati oružani sukob pa bez razloga i povoda uhićuju 16 civila Hrvata i Srba. Njih su zatočili u motelu "Sretno", i tu su ih zlostavljali.

U ranim jutarnjim satima 8. lipnja 1993. godine uslijedila je otvorena agresija Armije BiH na Hrvatima nastanjena sela u kakanjskoj općini. U tim napadima sudjeluju postrojbe Armije BiH iz Kaknja, Zenice, Visokog i Breze. Napadnuto je i hrvatsko selo Lučići s očitom nakanom da se presiječe komunikacija između Kraljeve Sutjeske i Vareša. Tada je ubijeno dvoje Hrvata, a više ih je ranjeno. Postrojbe Armije BiH "čiste" od Hrvata hrvatska sela Lozančići, Žugoj, Brnj, Gornji Banjevac i Crnač. Protjerani su starci, žene i djeca, a većina muškaraca je uhićena i zatočena u improvizirane logore u staroj direkciji rudnika u motelu "Sretno" i na drugim mjestima, gdje su bili ponižavani i maltretirani. Žestoko su napadnuta hrvatska sela Slapnica i Slana Gora u kojima je ubijeno devet civila i ratnih zarobljenika, vojnika HVO-a. Vojnici Armije BiH koristili su se jednim dijelom hrvatskog pučanstva kao živim štitom.

Iz spomenutih sela hrvatsko pučanstvo je moralo bježati. Zatim su napadnuta druga sela i mjesta s hrvatskim stanovništvom Teševo, Seoce, Veliki Trnovci, Dujmovići, Bjelavići, Lipnica, Nažbilj i Kraljeva Sutjeska. Oko 15 tisuća Hrvata krenulo je u zbjeg prema Varešu. U tim napadnutim selima malo tko od Hrvata je ostao, iz straha pred mučenjem i smrću. Sva sela su opljačkana, odneseno je sve što se moglo odnijeti, a oko 80 % stambenih i gospodarskih hrvatskih objekata je spaljeno. Rijeka izbjeglih kakanjskih Hrvata slijegala se prema Varešu kao svome utočištu.

Protjerivanje hrvatskog pučanstva i uništavanje hrvatskih sela u kakanjskoj općini nastavlja se 9. i 10. lipnja 1993. godine. Radiooperateri HVO-a uhvatili su radioporuku iz Sarajeva upućenu zapovjedništvu Armije BiH na području kakanjske općine da se "posao u kakanjskoj općini mora završiti danas do 18:00 sati, kada se mora 'stati' zbog međunarodne sigurnosti". Ta poruka je poslana iz Sarajeva 10. lipnja 1993. godine. Tog dana je poginuo jedan Hrvat civil, a sedam ih je ranjeno. Snajperist Armije BiH ranio je dva hrvatska civila u zbijegu. U selu Ričici 12. lipnja 1993. godine zarobljen je ranjeni vojnik HVO-a, a potom brutalno ubijen.

U selu Drenovnik vojnici Armije BiH naišli su na skupinu Hrvata djece, žena, starijih i iznemoglih civila, istjerali su ih na put, na njih otvorili vatru iz vatrenog oružja i ubili osam osoba, a više njih lakše i teže ranili. U selima Kovači i Bradarići uslijedio je drugi pokolj. Ubijeno je sedam Hrvata civila, starijih osoba. Strijeljana su tri ratna zarobljenika, vojnika HVO-a. To su bila skupna ubojstva, a pojedinačno je ubijeno još 10 civila, a više njih je ranjeno.

Svijet je bio obaviješten o egzodusu kakanjskih Hrvata i broju i načinu ubijenih civila i ratnih zarobljenika. Da bi se u očima svjetske javnosti prikazali kao humanisti, bošnjačke vlasti pozivaju izbjegle Hrvate da se vrate u svoje domove u Kaknju i njegovim selima. Neki su Hrvati povjerovali toj promidžbi i vratili se. Od nekolicine povratnika četiri su ubijena, a dio je uhićen i zlostavljan u bošnjačkim zatvorima i logorima. Pod zaštitom UNPROFOR-a, u Čatićima je boravilo oko tisuću Hrvata.

U akciji čišćenja područja kakanjske općine od Hrvata su "očišćena" hrvatska sela: Vidići, Juke, Srijetež, Božići, Balići, Ružići, Žite, Teševo, Kovači, Bradarići, Grmače, Bjelavići, Bistrik, Haljinići, Klanac, Ratanj, Kopljari, Lipnica, Slagoščići, Bijelo Polje, Veliki Trnovci, Bulčići, Bištrani, Zajezda, Slapnica, Turbići, Gora, Poljice, Lučići, Babići, Čelikovina, Šošnje, Seoce i Ravne. Od 16.556 Hrvata općine Kakanj, koliko ih je bilo na popisu stanovništva 1991. godine, oko 15.000 prognano je i izbjeglo u Kiseljak, Kreševo, Hercegovinu, Hrvatsku i europske zemlje. U vrijeme vojne akcije Armije BiH njeni pripadnici, a i bošnjački civili zapalili su oko 1.200 stambenih i gospodarskih hrvatskih objekata, a potpuno je devastirali 1.500 zgrada. Cilj uništavanja imovine Hrvata je da ih se zastraši i onemogući povratak. Sva vrijednija pokretna imovina je opljačkana kao osobni automobili, poljoprivredni strojevi, kamioni, tehnički uređaji, namještaj i drugo.

Sukob između Hrvata i Bošnjaka u kakanjskoj općini pored tolikih nevinih žrtava ostat će u povijesti zapisan kao tragična epizoda povijesti bosanskohercegovačkih Hrvata. Etničko čišćenje je sredstvo da se s povijesnih hrvatskih i katoličkih prostora iskorijeni Katolička Crkva i hrvatski narod. Katolička crkva je igrala važnu ulogu u očuvanju identiteta i opstanka Hrvata u Bosni i Hercegovini. Važno mjesto u dugoj vjerničkoj povijesti Hrvata u Bosni i Hercegovini zauzima Kraljeva Sutjeska. Njena vrijednost za hrvatski narod, odnosno za katoličanstvo je neprocjenjiva. Zvali su je Mali Rim. Komunisti su nastojali da se u njoj ništa ne događa, ali nisu uspjeli. U trenutku pada komunizma javio se entuzijazam. Javile su se i izvjesne napetosti. Sukoba između Bošnjaka, Srba i Hrvata u Kraljevoj Sutjesci upočetku nije bilo. Hrvati su činili 92 % ukupnog stanovništva Kraljeve Sutjeske. Od 1464. godine franjevci su u Kraljevoj Sutjeski sačuvali hrvatstvo, kroz stoljeća. No, u bošnjačko-hrvatskom sukobu, župa Kraljeva Sutjeska je doživjela najstrašniju situaciju, strašniju nego u turska vremena, nego u oba svjetska rata ili za vrijeme komunizma.

U katoličkoj župi Kraljevoj Sutjeski poginulo je više od 76 vjernika, a 84 osobe su ranjene. Dio Kraljeve Sutjeske uz cestu Bošnjaci su nisu palili niti rušili. Tako izgleda kao da Bošnjaci nisu ništa radili. Ali kad se siđe s glavne ceste Kakanj-Čatići-Kraljeva Sutjeska, onda se vide strahote. Tu su je mnogo popaljenih, porušenih i popljačkanih kuća. Župa koja je bila katolička, hrvatska nakon bošnjačko-hrvatskog sukoba gotovo više nije postojala. Pri posjetu sarajevskog nadbiskupa Vinka Puljića Kraljevoj Sutjesci, ne dugo nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, gvardijan franjevačkog samostana mu je rekao: "Oče nadbiskupe, katolika u Kraljevoj Sutjesci više nema".

_________________
"Uzalud vam sav tisak i sve radio postaje, našim srcima nikad nećete ovladati", nadbiskup Alojzije Stepinac, Zagreb, 1942.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 23 lip 2010, 09:06 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 24 ruj 2009, 11:09
Postovi: 25600
Lokacija: Heartbreak Hotel
slika


Trodnevna priprema za blagdan Sv. Ivana Krstitelja


21. lipnja započinje trodnevna duhovna priprema za blagdan Sv Ivana Krstitelja zaštitnika naše župe. Svete mise počinju u 18,00h, prigoda za Sv. Ispovijed biti će prije mise.

1. Ponedjeljak , 21.06. Svetu misu u predvodit će Ivo Živković - dušobrižnik i suradnik u HKM Recklinghausen Njemačka

2. Utorak, 22.06. Svetu misu predvodit će fra Zoran Jaković - župni vikar u Kraljevoj Sutjesci

3. Srijeda, 23.06. Svetu misu predvodit će fra Željko Brkić – župnik u Vijaci

U četvrtak na sam dan Sv. Ivana Krstitelja ranu – bolesničku Sv. Misu u 9,00 sati predvodit će fra Gabrijel Tomić iz Olova, dok će svečanu pučku misu u 11,00 sati slaviti gvardijan franjevačkog samostana u Jajcu fra Nikica Petonjić.

S radošću Vas pozivam na proslavu blagdana Sv. Ivana Krstitelja zaštitnika naše župe.

_________________
"Uzalud vam sav tisak i sve radio postaje, našim srcima nikad nećete ovladati", nadbiskup Alojzije Stepinac, Zagreb, 1942.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 23 lip 2010, 13:56 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12
Postovi: 24011
Ultras1986 je napisao/la:
Korigirani popis stanovništva iz 1991. godine (bez osoba na privremenom radu u inozemstvu)

http://www.hercegbosna.org/kolumne/demo ... e-887.html


Ko zna koliko nas je sada u općini Kakanj :001_unsure


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 23 lip 2010, 14:26 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 24 ruj 2009, 11:09
Postovi: 25600
Lokacija: Heartbreak Hotel
Ceha je napisao/la:
Ultras1986 je napisao/la:
Korigirani popis stanovništva iz 1991. godine (bez osoba na privremenom radu u inozemstvu)

http://www.hercegbosna.org/kolumne/demo ... e-887.html


Ko zna koliko nas je sada u općini Kakanj :001_unsure




Prema crkvenim podacima.

Poslije Božićnog blagoslova kuća koji su svećenici obavili u župi Sv. Ive Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci, ovih su dana objavljeni podaci o broju katolika na području ove žuupe. U 659 obitelji u Kraljevoj Sutjesci te još˝ dvadesetak drugih naselja od Čatića do Ratnja stalno živi ukupno 1479 katoličkih vjernika. Najnapučenije katoličko selo u župi su Čatići s više od 406 ukućana potom Kraljeva Sutjeska s 213.

Tradicionalni blagoslov kuća završen je i u župi Kakanj, a prema podacima koje smo dobili u razgovoru sa župnikom don Marijanom Marijanovićem, ukupan broj za Božić blagoslovljenih obitelji je 558 dok je broj vjernika u ovoj gradskoj župi 1212. Kršteno je sedam osoba, od čega je petoro djece i dvoje odraslih. Vjenčana su četiri para, pričešćeno je devetoro djece. U prošloj godini umrlo je 29 kakanjskih župljana.

Za župu Vukanoviće nemamo najnovijih podataka no tamo je broj katolika zadnjih godina bio oko 350.

Župa Haljinići broji 33 obitelji i 71 vjernika.

Znači sveukupno na prostoru te 4 kakanjske župe bilo je... otprilike 3000 i kusur katolika.

_________________
"Uzalud vam sav tisak i sve radio postaje, našim srcima nikad nećete ovladati", nadbiskup Alojzije Stepinac, Zagreb, 1942.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 23 lip 2010, 15:08 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12
Postovi: 24011
Bobovac je napisao/la:
Ceha je napisao/la:

Ko zna koliko nas je sada u općini Kakanj :001_unsure




Prema crkvenim podacima.

Poslije Božićnog blagoslova kuća koji su svećenici obavili u župi Sv. Ive Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci, ovih su dana objavljeni podaci o broju katolika na području ove žuupe. U 659 obitelji u Kraljevoj Sutjesci te još˝ dvadesetak drugih naselja od Čatića do Ratnja stalno živi ukupno 1479 katoličkih vjernika. Najnapučenije katoličko selo u župi su Čatići s više od 406 ukućana potom Kraljeva Sutjeska s 213.

Tradicionalni blagoslov kuća završen je i u župi Kakanj, a prema podacima koje smo dobili u razgovoru sa župnikom don Marijanom Marijanovićem, ukupan broj za Božić blagoslovljenih obitelji je 558 dok je broj vjernika u ovoj gradskoj župi 1212. Kršteno je sedam osoba, od čega je petoro djece i dvoje odraslih. Vjenčana su četiri para, pričešćeno je devetoro djece. U prošloj godini umrlo je 29 kakanjskih župljana.

Za župu Vukanoviće nemamo najnovijih podataka no tamo je broj katolika zadnjih godina bio oko 350.

Župa Haljinići broji 33 obitelji i 71 vjernika.

Znači sveukupno na prostoru te 4 kakanjske župe bilo je... otprilike 3000 i kusur katolika.


Prepolovljeno :scared


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 23 lip 2010, 15:17 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 24 ruj 2009, 11:09
Postovi: 25600
Lokacija: Heartbreak Hotel
Šta bolan prepolovljeno?? ;D

_________________
"Uzalud vam sav tisak i sve radio postaje, našim srcima nikad nećete ovladati", nadbiskup Alojzije Stepinac, Zagreb, 1942.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 23 lip 2010, 15:25 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12
Postovi: 24011
Bobovac je napisao/la:
Ceha je napisao/la:

Prepolovljeno :scared

Šta bolan prepolovljeno?? ;D

Sa 3000 i kusur na 1479. Nein gut


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 23 lip 2010, 17:27 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 24 ruj 2009, 11:09
Postovi: 25600
Lokacija: Heartbreak Hotel
1479 je brojka za župu K. Sutjeska.
3000 i kusur je brojka za cjelokupnu općinu Kakanj (još 3 župe - Kakanj, Vukanovići i Haljinići).

_________________
"Uzalud vam sav tisak i sve radio postaje, našim srcima nikad nećete ovladati", nadbiskup Alojzije Stepinac, Zagreb, 1942.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 23 lip 2010, 17:53 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12
Postovi: 24011
Bobovac je napisao/la:
1479 je brojka za župu K. Sutjeska.
3000 i kusur je brojka za cjelokupnu općinu Kakanj (još 3 župe - Kakanj, Vukanovići i Haljinići).

Od 15,5 tisuća prije rata. 20% (i to jedva)


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 16 srp 2010, 20:57 
Offline

Pridružen/a: 16 srp 2010, 20:48
Postovi: 2
eej


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 16 srp 2010, 21:23 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 24 ruj 2009, 11:09
Postovi: 25600
Lokacija: Heartbreak Hotel
VUKsaJUGA je napisao/la:
A tu jos ima mnogo mladi nada i poluprofesijonalni sportista i muzicara kao mali Mateo ravlija iz rijeke rodom iz K.Sutjeske


Dobar je mali, i moj rođak. :cool


_________________
"Uzalud vam sav tisak i sve radio postaje, našim srcima nikad nećete ovladati", nadbiskup Alojzije Stepinac, Zagreb, 1942.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 16 srp 2010, 21:29 
Offline

Pridružen/a: 16 srp 2010, 20:48
Postovi: 2
bio sam na ratištu u Dobratićima 1992 na liniji kokalovići ružići melići.Zvali su me žuti.Kada smo htjeli piti kavu, zvao sam srbe da prestanu pucati dok ne popijemo i nisu pucali.Radili smo šou i dan i noć da nam bude zanimljivije.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 17 srp 2010, 02:19 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 23 pro 2009, 01:29
Postovi: 13
Nisam bio na forumu jedno pola godine,pa rekoh da se negdje javim i upravo ovdje jer imam i razlog nisam citao sve postove,
nemam vremena.Poznajem dosta brace iz Kraljeve Sutjeske (iako ja nisam) skojima sam radio vani
I istina je ovakva nepostoje bolji i časniji ljudi nigdje na Balkanu!
Stoga veliki pozdrav svim Hrvaticama i Hrvatima iz Čatića,Poljana i cijele Kraljeve Sutjeske!!

Bog i Hrvati!!


:HVO :HVO :HVO :HVO :HVO :HVO :HVO


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 19 srp 2010, 12:12 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 23 pro 2009, 15:42
Postovi: 8329
Lokacija: Na rubu egzistencije
Bobovac je napisao/la:
VUKsaJUGA je napisao/la:
A tu jos ima mnogo mladi nada i poluprofesijonalni sportista i muzicara kao mali Mateo ravlija iz rijeke rodom iz K.Sutjeske


Dobar je mali, i moj rođak. :cool

malome je mater iz vareša. još jedan dokaz da su ta dva kraja oduvjek bili zapravo jedan kraj. inače meni je baka iz sutjeske.

_________________
Too proud to beg, too dumb to steal

It's probably me...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kakanj- Kraljeva Sutjeska
PostPostano: 01 kol 2010, 02:01 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 13 pro 2009, 07:01
Postovi: 22
Bobovac je napisao/la:
VUKsaJUGA je napisao/la:
A tu jos ima mnogo mladi nada i poluprofesijonalni sportista i muzicara kao mali Mateo ravlija iz rijeke rodom iz K.Sutjeske


Dobar je mali, i moj rođak. :cool




ma i licite pozdrav...............

_________________
Rasli smo u korijenu,ne u granama.
Ne previsoko,da bi sunca bilo za sve.
Ali duboko,da bi nam niti zivota bile jake.


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 921 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1, 2, 3, 4, 5 ... 37  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 3 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO