koga zanima sta pise na toj stranici?

Vrdoljakovi igrani filmovi i dokumentarci su teško smeće i sramota za Hrvate. Sad mu je ovaj zadnji film o Gotovini posve popušio na Pulskom filmskom festivalu te recenzije da je na razini jugoslavenskih panegirika iz 40tih.

Inače, neki sam se dan sjetio ove teme jer sam shvatio da dobar broj mojih mlađih sunarodnjaka perecijanaca nakon skoro 3 desetljeća "domoljubnog" odgoja o Srbiji vjeruje sljedeće stvari

- Srbija nikad nije dobila nijedan rat u povijesti

- Srbija se ekspresno evakuirala u Prvom svjetskom ratu

- Srbija je Hrvatsku napala 1991. kao jedna država drugu (npr. kao Njemačka Poljsku '39)

- današnja je srpska politika sasvim vezana za R. Federaciju, što će Ameri uskoro kazniti (vidi sljedeću natuknicu)

- Vojvodina i Sandžak samo što se nisu odvojili, a ovo će podržati Amerikanci, na što će Srbi samo kao 2008. moći kmečati i nikom ništa


Ovo je jako zabrinjavajuće. Doduše, ne uči se sve to u udžbenicima (ne znam kako podučava pojedini prof), najbliže se dolazi točci 3 ali ni ona se ne uči sasvim tako, no 3 desetljeća takvih ideja po medijima i drugdje su ostavili teške tragove. Mislim da u BIH upak nisu tako retardirani mladi Hrvati ali u Pereciji je ovo strašno. Tako da je Aleksije u pravu više no što sam mislio i čak govorio u prvim postovima ovdje. Jako zabrinjavajuće.

Na ovoj temi utvrđujemo način (metod) kako Hrvati donose zaključke na osnovu istorijskih dešavanja.

Hrvatska predsednica donela je jedan jako zanimljiv zaključak:

https://www.vecernji.hr/vijesti/grabar- ... pi-1342352
(videti kometnare na večernji.hr )

Dudu je otkrio metod po kojem se donose zaklučci na osnovu istorijske građeu Hrvata: Ako nam je u interesu da Tesla bude Hrvat, naći ćemo da mu je otac bio katolički pop... (hvala dudu )

Da li je i predsednica upotrebila metod "reci šta god hoćeš ako ti je to u interesu", ili neki drugi - ne znam, tu smo svi da odgovorimo.

Može se samo reći da je Hrvatska toliko efiksna u borbi protiv fašizma, da i danas ima ovo:











Sve se dakle može reći, ali ipak ima neko ko zna istinu. Hvala Bogu na državi Izrael, i na aktivnostima jevrejskog naroda, pa neke farsične predstave ne mogu da prođu. Npr. ova predstava u Poljskoj u kojoj ne učestvuje Rusija jer je učestvovala (ne ona, nego SSSR) u podeli Poljske septembra 1939. A Nemačka učestvuje u predstavi - valjda ona nije učestvovala u toj podeli Poljske, po "novom pogledu na istoriju" kojeg se drže poljski lideri.

Da se vratimo na Jevreje. Times of Izreal uhvatio je hrvatsku predsednicu u zanimljivoj situaciji kojoj su dali prikladan naslov:

https://www.timesofisrael.com/croatian- ... me-symbol/


A Rusi su uočili braću Hercegovce:

http://dev.nrt24.ru/nazi-croatia-childr ... ways-nazi/



Da ne spominjemo Marka Jurića i Velju Bujaneca, kao i druge public figures koji "izrijekom" udaraju na antifašizam.

Današnji antifašizam je eufemizam za hrvatomržnju.

Inače aleksije drži se ti svoje ravne gore i četnika antifašista.

Današnji antifašizam je eufemizam za hrvatomržnju.

Inače aleksije drži se ti svoje ravne gore i četnika antifašista.

1. Srijem je bio dio Ljudevitove države.
Zapadna Mađarska je bila dio Braslavove.
Što je u tome problem?

2. Kotor je bio dio bizantske teme Dalmacije, i kao takav pod hr. vladarima u srednjem vijeku. Kasnije su isto preuzeli Mleci, riječ je o području gdje su Hrvati bili većina.

Sve hrvatske granice su dosta stare, Hrvati su proljevali krv za njih.
To što Hrvatima kralj nije bio njihove krvi, to je obilježje srednjeg vijeka ne europskom zapadu.

A ti brkaš.
WW1 su dobili drugi za Srbe. Srbi su išli za repovima tuđih konja i dobili stvari na tuđi račun.


?

Srbija u tome nije država, niti kraljevina, već županija, a kasnije kneževina.
Po čemu Srbija ima bogatiji prednemanjićki period od Hrvata?

S time da je poslije ww1 skoro i mađarska Baranja i Prekodravlje postalo dio Hrvatske.
Imaš par džepova, oko Barče (Barcs), Velike Kaniže (Nagykanizse) i u mađarskoj Baranji di su hrvatska sela.
Ranije je toga bilo puno više...

Bosna ne postoji previše, osim kao kolekcija raznih kneževina.
I nije baš bila stabilna.

Svi kraljevi su nosili i hrvatsko ime, kojeg su koristili u hrvatskom kraljevstvu.
Prezimena su bila strana.

A vi ste bili Bugari, jbg.

Do Nemanjića ste nebitni, predmet bugarsko-bizantijskih prepucavanja, Tomislav neko vrijeme stvara hrvatski protektorat u Raškoj, onda se svi igraju tamo, dok Duklja ne preuzima ta brda.

Nedugo nakon arpadovićkog preuzimanja hrvatske krune, propada i Duklja.
Vi se selite u bugarske krajeve oko Morave i stvarate državu u zapadnoj Bugarskoj i Makedoniji.
Beograd se na mađarskom zove Bugarski bijeli grad
S time uzrokujete slom Bizanta i dolazak Turaka, kojima ste najveći saveznici kontra Mongola u Anatoliji i europljana u Bugarskoj.

Da niste imali svoju crkvu, ne bi vas ni bilo danas.

Uh, Ceha...
Srem i Boka, preko njih se izmenjalo mnoštvo država. Možda čak i neka koja se može nazvati hrvatskom u davnom Srednjem veku, mada teško.
Prednemanjićki srpski period je bogatiji od poklapajućeg hrvatskog po dužini trajanja, broju (srpskih) vladara, i po podacima koji se o njima znaju. Barem po ovim linkovima wikipedije na engleskom koje sam stavio. Indikativno je da je jedan link naslovljen sa "srpski monarsi" a drugi "vladari Hrvatske" što znači da vladari Hrvatske nisu nužno Hrvati. Kao što i nisu, ređaju se razni, od Mađara do Petra II Karađorđevića.

U 1. svetkom ratu niko od sila pobednica nije dobio rat sam. Nego u saradnji svih saveznika. Nije uloga Srbije ista kao uloga velikih sila, ali velike sile nisu prepustile Srbiji ništa što Srbija nije ogromnom žrtvom zaslužila. Kad je bilo najteže, Srbija je ostala verna saveznicima, a to se nekada cenilo.

Dakle, kod vas su formirani stavovi o istoriji, koji ne prelaze vaše granice. Kako ste do njih došli? - tome služi ova tema, da utvrdimo. A izgleda da najtačniji odgovor na pitanje kako vi pišete istoriju, stoji u Duduovim rečima koje ću ponovo upotrebiti kao metaforu: "Ako procenimo da nam je u interesu da Teslu predstavimo kao Hrvata, naći ćemo da mu je otac bio katolički pop"!
Tako je i tebi svaka besmislica relevantna da bi neke zemlje proglašavao hrvatskim, da bi omalovažavao Srbe i sl.

I jedno važno pitanje, ako nemaš ništa protiv: Na koji način je Kolinda utvrdila da su Hrvati najveći antifašisti Evrope?

Srem nikad nikakve veze nije imao sa Zagrebom do 1868. kada se formira ugarska pokrajina Hrvatska-Slavonija.

Boka sa Zagrebom nikad u istoriji nije bila.
Čak ni u banovini koju im je nepismeni mufljuz Cvetković poklonio.
Čak ni u endehaziji koju im je Hitler darovao.

edit - kriva tema

Nikad niti jedan dio Hrvatske, hrvatske bosne, hrvatske hercegovine, hrvatskog ponunja, hrvatske turske hrvatske, hrvatske boke, hrvatske rame, hrvatske soli NIJE bio dio srpske države.

Cijela južna Dalmacija i cijela Hercegovina - Svetog Save đedovina.
Tako kažu u Zagrebu kad su pravili ovu kartu za povijesni atlas.

Cijela Srbija 400 godina sultanova djedovina, Begeš Dar Al Jihad, ali nema veze, ajdemo uzimati ono što nama paše u određenom trenutku i na tome utvrđivati stanje, jer ako je nešto bilo pod srbima prije 800 godina to je povijesno srpsko, a ono što je bilo pod turcima do prije 150 godina nije povijesno tursko.

Karte iz duhovne kuhinje nade klaić su jedino korisne ko podmetači. 1Uostalom kad je to Dubrovnik bio dio srpske države, kao što to tvoja karta tvrdi?

Čuj 14 dana? Sav nemanjićki period južna Dalmacija i Hercegovina su u Srbiji.
Dubrovnik je bio enklavica koja se širila uzimajući dijelove nemanjićke Srbije.
Pa je tako 1333. car Dušan prodao Pelješac Dubrovniku.

Varaš se, jerbo u vrieme prije Turaka, pod Mađarima i u vrieme Ljudevita Posavskog, Zagreb se nalazio u sklopu kraljevine Slavonije (Panonska Hrvatska), a s time i skupa sa Sriemom.

Opetovani zahtjevi Hrvatskog sabora da se Srijem preda jurisdikciji Sabora i podloži banu, potaknuli su odluku Marije Terezije kojom je 1745. obnovljeno županijsko uređenje rekonstrukcijom triju slavonskih županija (Virovitičke, Požeške i Srijemske). Prvi župan obnovljene Srijemske županije bio je barun Marko Pejačević koji je poticao naseljavanje novog stanovništva, Nijemaca i Hrvata. Doseljeno stanovništvo brojčano je osnaživalo autohtonu hrvatsku zajednicu. Pod upravom županije srijemske bili su samo dijelovi Srijema, odnosno njegova sjeverna polovica u Podunavlju do blizu Petrovaradina. Ostatak Srijema bio je uključen u krajiški sustav sa sjedištem u Petrovaradinu.
http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi ... ijema.html

Evo malo činjenica o Sriemu i Slavoniji:
- Dio proslova o doselitbi Hrvata u glavi XXX. DAI glasi:
,,Od onih se pako Hrvata, koji dodjoše u Dalmaciju, odieli jedna čest i obladaše Ilirikom i Panonijom. I ovi imahu samosvojnog arhonta, koji tek šiljahu prijateljske darove arhontu Hrvatske.''

- https://hr.wikipedia.org/wiki/Srijem
U povijesnim činjenicama zabilježeno je da se u srednjovjekovnom hrvatskom kraljevstvu nalazio i Srijem: u darovnici kneza Trpimira splitskoj nadbiskupiji iz 852. navodi se da je područje hrvatske države “sve do obala Dunava i skroz po cijeloj državi Hrvata”

- Da se Hrvatska protezala daleko na sjever od prvobitnog dalmatinskog zaleđa, potvrđuju i zapisi sa splitskih crkvenih sabora održanih 925. i 928. godine, kada je odlučeno da ninski biskup Grgur mora otići iz svoje biskupije, a u zamjenu su mu na izbor ponuđene tada nepopunjene biskupske stolice: skradinska, sisačka ili delmitanska.

- Izvor: Novak, Viktor i Petar Skok, Supetarski kartular, Zagreb 1952.

- Supetarski zbornik se sastoji od 15 pergamenskih listova. Prvi glavni dio napisan je oko godine 1105. lijepom karolinškom minuskulom. Na zadnjem listu, nalaze se dva kasnija zapisa, pisana nekaligrafskom karolinškom minuskulom. U njima se govori o sedam hrvatskih banova, koji su birali hrvatske kraljeve, te o postavljanju banova iz 12 hrvatskih plemena. Kako se iz pisma mora zaključiti, ova su dva zapisa nadopisana u Supetarski zbornik iz nekoga staroga izvornika koncem 13. ili najkasnije početkom 14. stoljeća.
,,U prošlim vremenima u kraljevstvu Hrvata bio je ovakav običaj: bilo je sedam banova, koji su birali kralja u Hrvatskoj, kada bi kralj umro bez djece, naime ban Hrvatske prvi, ban bosanski drugi, ban Slavonije treći, ban Posige četvrti, ban Podravije peti, ban Albanije šesti, ban Sremi (Hl'mi, Hum) sedmi...''
izvorno: ,,Tempore transacto erat consuetudo in regno Croatorum: erant septem bani qui eligerant regati in Croacia, quando rex sine liberis moriebatur, scilicet banus Croaciae primus, banus bosniensis secundus, banus Sclavonie tercius, banus Posige quartus, banus Podrauie quintus, banus Albanie sestus, banus Sremi septimus...''

- Ugovor između Hrvata i Kolomana (Pacta Conventa) (Dodatak trogirskomu rukopisu Tome arhiđakona. (Ovaj dodatak nije djelo arhiđakona Tome, već potječe od nepoznatog pisca, koji ga je pripisao onom priepisu Tomine poviesti, što se čuvao u Trogiru. Kako pismo pokazuje, pripisan je ovaj dodatak krajem 13. ili početkom 14. st.):
,,Kako i po kojem se ugovoru predadoše Hrvati kralju ugarskomu.
...
Koloman po Božjoj milosti (kralj), sin Vladislava, kralja ugarskoga, nasliedivši kraljevstvo od otca svoga i budući da je vrlo odvažan bio, odluči čitavu Hrvatsku sve do mora dalmatinskoga podrediti svojoj vlasti pak stoga dođe sa svojom vojskom do rieke Drave.
...
...i odpremiše (kralju) dvanaistoricu razboritih plemića od dvanaist plemena hrvatskih t.j. župana Jurana od plemena Kačića, župana Ugrina od plemena Kukara, župana Mrmonju od plemena Šubića, župana Pribislava od plemena Čudomerića, župana Jurja od plemena Svačića, župana Petra od plemena Murića (Mogorovića), župana Pavala od plemena Gusića, župana Martina od plemena Karinjana i Lapčana, župana Pribislava od plemena Polečića, župana Obrada od plemena Lisničića, župana Ivana od plemena Jamometića i župana Mironju od plemena Tugomirića.
...
Tada, ako bi gospodin kralj poslao po njih, treba da iziđe na vojsku svako pleme s najmanje deset konjanika oklopnika o svom trošku do rieke Drave, a onda dalje prema Ugarskoj na trošak gospodina kralja, sve dok vojna potraje. I tako je uređeno godine spasa 1102. i t. d.''

- PRIMJERI GDJE BAN BUDE ISTOVREMENO I BAN HRVATSKE; SLAVONIJE I DALMACIJE:

- Izvor:Lucio, Memorie istoriche di Tragurio, str. 331, 351, isti, Historia di Dalmatia, str. 331 (= CDH X/1, str. 375, CD XVII, str. 52.)
(siečanj, 1387.)
Ivan Paližna, vranski prior i ban Kraljevina Slavonije, Dalmacije i Hrvatske (prior Aurane etc. regnorumque Sclavoniae, Dalmatie et Croatie banus), dao je Cionu Marinovu iz Firence u zakup prihode od soli i solne carine u Dalmaciji, a ispravu je izdao dok je opsjedao utvrdu Nomach (Unac?).

- http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html
1. ožujka 1484., Tržić, prodaja plemenšćine u selima buške (Bužan) županije pred banskim namjesnikom i buškim kraljevskim stolom u Tržiću na glagoljici:
,,Mi Gašpar Perušić iz Pseta, budući namestnik vzmožnoga i vzveličenoga gospodina Gerebi Matijaša, rusagova Dalmacije i Hrvat i sloinskoga bana, v stoli kraljevi meju plemenitimi ljudi v Bužah, ...''
Izvor [Ivšić et al., str. 227].

- Izvor: Stjepan Srkulj: IZVORI ZA HRVATSKU POVIJEST (str.65)
Krunitbena zavjernica Vladislava II. godine 1490. (izvor: Klaić, Povjest Hrvata II. 3.:
,,Također, da ne ćemo moći drugim nego Ugrima, i to svakako veoma zaslužnima, dati i podieliti čast erdeljskoga vojvode, sikulskoga, temeškoga i požunskoga župana, potom čast bana Slavonije, Dalmacije i Hrvatske, kao i severinskoga, biogradskoga i jajačkoga i drugih mjesta...''
Rečenicu ,,Da ćemo kraljevinu Ugarsku s ostalim kraljevinama i pokrajinama njoj podloženima...'', je kralj morao izpraviti na saboru u Budimu godine 1492., koja je onda glasila: ,,Da ćemo kraljevinu Ugarsku s drugim kraljevinama naime Dalmacijom, Hrvatskom i Slavonijom i sa stranama erdeljskim, kao i s pokrajinama njoj podloženima...''

- http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html
1490., Tržić, knez Ivan Kosinjski pred buškim rotnim stolom zalaže dio svoje plemenšćine prioru pavlinskog samostana sv. Spasa na glagoljici:
,,Mi Tomaš Mogorić, špan mej plemenitimi ljudi Bužami, i v stoli pitanja buškoga namestnika pod vzmožnim gospodinom Egervari Laclavom, banom dosjnim hrvackim i slovinskim i Dalmacije, ...''

- Izprava hrvatskih staleža, kojom potvrđuju požunski mir (1492.) (Klaić, Povjest Hrvata II.)
,,Mi Ladislav od Egervara, ban kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije it.d., Bernardin Frankopan senjski, krčki i modruški knez, potom Nikola, Ivan i Mihajlo također Frankopani, tako isto senjski, krčki i modruški knezovi, Karlo knez krbavski, Stjepan i Mihajlo, knezovi od Blagaja, Petar i Pavao Zrinski, Ivan Hening od Susedgrada, Baoša vojvoda svetoga Save, Baltazar Baćan, Petar Bočkaj, Bernardin Rohfy, Petar Pogan, Juraj Mikuličić, Mihajlo Kerhen, Juraj od Zempča, Toma Mogorić, Petar od Gudovca, Kristofor Šubić od Perne, Juraj Kaštelanfi, Nikola Turbelt, Jakov Martinušević, Juraj i Matej Gusić, Albert Lonjaj, Nikola Bočkaj, Juraj Buković, Gašpar Perušić, Gašpar Farkašić, Juraj Šubić, Toma Martinušević, Nikola Herković, Emerik Hašagi, Ivan Pezery, Juraj Pogan, Vladislav Bučić, Ivan Mindsenti, Ilija od Bučinca, Pavao Bolković, Juraj Krivčić, Juraj Orlovčić, Ivan Ješković, Ivan Keglević, Juraj i Marko Bobojelić, Ivan Mikčić, Vladislav od Stubice, Ladislav Pekri, Nikola Resić, Juraj Plavičevski, Vojko Maretić, Židan Otmioć, Pavao Petričević, Nikola Oroz, Juraj od Orehovca, Ivan literat od Česteca, Petar Gereci, Ivan Orlić, Ivan Kernjak i Ivan od Orehovca, kano i ostali baruni, velikaši i plemići kraljevina Hrvatske i Slavonije...''

- http://www.croatianhistory.net/etf/glhrv.html
Nikola Šubić Zrinski, isprava iz 1544. pisana brzopisnom glagoljicom u Ozlju:
,,Mi knez Miklouš Zrinski i ban hrvatski i Slovin u Dalmacije ...''

Izvor: Stjepan Srkulj: IZVORI ZA HRVATSKU POVIJEST (str.93)
Kralj Ferdinand ne dopušta, da se Nikola Zrinski pobije u dvoboju. (Barabes Samu, Codex epistolaris et diplomaticus comitis Nicolai de Zrino) 9. kolovoza 1554. pisano u Beču:
,,..nama milim grofom Nikolom Zrinskim, banom kraljevina naših Dalmacije, Hrvatske i Slavonije it.d., i među spomenutim pašom...
...
...jer je ban t.j. podkralj triju kraljevina naših Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i ovako ga obasjava sjaj mnogih imena velikoga dostojanstva;...''

Hrvat Ivan Horvat i još nekoliko drugih hrvatskih velikaša, su vladali Mačvanskom banovinom u 13/14/15. stoljeću...

Ne varam se. Pre najezde Mađara u Srem 1071. isti je bio pod Vizantijom i Bugarskom.
Sa Zagrebom nikad nikakve veze do 1868. nije imao.

Mačva u srednjem veku je bila pod naizmeničnom upravom Ugarske i Srbije. Nikakvi Hrvati se tu ne pominju. Mačva je bila područje države Dragutina Nemanjića, zajedno sa Soli i Usorom.

Ništa ne može da izbriše da su okolinom Dubrovnika vladali Nemanjići i da je to bila srednjovekovna Srbija.

Na tvoju žalost spominje se Hrvat Ivan Horvat i još drugi hrvatski velikaši...

Na tvoju žalost Hercegovina, sastavni deo nemanjićke Srbije, je dobila naziv kao Vojvodstvo SVETOG SAVE, osnivača SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE.
Na tvoju žalost "hrvatski dom" u Mostaru nosi naziv po hercegu Stefanu Vukčiću Kosači, iz gornjeg Podrinja, koji je gradio pravoslavne manastire, prozvao se vojvodom Svetog Save, i svojevremeno opsedao Dubrovnik.

Herceg-Bosna, svetosavska ponosna.

Nisi baš čitao činjenice koje sam napisao, a još bih nadodao i poznatog hrvatskog velikaša Nikolu Iločkog (15.st.), koji osim što je bio iz Sriema, također bio ban Mačve, Hrvatske, Slavonije, ter se okrunio za kralja Bosne...

Podvlačio si Dravu. Drava nikave veze nema sa Sremom.
A i ta Slavonija je pripojena Zagrebu tek nagodbom iz 1868. Pre toga bila je odvojena pokrajina.

Ja bih na tvom mjestu bio vrlo izkompleksiran, jerbo ti slavni srbski Nemanjići ipak potječu iz Crvene Hrvatske, a ne iz Raške. Zeznuto je to kad je za slavu Srbije zaslužna hrvatska loza