Elegantnije. Prednost trebaju imati novotvorenice s jednom umjesto s dvije riječi i da u što manje slova u riječi ukažu na bit.

Nove riječi moraju zvučati ozbiljno, prirodno i realno. A ne smiješno, neozbiljno i djetinje.

Bosanski ne može jer je već zauzet u hrvatskoj kulturnoj tradiciji za hrvatski jezik ijekavsko štokavski stilizacije.

Jezik kojim govore Bošnjaci u hrvatskom jeziku treba biti bošnjački jezik, a neka ga dobri Bošnjani zovu u svome jeziku kako god žele. Po Ustavu BIH (Dejton) taj jezik nije imenovan ali je priznat. Osim toga bosanski Srbi smatraju da ga treba zvati srpskim u srpskom jeziku. Među bosanskim muslimanima ima više varijanti Midhad Riđanović smatra da po nazivu naroda Bošnjaci jezik ne može biti bosanski, a mainstream bošnjačka politika smatra da bi im se jezik u njihovom jeziku trebao zvati bosanskim. Svakako bi svako trebao u svom jeziku trebao imati suverenitet da imenuje pojave kako hoće.

A u početku ponekad budu smiješne i neprirodne, pa poslije postanu prirodne. Bogoslav Šulek je tako u jezik uveo puno riječi koje su u početku bile smiješne, a danas su normalne i prirodne. Za kemijske elemente je predlagao nazive koje nisu prihvaćene, ali nikad nije kasno :-)

Malo starohrvatskih riječi u srpskom standardu. A tu je i istraživanje austrijske komisije iz 19. st. gdje su zaključili da je politički leksik ilirskog preporoda bio utemeljen na tradicionalnom hrvatskom leksiku.

Skrati link, sve desno od "&" simbola je višak za funkcionalan prikaz videa. Ponekad u linku imaš i naziv kanala, sve to makneš van.

Uspio sam. Hvala!

Vuk je najviše učinio za širenje hrvatskog leksika na istok. Hrvati su kulturno iz dominirali Srbe ali nisu uspjeli politički, još uvijek. Kada je bila manifestacija Dva veka Vuka u Srbiji svi su ostali paf kada je dokazao da je Vuk samo iskoristio hrvatske rječnike za stvaranje srpskog leksika.

Ta rasprava je dosadna ko tesne gaće. Neka Srbi počnu proučavati u školama i na sveučilištu svoj književni jezik koji su imali prije 19. st. i stvar će biti jasna. Zvao se slavjanoserpski i sličio je više na ruski nego na Kašićev hrvatski.

Kada bi se Srbi prestali stidjeti svoga književnog jezika do 19.st., i prihvatili ga kao svoj što je on Srbima i bio, tada bi bili jedini europski narod bez dva stoljeća književnosti. Zbog toga su i uzeli hrvatski jezik kao svoj, i učinili autokulturocid.

A Hrvati bi trebali to spoznati, jer je današnji srpski leksik pun starih hrvatskih riječi koje manje obrazovani Hrvati više ne smatraju svojima. A i da nam Srbi vrate barem dio riječi :-) Možda da svoje višestoljetna riječnike zaštitimo kao neka vina, pa da možemo i tužiti Srbe ako ih budu predstavljali kao svoje. Tada bi trebali pisati u rječniku 'hrvatska riječ koju smo prihvatili kao svoju', kao što su Hrvati prihvatili neke ruske, talijanske i sl.



5:53 za Dva veka Vuka 1987. u Beogradu i prof. dr. Vladimir Horvat https://m.youtube.com/watch?v=3gkoRF1OkJI&t=791s



Srpski jezik prije nego su Srbi odbacili svoj jezik i uzeli hrvatski književni jezik. Čuveni Dejan Lučić.

Tvorac moderne znanstvene terminologije, Slovak koji posade Hrvat, Bogoslav Šulek

obujam - volumen
zračenje - radijacija
ozračje - atmosfera
kovine - metali

Toplomjer, tlakomjer, kisik, vodio, dušik, ugljik

Od njega nije prihvaćeno:
smrdik - brom
jedik - fluor
težik - barij
gorčik - magnezij
lužik - kalij
sodik - natrij

U vojsci: dužnosnik, časnik, stožer, poglavarstvo, vježbenik, ravnatelj

nije li Šulek izmislio i kišobran, gromobran, drvored, domobran, dnevnik, razdoblje, tekućina, jezikoslovlje, narječje, dalekozor, glazba, tvrtka, sustav, zemljovid, sredstvo itd.

ovo su sve danas najnormalnije riječi, nikom ne zvuče čudno i rogobatno.

kajkavizmi koji su ušli u standard: halabuka, ples, huškač, tjedan, rahlo, prhko, spodoba itd.

Nisam tvrdio da je ovo cjelovit popis. Ako ga ima negdje neka ga netko stavi. I to riječi koje su prihvaćene i koje nisu.

Ne znam koliko se lako može povuči crta između riječi triju narječa. Mislim odrediti koja je riječ iz kojeg narječje.

Srbi ako ne počnu također izmišljati riječi za sve nove stvari i proizvode koje dolaze svake godine, za 30 godina će pričati srbinglišom.

Za svaki novi izmišljeni proizvod, treba nova izmišljena riječ. To je tako logično.

Kakav je to jezik koji nema riječi za pola predmeta oko tebe godine 2050. To je poluizumrli jezik.

Na kraju će imati reformu negdje 2045. sa zakašnjenjem gdje će obnoviti srpski jezik sa 2000 modernih hrvatizama, ko što su u 19. stoljeću od Šuleka.

Vlada potpuni nemar glede anglicizama u srpskom jeziku, tako da srbiš kao nekakav novi jezik uopće nije preterana (ni zlonamjerna) prognoza. Neki primjeri: "fejkovanje", "bukingovanje", "hejtovanje", "hajdovanje", itd. Naravno tu je i "holidej" umjesto odmora, "klađenje lajv" umjesto klađenje uživo. Potpuno nepotrebno uvođenje stranih riječi je na svakome koraku. Srpski jezikoslovci očito imaju pametnija posla nego da se bave ovim sve dublje ukorjenjenim problemom, a ni državi ne pada na pamet opća kampanja za čistotu jezika. Država ima zvanične 0800 "kol centre", o čemu onda pričati...

Ljepota hrvatskog jezika je upravo u odanosti slavenskom razumijevanju svijeta, te tvorbi riječi sukladno tim i takvim opažanjima. Srpski jezik nekim drugim procesima polako ide u pravcu kojim je engleski pošao za vrijeme englesko-francuskih ratova, došavši na sam rub svrstavanja u jedan od francuskih dijalekata. Jeziku se mora dozvoliti upliv određenog broja tuđica jer je to prirodan proces, ali se isto tako mora i njegovati da ne bi postao više tuđ nego materinski.

To kad netko dobije nešto što ne smatra svojim. Srbi će sve više početi shvaćati da su svoj standardni jezik uzeli od Hrvata. To srpski intelektualci koji se bave jezikom znaju, a problem im je što je to srbijanska državna politika pa moraju šutjet. Kada bi prihvatili tu činjenicu, neprijateljstvo koje osjećaju prema Hrvatima bilo bi im manje i briga o jeziku kojim se služe veća. Iako bi onda možda posegnuli za leksikon svojeg prethodnog književnog jezika.

medjunoznidvokotac,,,,,

zrakomlat,,,,,

Imam par "cool" prijedloga:

Kočija / zaprega - vučidbena četverokotačnica
Pedalina - morsko međudvonožno guralo
Kebab - mesospečidbena dvokriška
Helikopter - kovitladbena letjelica
Cigareta - pušidbeni smotuljak

A kako pušidbeni smotuljak razlikovati od kubanke?

Osim toga prijedlog ima dvije riječi od koje bi trebalo napraviti jednu.

cigareta - uspuš (us - USna, USki smotuljak u odnosu na kubanku, puš - PUŠidbeni)
kubanka - širkupuš (šir - ŠIRoki smotuljak, ku - KUba, puš - pušidbeni)

oralni sex, pušenje - slinust

pušenje u sexu kao nemoralan čin nema veze s pušenje jer se tu ništa ne puši (ne dimi). A osim toga pušnica mesa, meso osuši a oralni sex meso zaslini.

Čemu tolike zapete, pišemo preko tač skrina? : - )

Neke tuđice treba ostaviti na miru, trebamo ih kakve jesu. Mislim da bi fokus prije svega trebao biti na novim pojmovima koji se još nisu ukorjenili u hrvatski jezik. To su riječi iz domena informatike, znanosti, nekih politički aktualnih pojmova i fenomena u svijetu.

Moj prijedlog za dronove - zujavci

Spajanje dvije riječi često dovodi do apstrakcija u zvučnosti i logici same nove riječi, nije nam poanta samo da tu riječ ne dijelom više sa srpskim jezikom (utoliko više ako je tuđica i za njih), već da bude funkcionalno opravdana i logična.

Kubanka - Kubopuš
Dron - trutozrak

A zašto trut?

Dron se zove bespilotna letjelica. Karakterizira ga zujanje umjesto brujanje motora. To što je bez pilota i što nema brujanje nego zujanje razlikuje ga od aviona i helikoptera.

Od zujalice mi bolje zvuči zujovoz.

Kubanka kao vrsta cigare mogla bi se recimo zvat Kubanica. Mada izmjena konteksta nije ništa novo, postoji primjerice torta koja se zove Mađarica. I mogu slobodno reći da je to jedna slastica koje se čovjek ne može najesti...