HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 26 stu 2024, 23:20.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 439 post(ov)a ] 
Stranica Prethodna  1 ... 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14 ... 18  Sljedeća

Koliko je domorodaca živjelo na američkom kontinentu u trenutku Kolumbovog dolaska?
manje od 10 000 000 31%  31%  [ 15 ]
10 000 000 - 20 000 000 22%  22%  [ 11 ]
20 000 000 - 30 000 000 12%  12%  [ 6 ]
30 000 000 - 40 000 000 4%  4%  [ 2 ]
40 000 000 - 50 000 000 0%  0%  [ 0 ]
50 000 000 - 60 000 000 8%  8%  [ 4 ]
60 000 000 - 70 000 000 4%  4%  [ 2 ]
70 000 000 - 80 000 000 0%  0%  [ 0 ]
80 000 000 - 90 000 000 0%  0%  [ 0 ]
90 000 000 - 100 000 000 0%  0%  [ 0 ]
100 000 000 - 110 000 000 6%  6%  [ 3 ]
više od 110 000 000 12%  12%  [ 6 ]
Ukupno glasova : 49
Autor/ica Poruka
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 28 pro 2019, 14:19 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 16:06
Postovi: 2946
Viteški ustanci domorodačkih junaka protiv europske tiranije

Godine 1712. domoroci Tuscarora iz Sjeverne Karoline bili su suočeni s napadom zločinačke britanske vojske pod zapovjedništvom pukovnika Johna Barnwella i ponovno 1713. pod zapovjedništvom pukovnika Jamesa Moorea. Potukavši Tuscarore do nogu, karolinški kolonisti su od domorodaca zahtijevali ratnu odštetu kako bi namirili troškove ratovanja. Budući da domoroci nisu imali novca za plaćanje toga, kolonisti su 400 njih ščepali i sve ih prodali u ropstvo po pojedinačnoj cijeni od 10 sterlinških funti. Preživjeli Tuscarore su pobjegli iz Sjeverne Karoline potraživši utočište među Irokezima. Godine 1714. Tuscarore su podnijeli molbu za formalno članstvo u irokeškom Savezu, te su ih Irokezi 1722. primili u Savez kao Šestu naciju. Slično je Savez kasnije inkorporirao i druge desetkovane skupine poput domorodaca Erie.

Tupac Amaru bio je posljednji ustanik Inka, koji je vladao malim područjem u Vilcabambi, ali su ga 1572. godine Španjolci ulovili i smaknuli. Isto je ime uzeo i domorodački nadglednik Jose Gabriel Condorcanqui, koji je proglasio okončanje robovskog rada u rudnicima Potosija. On je 1780. vodio ustanak domorodaca duž Anda od sjevera u današnjoj Kolumbiji do Bolivije na jugu. Poput sjevernoameričkih koloista koji su se u isto vrijeme borili protiv Velike Britanije, Tupac Amaru II. je želio neovisnost od Španjolske i okončanje vladavine španjolskim govoreće elite u Andama. Izdao je proglas optužujući Španjolce da su uzurpirali "suverenitet moga naroda tijekom tri stoljeća" i da su prema "domorocima ovog kraljevstva postupali kao sa zvjerima. Njegov slavni ustanak također nije uspio, a dvije godine kasnije, i on je bio smaknut. Španjolski tirani su porazbacali udove Tupaca Amarua II. i njegovih sljedbenika uzduž cesta dočim su im ruke i glave bile javno izložene u gradu.

Borba za slobodu Creeka

Crvene palice (Red Sticks/Baton Rouge) bile su viteški pokret koji je ratnim toljagama obojenim u crveno htio donijeti slobodu narodu Creeka, koji će se nakon oslobođenja od europskih zlikovaca vratiti tradicionalnom jeziku, religiji, kulturi i načinu života.

Bijelci i domorodački izdajnici počeli su upadati i šikanirati Creeke. Anticreečke snage su okupile svoje obitelji i robove i sklonile ih na sigurno, te su iz Fort Mimsa na jezeru Tonsas, današnja Alabama, počele planirati agresiju na Creeke. Dne 30. kolovoza 1813. neki od Crvenih palica junački su napali slabo čuvanu tvrđavu i u bici koja je uslijedila ubili oko 170 neprijateljskih vojnika i njihovog bjelačkog zapovjednika, bojnika Measleya, kao i njegovog zamjenika miješane krvi, satnika Dixona Baileya. Crvene palice su se većinom oslanjale na tradicionalna oružja luk i strijelu, te tomahawke. Kada su sa zapaljenim strijelama zapalili tvrđavu, stradalo je otprilike stotinu civila, od kojih su neki bili bijelci, no u većini su bili domoroci ili mješanci koji su bili vlasnici robova, te nisu podupirali revoluciju Crvenih palica. Da bi ulili strah u kosti drugim mogućim agresorima na zemlju Creeka, vojnici Crvenih palica su skalpirali mrtve i spalili tvrđavu do temelja. Poubijali su robove koji su se borili, a poštedjeli one koji nisu.

Zločinačka vojska SAD-a, tada zauzeta i borbama s Velikom Britanijom i Kanadom, spremila je osvetu sivim sokolovima slavnim Crvenim palicama. Andrew Jackson je organizirao vojsku Tennesseeja da vrši agresiju na naciju Creeka. U međuvremenu, Creeci su radi nabave oružja i strjeljiva, preko Pensacole u španjolskoj Floridi, na brzinu sklopili savezništvo sa Španjolskom. Unatoč oružju iz Španjolske i potpori Francuza, Creeci su izgubili rat od nadmoćnijeg agresora, te je Andrew Jackson tijekom 1813. i 1814. harao njihovom zemljom, ubijajući odreda domoroce, crnce i mješance. On je konačno 27. ožujka 1814. godine zgazio Crvene palice u tzv. pokolju kraj Tohopeka ili Horseshoe Benda, pored rijeke Tallapose u Alabami. Kako bi izbrojili mrtve domoroce, bijeli monstrumi su im odsijecali nosove, te su akumulirali 557 nosova. Zatim su im s tijela gulili kožu kako bi ju štavili i od nje pravili suvenire poput konjskih uzda. Kada su bijelci završili sa sakaćenjem Creeka, dopustili su domorodačkim izdajnicima skalpirati mrtve.

Sporazum iz Fort Jacksona, koji je uslijedio 9. kolovoza 1814. otvorio je cijelo područje nacije Creeka za naseljavanje i oduzeo im gotovo svu zemlju kao ratnu odštetu. Te iste godine, Velika Britanija je službeno priznala Indijance kao naciju, a ne samo kao pleme i zavjetovala se zaštititi njihova prava. SAD je potpisao Sporazum iz Ghenta, kojim je s Britancima okončan rat iz 1812., a članak 9. tog ugovora je specificirao da sva zemlja koja je pripadala domorocima u savezu s Britancima, mora biti vraćena svojim domorodačkim vlasnicima, ali SAD je uporno ignorirao tu odredbu.

Andrew Jackson nije nikada nadvladao svoju mržnju prema Creecima, te kada je postao predsjednik 1830. godine, nagovorio je Kongres izglasati Zakon o preseljenju domorodaca (Indian Removal Act), te Sporazumom iz Cusetta, koji su domoroci potpisali pod pritiskom, prisilio preživjele Creeke napustiti svoje zemlje istočno od rijeke Mississippi. Trebali su biti poslani na Indijanski teritorij, gdje bi formirali još jednu tampon državu između SAD-a i Meksika. Vojska SAD-a je zajedno sa svojim saveznicima Cherokeeima upala na zemlju nacije Creek i strpala preživjele ostatke Creeka u zatočeničke logore. Naseljenici su si uzeli za pravo mnoge domoroce zadržati kao svoje robove kako bi im radili na novouspostavljenim plantažama pamuka. Preostale muškarce Creeke su vojnici jednog za drugoga vezali u lance u dugu lančanu kolonu, a žene i djeca su ih slijedili dok su utirali put koji je svijetu uskoro postao poznat kao Staza suza (Trail of Tears). U desetljeću koje je slijedilo, puno više domorodačkih nacija moralo je slijediti tu istu rutu.

Neki Creeci su otplovili za Bahame u sigurnost Union Jacka, dočim su drugi otišli prema jugu na Kubu pod zaštitu Španjolaca. Nekoliko Creeka i prijašnjih robova, s kojima su bili ženidbeno vezani, nastavilo je borbu iz močvara pod vodstvom Osceola, jednog od vođa Crvenih palica. Njihova je borba kombinirala elemente pobune robova i ratnog otpora protiv napadača. Poznati kao Seminole iz španjolske riječi cimarrones, koja je značila divljaci ili odbjegli robovi, oni i robovi koji su im se pridruživali vodili su dug i žilav rat sve dok bijelci nisu ulovili Osceola i zatvorili ga u Charlestonu, Južna Karolina, gdje je 1838. godine umro.

Borba ostalih naroda

Tijekom 19. stoljeća opetovano su ustajale druge domorodačke skupine nastavljajući traganje Crvenih palica za autonomnom domorodačkom kulturom, propovijedajući svedomorodačku doktrinu jedinstva. Pojavio se niz proroka u različitih plemena, koji su najavljivali novi obred, sveti predmet, ili neku novu magiju koja bi domorocima jamčila oslobođenje od sve većeg ugnjetavanja, te ih oslobodila od dvosjeklog mača etnocida i genocida. Pokret Plesa duhova, nastao na zapadu SAD-a, doživio je vrhunac u neizazvanom pokolju 300 Siouxa, muškaraca, žena i djece, u tzv. pokolju kraj Wounded Kneea 1890. godine.

Ubrzo nakon ustanka Crvenih palica naroda Creeka, ustali su Yaquii, zahtijevajući da nova neovisna država Meksiko domorocima vrati neka prava, budući da su domoroci pomogli u uspostavljanju meksičke neovisnosti time što su se borili protiv Španjolaca. Od 1826. pa do pogubljenja 1833. godine, Yaqui Juan de la Cruz Banderas vodio je svoj narod u ratu protiv Meksika. U kampanji da se vrate na zlatno doba domorodačkog društva, Banderas je tvrdio da mu je domorodačka Djevica od Guadalupea rekla da ponovno uspostavi Montezumino carstvo. Ponovno su, kao što su već jednom, 1739. godine, od potkralja tražili svoja tradicionalna prava slobodnih izbora i samouprave, uključujući i izbor vlastitih gradonačelnika svojih zajednica i guvernera svojih malih nacija. Rat je trajao s prekidima sve do 1908., kada su Meksikanci nametnuli konačno rješenje deportiravši Yaquie na Yucatan, da na tamošnjim plantažama sisala rade do smrti kao pravi robovski radnici. Vlada SAD-a je u tome pomagala deportirajući natrag u Meksiko one Yaquie koji su tražili azil na Teritoriju Arizona.

U oživljavanju majanske religije s nekim kršćanskim tonovima počevši već od 1847. godine, majanski seljaci na Yucatanu su slijedili govoreći križ u nadi da će se osloboditi bjelačke vlasti. Godinama su se borili, povlačeći se u najdublje dijelove Meksika i Belizea pred nepopustljivim gonjenjem meksičke vojske. U konačnici su izgubili, ali su utrli put još većem ustanku u 20. stoljeću, koji se pretvorio u meksičku revoluciju.

Izgledalo je da su do 20. stoljeća domoroci konačno zgaženi. Vojska SAD-a je 1862. u Minnesoti porazila domoroce Dakota, a dan nakon Božića te godine, vojska je u Mankatou, Minnesota, objesila 38 Dakota, u najvećem javnom pogubljenju u povijesti SAD-a. Konjica je lako pregazila posljednje viteške ustanke u SAD-u, te unatoč porazu generala Georgea Custera u Bici kraj Little Bighorna 1876. godine, bjelačka je pobjeda izgledala osigurana. Majanski ustanak na Yucatanu očito nije uspio, te izgleda da su južnoamerički domoroci prihvatili činjenicu da oslobođenje od Španjolske nije promijenilo njihov podređen položaj u hijerarhiji njihovih novih zemalja koje su tvrdile da su demokratske republike.

Godine 1911. SAD je bio tako siguran u svezi svoje trajne pobjede genocida nad domorocima, da su jednog domoroca, po imenu Ishi, stavili kao izložbeni uzorak u muzej University of California kao primjerak posljednjeg domoroca iz kamenog doba u Americi. On je rođen u maloj skupini domorodaca Yahi, koje su sustavno lovili sve do istrjebljenja, gdje je on ostao jedini preživjeli, te je i on, nakon što je konačno bio ulovljen, svojih posljednjih pet godina proživio u muzeju.

U tom kontekstu, svijet je bio šokiran kad je iste godine izbio do tada najveći domorodački ustanak, u kojem su domoroci polučili svoju prvu veliku pobjedu nad bijelcima u više od 400 godina isprekidane borbe. Ta se pobjeda dogodila u tada zabačenom kraju južnom Meksiku, gdje su domoroci ustali pod vodstvom mestika Emiliana Zapate, i u dugom desetljeću krvavog rata uništili vlast hacijenda i zbacili urbanu bijelu elitu, koja je nadzirala bankarstvo, novinstvo, biznis, crkvu i zemlju. U produljenoj borbi umrlo je milijun Meksikanaca.

Domoroci su se dalje borili za svoja prava predvođeni legendarnim junacima kao što su Emiliano Zapata i Doroteo Arango (Pancho Villa). U Boliviji su domoroci Quechua iz Cochabambe ustali protiv hacijendskog sustava, koji ih je držao u pravom ropstvu. Druge skupine diljem države spontano su ih slijedile, uključujući i rudare iz Potosija. Osloboditelji su pobili bogate obitelji i za sebe prisvojili zemlju. Naoružani mačetama i noževima, paralizirali su sav prijevoz, obustavili izlaženje novina, spalili eksploatatorske trgovce, te napali svakog oligarha ili vojnika koji je stao protiv njih. Organizirali su novu vladu u La Pazu, čiji su prvi akti bili proglašenje univerzalnog prava glasa za odrasle, oduzimanje vlasti vojsci i zatvaranje vojne akademije. Redistribuirali su zemlju, nacionalizirali rudnike i druge velike tvrtke, organizirali površinu zemlje koju jedna osoba može posjedovati, okončali sve oblike domorodačkog ropstva znanog kao pongueaje, ponovno uspostavili komunalna domorodačka imanja i stvorili različite vrste rudarskih i proizvodnih kooperacija koje su posjedovali i vodili radnici.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 10 vel 2020, 20:47 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 16:06
Postovi: 2946
Mnogi revizionisti tvrde da se nikakav genocid nad domorocima uopće nije dogodio, nego su domoroci pomrli uslijed nenamjerno prenesenih bolesti iz Europe, na koje nisu imali imunitet. Kažu da su priče o genocidu laži koje podmeću mrzitelji europske uljudbe. Čitajući Wikipediju na engleskom jeziku, stječe se dojam da nije puno domorodaca ubijeno, već su uzrok depopulacije bolesti. Epidemija kuge, crna smrt od 1347. do 1351., zbrisala je 30% do 60% stanovništva Europe. Nitko taj nagli pad broja stanovnika, uzrokovan bolešću iz Azije, ne zove genocidom. Tako na Wikipediji na engleskom piše da su uzrok depopulacije američkih domorodaca 80% do 90% bolesti, niječe se genocid.

Prema istraživanju DNK, preko 60 000 000 Brazilaca posjeduje barem jednog pretka domoroca.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 10 vel 2020, 21:14 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 10 svi 2019, 22:58
Postovi: 21899
Ateist je napisao/la:
Mnogi revizionisti tvrde da se nikakav genocid nad domorocima uopće nije dogodio, nego su domoroci pomrli uslijed nenamjerno prenesenih bolesti iz Europe, na koje nisu imali imunitet. Kažu da su priče o genocidu laži koje podmeću mrzitelji europske uljudbe. Čitajući Wikipediju na engleskom jeziku, stječe se dojam da nije puno domorodaca ubijeno, već su uzrok depopulacije bolesti. Epidemija kuge, crna smrt od 1347. do 1351., zbrisala je 30% do 60% stanovništva Europe. Nitko taj nagli pad broja stanovnika, uzrokovan bolešću iz Azije, ne zove genocidom. Tako na Wikipediji na engleskom piše da su uzrok depopulacije američkih domorodaca 80% do 90% bolesti, niječe se genocid.

Prema istraživanju DNK, preko 60 000 000 Brazilaca posjeduje barem jednog pretka domoroca.

Istina je kako je većina domorodaca stradala zbog bolesti no ne smije se zaboraviti da je ogroman broj njih stradao od ruke kolonizatora. Drugim rijećima, da ih nije stigla gripa stigla bi ih ruka Španjolaca, Portugalaca ili Engleza. Kolonijalne sile tog doba su na te ljude gledali kao primitivne barbare koje treba opljačkati i porobiti što su nažalost i napravili.

_________________
#Zoki 2024

Apartmanđije, uhljebi i kradeze = grobari Hrvata


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 10 vel 2020, 22:40 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 20 ruj 2009, 10:10
Postovi: 4728
Lokacija: Grobnik
Jefferson Davis je napisao/la:
Aha sad vidim, white guilt i virtue signalling.

Moze li mi osoba koja je napravila ovu temu reci zasto su "americki domoroci" (taj termin je toliko retardiran, jer to nije bila ujedinjena cjelina, a kamo li zajednicka drzava istih naroda s istim kulturama i ciljevima; stotine razlicitih plemena su u pitanju, a neka su nerijetko se ujedinila s doseljenicima i kolonijalnim snagama protiv drugih plemena jer im je tako odgovaralo) vazniji od npr. "Gala" ili "Grka", pri cemu su prvi "izgenocidisani" sredinom prvog stoljeca pr. Kr. od Rimljana. A danas se Cezaru prave kipovi i smatra ga se idolom. Zar nije on bio genocidas kao i engleski i njemacki doseljenici u Ameriku? Sto se tice Grka, zar nije bio genocid nad Grcima u sestom stoljecu pr. Kr. od strane Perzijanaca? A danas su Iranci ponosni na Perzijsko Carstvo i Darijeva osvajanja. Je li i to bio genocid? "Gali" i "Grci" su pod navodnicima jer ni to nisu bile konkretne zajednice, no sigurno vise nego azteški divljaci na primjer.

Poanta je da je poraz "domorodaca" od Engleza i zatim doseljenika samo jedan od mnogih pogroma, poraza i pobjeda u ljudskoj povijesti.


Mislim da je razlika u tome da li je zločine napravio neki kršćanin ili nekršćanin. Ako je zločine napravio nekršćanin, onda za to imamo razumievanja, ter se čak znamo i diviti tomu, a kad je u pitanju kršćanin, onda se zgražavamo nad njime, jer da je bio licemjeran i da je pogazio svoja kršćanska uvjerenja.

Na pr. divimo se i Vikinzima u razdoblju dok još nisu bili kršćani, a bili su okrutni pljačkaši, divimo se i Tatarima (Džingiskanu) koji su pobili i sravnili množtvo gradova sa zemljom. S druge strane zgražavamo se nad zločinima Križara u Palestini ili nad zločinima Europljana nad Amerikancima, Australcima ili Afrikancima.
Doduše, dodatna otegotna okolnost spram zločina nad Amerikancima, Afrikancima i Australcima je to što su Europljani po naoružanju bili daleko nadmoćniji, pak i to dodatno izaziva sažaljenje spram slabijih i ,,nemoćnih''.

_________________
RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst
KREPAT MA NE MOLAT
http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 19 ožu 2020, 14:15 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 16:06
Postovi: 2946
Najznačajniji španjolski kolonijalni gradovi, centri okupacije.
*Antigua Guatemala, Gvatemala
*Arequipa, Peru
*Bogotá, Kolumbija
*Campeche, Meksiko
*Cartagena de Indias, Kolumbija
*Cebú, Filipini
*Cienfuegos, Kuba
*Ciudad de México, Meksiko
*Coro, Venezuela
*Cuenca, Ekvador
*Cuernavaca, Meksiko
*Cusco, Peru
*Granada, Nikaragva
*Guanajuato, Meksiko
*Havana, Kuba
*Iloílo, Filipini
*León, Nikaragva
*Los Ángeles, SAD
*Lima, Peru
*Malolos, Filipini
*Manila, Filipini
*Mérida, Meksiko
*Mompox, Kolumbija
*Morelia, Meksiko
*Oaxaca, Meksiko
*Panamá, Panama
*Portobelo, Panama
*Potosí, Bolivija
*Puebla, Meksiko
*Quito, Ekvador
*San Diego, SAD
*San Fernando, Filipini
*San Juan, Portoriko, SAD
*San Luis Potosí, Meksiko
*San Miguel de Allende, Meksiko
*Santo Domingo, Dominikanska Republika
*St. Augustine, SAD
*Taal, Filipini
*Tayabas, Filipini
*Trujillo, Peru
*Vigan, Filipini
*Zacatecas, Meksiko









Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 27 ožu 2020, 10:07 
Online
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 17:49
Postovi: 33489
Jefferson Davis je napisao/la:
Cuj okupacije... pa valjda oslobodjenja od divljastva, neznanja, zaostalosti, primitivnosti i seljakluka. Doduse, i u vrijeme spanjolskih osvajanja Katolicka Crkva je bila isto tako divljacka.

Problem je sto mali i glupi ljevicarcici poput ovoga korisnika "Ateist" gledaju povijesne dogadjaje kroz leću danasnjeg konteksta i (danasnjeg) poimanja ljudskih prava i znacenja rijeci poput na primjer "okupacija". Naravno, taj moralni puritanizam danas (zapravo potpuno krivo tumacenje povijesti) se odnosi samo na "white people" i osvajanje Europljana. Nijedan drugi narod nikada na svijetu nije osvajao i ubijao osim Engleza, Spanjolaca i Francuza (po logici danasnje americke ljevice). White people bad.


Ljevičari ukratko mrze vlastiti narod, neki svjesno a neki nesvjesno. Možda je korijen toga jer su nezadovoljni sobom. Nisu zadovoljni onime što jesu, što su postigli, ukratko sami sebe ne smatraju uspješnima pa onda traže utjehu tj. bježe od problema kao što alkoholičar bježi u alkohol.

Ne razumije on ili "ne zna", robove su držali mnogi drugi, pa i sami crnci. Osvajali su svi koji su mogli i gdje su mogli. Bolesti su prenosili mnogi, ta nije kuga nastala u Europi.

Islamistička osvajanja Jeruzalema i sjeverne Afrike su argument uspješnosti Islama, a križarski ratovi koji su došli kao reakcija su negativni primjer okupacije. Prvome se divi "wow čovječe došli su sve do Francuske, kako slavni vojskovođe" ili barem ignorira, drugo kritizira "strašno okupirali su prije toga okupirani Jerusalem, jadni muslimani" iako je to drugo došlo tek kao reakcija.

Posebno žalosno jer su naši krajevi i sami bili kolonija Turaka, ali nije čuo za Turke a Sulejman je uspješan i "veličanstven". Kotromanić je kriv jer su mu odsjekli glavu, fašist jedan. :biceovodobro

Uglavnom, nakon duljeg razmišljanja zaključio sam da je naziv lijevo-desno pogrešan jer pokazuje dvije opcije kao ravnopravne. Naziv lijevo je vjerojatno smišljen od strane ljevičara da pokušaju izgledati normalno. Umjesto desno-lijevo pravilan naziv bi bio normalno- nenormalno, pravilno-krivo, ili najtočnije dobro-zlo itd. Tzv. lijevo je sinonim za zlo. Ljevičari su jednostavno ili naopaki, zli ljudi, ili u najboljem slučaju neobaviještene budale. Zato su mladi često ulijevo, lakše dicu prevarit, kad odrastu prokuže koja je to gomila budalaština.

_________________
Ukidanjem BiH štedimo 50 milijardi KM. Neka razum prevlada.

1027 of 2558 - 40.15%

Sarajevo, generalno sarajevska kotlina je rasadnik zla i mržnje. Frustrirana, napaćena i bahata sredina.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 27 ožu 2020, 10:10 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 16:06
Postovi: 2946
Jefferson Davis je napisao/la:
Ateist je napisao/la:
Najznačajniji španjolski kolonijalni gradovi, centri okupacije.
*Antigua Guatemala, Gvatemala
*Arequipa, Peru
*Bogotá, Kolumbija
*Campeche, Meksiko
*Cartagena de Indias, Kolumbija
*Cebú, Filipini
*Cienfuegos, Kuba
*Ciudad de México, Meksiko
*Coro, Venezuela
*Cuenca, Ekvador
*Cuernavaca, Meksiko
*Cusco, Peru
*Granada, Nikaragva
*Guanajuato, Meksiko
*Havana, Kuba
*Iloílo, Filipini
*León, Nikaragva
*Los Ángeles, SAD
*Lima, Peru
*Malolos, Filipini
*Manila, Filipini
*Mérida, Meksiko
*Mompox, Kolumbija
*Morelia, Meksiko
*Oaxaca, Meksiko
*Panamá, Panama
*Portobelo, Panama
*Potosí, Bolivija
*Puebla, Meksiko
*Quito, Ekvador
*San Diego, SAD
*San Fernando, Filipini
*San Juan, Portoriko, SAD
*San Luis Potosí, Meksiko
*San Miguel de Allende, Meksiko
*Santo Domingo, Dominikanska Republika
*St. Augustine, SAD
*Taal, Filipini
*Tayabas, Filipini
*Trujillo, Peru
*Vigan, Filipini
*Zacatecas, Meksiko


Cuj okupacije... pa valjda oslobodjenja od divljastva, neznanja, zaostalosti, primitivnosti i seljakluka. Doduse, i u vrijeme spanjolskih osvajanja Katolicka Crkva je bila isto tako divljacka.

Problem je sto mali i glupi ljevicarcici poput ovoga korisnika "Ateist" gledaju povijesne dogadjaje kroz leću danasnjeg konteksta i (danasnjeg) poimanja ljudskih prava i znacenja rijeci poput na primjer "okupacija". Naravno, taj moralni puritanizam danas (zapravo potpuno krivo tumacenje povijesti) se odnosi samo na "white people" i osvajanje Europljana. Nijedan drugi narod nikada na svijetu nije osvajao i ubijao osim Engleza, Spanjolaca i Francuza (po logici danasnje americke ljevice). White people bad.


Španjolci su u Americi bili došljaci, osvajači, a ponašali su se kao da su svoji na svome i stali graditi mnoštvo gradova od kojih je u svakom mnoštvo crkvi. Asteci, Maje, Inke i Čibče bili su razvijene uljudbe, a ne divljaci. U koječemu su bili napredniji od Europljana.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 27 ožu 2020, 10:18 
Offline

Pridružen/a: 04 srp 2019, 23:20
Postovi: 3546
Ateist je napisao/la:
Jefferson Davis je napisao/la:

Cuj okupacije... pa valjda oslobodjenja od divljastva, neznanja, zaostalosti, primitivnosti i seljakluka. Doduse, i u vrijeme spanjolskih osvajanja Katolicka Crkva je bila isto tako divljacka.

Problem je sto mali i glupi ljevicarcici poput ovoga korisnika "Ateist" gledaju povijesne dogadjaje kroz leću danasnjeg konteksta i (danasnjeg) poimanja ljudskih prava i znacenja rijeci poput na primjer "okupacija". Naravno, taj moralni puritanizam danas (zapravo potpuno krivo tumacenje povijesti) se odnosi samo na "white people" i osvajanje Europljana. Nijedan drugi narod nikada na svijetu nije osvajao i ubijao osim Engleza, Spanjolaca i Francuza (po logici danasnje americke ljevice). White people bad.


Španjolci su u Americi bili došljaci, osvajači, a ponašali su se kao da su svoji na svome i stali graditi mnoštvo gradova od kojih je u svakom mnoštvo crkvi. Asteci, Maje, Inke i Čibče bili su razvijene uljudbe, a ne divljaci. U koječemu su bili napredniji od Europljana.


U čemu su sve bili napredniji konkretno?


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 27 ožu 2020, 10:28 
Online
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 17:49
Postovi: 33489
Purger111 je napisao/la:
Ateist je napisao/la:

Španjolci su u Americi bili došljaci, osvajači, a ponašali su se kao da su svoji na svome i stali graditi mnoštvo gradova od kojih je u svakom mnoštvo crkvi. Asteci, Maje, Inke i Čibče bili su razvijene uljudbe, a ne divljaci. U koječemu su bili napredniji od Europljana.


U čemu su sve bili napredniji konkretno?


Europljani divljaci, evo jedan primjer naprednosti Inka. :zubati

https://100posto.zabranjeni.url/news/arheo ... rski-nacin

_________________
Ukidanjem BiH štedimo 50 milijardi KM. Neka razum prevlada.

1027 of 2558 - 40.15%

Sarajevo, generalno sarajevska kotlina je rasadnik zla i mržnje. Frustrirana, napaćena i bahata sredina.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 27 ožu 2020, 10:31 
Online
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 17:49
Postovi: 33489
Jedan stari prikaz civiliziranosti Asteka, gdje civilizirano obavljaju svoje uobičajene poslove.

slika

_________________
Ukidanjem BiH štedimo 50 milijardi KM. Neka razum prevlada.

1027 of 2558 - 40.15%

Sarajevo, generalno sarajevska kotlina je rasadnik zla i mržnje. Frustrirana, napaćena i bahata sredina.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 27 ožu 2020, 10:35 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 13 ožu 2019, 22:34
Postovi: 13882
Lokacija: Sjeverna Bosna
Naša Kvačica je napisao/la:
Jedan stari prikaz civiliziranosti Asteka, gdje civilizirano obavljaju svoje uobičajene poslove.

slika


Zlo kao i svaka druga religija

_________________
Prigovara nekome da nije izašao iz 90tih, a on sam i dalje neuspješno ratuje protiv Osmanlija.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 27 ožu 2020, 14:00 
Offline

Pridružen/a: 04 srp 2019, 23:20
Postovi: 3546
Naša Kvačica je napisao/la:
Jedan stari prikaz civiliziranosti Asteka, gdje civilizirano obavljaju svoje uobičajene poslove.

slika


Uvijek se šire te neke inverzija-karikatura priče, Europljani su bili primitivni špiljski ljudi zadojeni bajkama, a ostatak svijeta je bio civiliziran, napredan itd.

S druge strane ako ćemo tako barbarski azijski poganski nomadi su srušili napredno zapadno kršćansko Rimsko carstvo. Bizant je ipak opstao sve do 15. stoljeća i sačuvao rimsko-grčku kulturu. Na zapadu se dogodio procvat u 9. stoljeću (mala renesansa) jer se obnovilo zapadno carstvo pod Francima. Franci su također obranili zapad od barbarskih invazija Muslimana koji su usput neprestano 1200 godina vršili agresivne pohode na Europu, ubijali, uzimali robove, palili, pljačkali i uništavali spomenike kulture. Naravno iz Azije je bilo još agresija u vidu Tatara i Mongola koji su u samo jednom ratu ubili preko 25% stanovništva istočne polovice Europe. Crna kuga je došla u Europu putem Svile iz Azije. Američki domoroci su vršili genocide jedni nad drugima, žrtvovali djecu itd. Crne robove su afrički crni robovlasnici prodali židovskim trgovcima za Ameriku.

I Rimljani nekad, a i Kršćani i Muslimani kasnije su crpili temelje znanosti od starih Grka. Kina je bila razvijena u srednjem vijeku, no sve što imamo danas dugujemo industrijskoj revoluciji 19. stoljeća na zapadu. Bez današnje sofisticirane tehnologije bi sve priče o zaostalosti/naprednosti ovog ili onog doba bile više manje puke "filozofije".


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 27 ožu 2020, 14:29 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 16:06
Postovi: 2946
Purger111 je napisao/la:
Ateist je napisao/la:

Španjolci su u Americi bili došljaci, osvajači, a ponašali su se kao da su svoji na svome i stali graditi mnoštvo gradova od kojih je u svakom mnoštvo crkvi. Asteci, Maje, Inke i Čibče bili su razvijene uljudbe, a ne divljaci. U koječemu su bili napredniji od Europljana.


U čemu su sve bili napredniji konkretno?


Inke u izgradnji cesta, Asteci i Maje u matematici i astronomiji.

Maje

Majanske piramide su tako akustične da se šapat čuje 170 m nadaleko. U piramidi El Tajin u Meksiku postoji 365 niša, svaku od njih Sunce obasja samo jednom u godini. Piramida Kukulcana u Chichen Itzau predstavlja svojevrstan astronomski sat koji obilježava dolazak zimskih i ljetnih solsticija te proljetnih i jesenskih ekvinocija. Kad u tim danima sunce padne na piramidu, dobiva se prikaz zmije koja se penje odnosno silazi niz njenu površinu načinjenu od 91 stube na svakoj od četiriju strana piramide. Zajedno s platformom na vrhu piramide, ova četiri stubišta predstavljaju 365 stuba, odnosno godišnji kalendar.

U obrednom dvorištu iza Velike piramide Cholule, ako se pljesne, odjek zvuči kao glasanje ptice quetzal, njihove svete životinje. I to vrlo realno. Dakle, znali su za valnu prirodu zvuka, odnose valne duljine, frekvencije, refleksije, prostor itd. Jedino je šteta da je otvoreno samo 800 m tunela od ukupno 8 km zbog opasnosti od potresa.

Asteci

Glavno trgovačko središte anglomeracije smjestilo se u Tlatelolcu. Tamo se na velikom području okruženom arkadama u podnožju piramide, održavao sajam na koji je svaki dan dolazilo 20 000 do 25 000 ljudi, a svaki peti dan 60 000. Trgovalo se platnom, tkaninama, perjem i nakitom, kožom, odjećom od perja, kukuruzom, grahom, začinima, povrćem, voćem, travama, peradi, divljači, ribama, žabama, posuđem, oružjem od kremena, vulkanskog stakla i kože, drvom, duhanom, lulama, namještajem, hasurama. Svoje prodavaonice imali su ljekarnici, frizeri, prodavači kukuruznih pogača i gulaša. S vremena na vrijeme poplave bi poharale grad. Tako je Montezuma I. 1449. godine dao podići nasip dug 16 km, koji je trebao štititi grad od izlijevanja vode iz velikog jezera. Auitzotl je morao dati zatvoriti izvore Acuecuexatla, čije su vode, snažno nadirući, podigle razinu lagune i uništile mnoge kuće. Tom je prilikom izgladnjelom narodu podijeljeno 200 000 pošiljki kukuruza, uz odjeću i 323 000 čamaca. U ožujku 1978. godine, za vrijeme otkapanja okoline jedne meksičke katedrale, otkriven je čudesni isklesani višebojni monolit koji predstavlja mjesečevu božicu Coyolxauhkui, sestru boga-sunca Uitzilopochtlia kojoj je njezin brat odsjekao glavu, ruke i noge. Pronađeno je također svetište Tlaloca ukrašeno prikazima vodozemaca, svetište Uitzilopochtlia i njegovoga techcatla (žrtvenog kamena), te više od 5 000 predmeta, maski, kipića i vaza spremljenih kao žrtveni prinosi u kamene sanduke.

Svakoj je pokrajini porez bio određen prema kapacitetima proizvodnje i prema mogućnostima koje su uvjetovale klima, flora i fauna. Skoro sve pokrajine morale su davati pamučne tkanine ili ixtle (vlakna agave), žitarice i zrnje uljarica. Tropskim krajevima je kao porez određen kakao i sirovi pamuk. Zlato u prahu i zlatom urešeni predmeti dolazili su iz Tuxtepeca, Xoconochoa i mikstečkih pokrajina, koža iz Tepequacuilcoa i Quiauhteopana, tirkiz s obale zaljeva iz Oaxace, perje papiga i perje quetzal iz Toplih Zemalja, kaučuk iz Tuxtepeca, košenil (vrsta kukca od kojeg se dobivala crvena boja) iz Oaxace, drvo za gradnju iz otimskih šuma. Među predmetima koje su poreznici ubirali ističu se lule, vaze od pečene gline, nakit, halucinogene gljive, tamjan, med, tinta, zubi krokodila i rogovi srndaća, žive ptice za vladarev zoološki vrt i žive zmije kojima su se te ptice hranile. Porez je prema podacima iz sačuvanih isprava Matricula de Tributos i Codex Mendoza svake godine donosio više od dva milijuna komada pamučnih proizvoda, 179 200 komada od platna agavinih vlakana, 136 000 suknji i bluza, 561 ceremonijalni pernati kostim. Budući da nije bilo novca, računalo se u broju komada (quachtli) i višekratnicima tog broja. Isporuka od 20 jedinica bila je standard i smatralo se da jedna osoba može godinu dana živjeti od nje.

Pokrajina Toluca je, primjerice, dva puta godišnje morala predati 400 isporuka pamučnih proizvoda, 400 isporuka urešenih ixtle ogrtača, 1 200 isporuka bijele ixtle tkanine, jednom godišnje količinu 6 žitnica kukuruza, graha i sjemenki uljarica, te 22 svečana odijela. Pokrajina Quahuacan davala je dva puta godišnje 3 600 greda i dasaka, isto toliko ixtle tkanine, jednom godišnje 41 ceremonijalni kostim i količinu 4 žitnice žitarica. Vladarevu trezoru pokrajina Quauhnahuac donosila je dvaput godišnje 3 200 isporuka pamučnih ogrtača, 400 isporuka pregača, 400 isporuka ženskih odijela, 2 000 keramičkih vaza, 8 000 rizama papira, a jednom godišnje 8 ceremonijalnih kostima i 4 žitnice. Pokrajina Tlalcozauhtitlan davala je samo 800 isporuka pamučne tkanine, 200 krčaga meda i jedno luksuzno odijelo, ali i 20 bačvi tecozauitla, vrstu svjetložute zemlje koju su meksička gospoda rabila kao bjelilo za lice. Pokrajina Tuxtepec, dajući calpicima tkanine i odjeću, davala je 1 600 bačvi kaučuka, 2 400 buketa perja papige, 80 buketa quetzal perja, jedan zlatni štit, jednu zlatnu dijademu, ogrlice i drugi nakit od zlata, jantara i gorskih kristala. Osim toga, gradovi i sela meksičke doline morali su održavati palače, osigurati kućanice i prehrambene namirnice. Asteci su u nepokorenim područjima prodavali bakreno oruđe ili ono od vulkanskog stakla, tkanine od zečje dlake, ljekovite trave, urešenu odjeću, dragulje te kupovali žad, drago kamenje, perje, jantar i jaguarovu kožu.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 27 ožu 2020, 16:24 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 16:06
Postovi: 2946
Naša Kvačica je napisao/la:
Jedan stari prikaz civiliziranosti Asteka, gdje civilizirano obavljaju svoje uobičajene poslove.

slika


Zapremina piramide u Choluli iznosi 4,45 000 000 m³, što je gotovo za trećinu više od Keopsove piramide u Egiptu.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 27 ožu 2020, 16:48 
Offline

Pridružen/a: 18 vel 2018, 00:31
Postovi: 1511
Lokacija: Mareva Ljut
Ovaj se cijeli topic može sažeti u jednu jedinu sliku:


slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 27 ožu 2020, 17:11 
Online
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 17:49
Postovi: 33489
Ateist je napisao/la:
Naša Kvačica je napisao/la:
Jedan stari prikaz civiliziranosti Asteka, gdje civilizirano obavljaju svoje uobičajene poslove.

slika


Zapremina piramide u Choluli iznosi 4,45 000 000 m³, što je gotovo za trećinu više od Keopsove piramide u Egiptu.


Koliko su posto kvalitetniji španjolski brodovi od astečkih? :biceovodobro

_________________
Ukidanjem BiH štedimo 50 milijardi KM. Neka razum prevlada.

1027 of 2558 - 40.15%

Sarajevo, generalno sarajevska kotlina je rasadnik zla i mržnje. Frustrirana, napaćena i bahata sredina.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 27 ožu 2020, 17:31 
Offline

Pridružen/a: 04 srp 2019, 23:20
Postovi: 3546
Ateist je napisao/la:
Purger111 je napisao/la:

U čemu su sve bili napredniji konkretno?


Inke u izgradnji cesta, Asteci i Maje u matematici i astronomiji.

Maje

Majanske piramide su tako akustične da se šapat čuje 170 m nadaleko. U piramidi El Tajin u Meksiku postoji 365 niša, svaku od njih Sunce obasja samo jednom u godini. Piramida Kukulcana u Chichen Itzau predstavlja svojevrstan astronomski sat koji obilježava dolazak zimskih i ljetnih solsticija te proljetnih i jesenskih ekvinocija. Kad u tim danima sunce padne na piramidu, dobiva se prikaz zmije koja se penje odnosno silazi niz njenu površinu načinjenu od 91 stube na svakoj od četiriju strana piramide. Zajedno s platformom na vrhu piramide, ova četiri stubišta predstavljaju 365 stuba, odnosno godišnji kalendar.

U obrednom dvorištu iza Velike piramide Cholule, ako se pljesne, odjek zvuči kao glasanje ptice quetzal, njihove svete životinje. I to vrlo realno. Dakle, znali su za valnu prirodu zvuka, odnose valne duljine, frekvencije, refleksije, prostor itd. Jedino je šteta da je otvoreno samo 800 m tunela od ukupno 8 km zbog opasnosti od potresa.

Asteci

Glavno trgovačko središte anglomeracije smjestilo se u Tlatelolcu. Tamo se na velikom području okruženom arkadama u podnožju piramide, održavao sajam na koji je svaki dan dolazilo 20 000 do 25 000 ljudi, a svaki peti dan 60 000. Trgovalo se platnom, tkaninama, perjem i nakitom, kožom, odjećom od perja, kukuruzom, grahom, začinima, povrćem, voćem, travama, peradi, divljači, ribama, žabama, posuđem, oružjem od kremena, vulkanskog stakla i kože, drvom, duhanom, lulama, namještajem, hasurama. Svoje prodavaonice imali su ljekarnici, frizeri, prodavači kukuruznih pogača i gulaša. S vremena na vrijeme poplave bi poharale grad. Tako je Montezuma I. 1449. godine dao podići nasip dug 16 km, koji je trebao štititi grad od izlijevanja vode iz velikog jezera. Auitzotl je morao dati zatvoriti izvore Acuecuexatla, čije su vode, snažno nadirući, podigle razinu lagune i uništile mnoge kuće. Tom je prilikom izgladnjelom narodu podijeljeno 200 000 pošiljki kukuruza, uz odjeću i 323 000 čamaca. U ožujku 1978. godine, za vrijeme otkapanja okoline jedne meksičke katedrale, otkriven je čudesni isklesani višebojni monolit koji predstavlja mjesečevu božicu Coyolxauhkui, sestru boga-sunca Uitzilopochtlia kojoj je njezin brat odsjekao glavu, ruke i noge. Pronađeno je također svetište Tlaloca ukrašeno prikazima vodozemaca, svetište Uitzilopochtlia i njegovoga techcatla (žrtvenog kamena), te više od 5 000 predmeta, maski, kipića i vaza spremljenih kao žrtveni prinosi u kamene sanduke.

Svakoj je pokrajini porez bio određen prema kapacitetima proizvodnje i prema mogućnostima koje su uvjetovale klima, flora i fauna. Skoro sve pokrajine morale su davati pamučne tkanine ili ixtle (vlakna agave), žitarice i zrnje uljarica. Tropskim krajevima je kao porez određen kakao i sirovi pamuk. Zlato u prahu i zlatom urešeni predmeti dolazili su iz Tuxtepeca, Xoconochoa i mikstečkih pokrajina, koža iz Tepequacuilcoa i Quiauhteopana, tirkiz s obale zaljeva iz Oaxace, perje papiga i perje quetzal iz Toplih Zemalja, kaučuk iz Tuxtepeca, košenil (vrsta kukca od kojeg se dobivala crvena boja) iz Oaxace, drvo za gradnju iz otimskih šuma. Među predmetima koje su poreznici ubirali ističu se lule, vaze od pečene gline, nakit, halucinogene gljive, tamjan, med, tinta, zubi krokodila i rogovi srndaća, žive ptice za vladarev zoološki vrt i žive zmije kojima su se te ptice hranile. Porez je prema podacima iz sačuvanih isprava Matricula de Tributos i Codex Mendoza svake godine donosio više od dva milijuna komada pamučnih proizvoda, 179 200 komada od platna agavinih vlakana, 136 000 suknji i bluza, 561 ceremonijalni pernati kostim. Budući da nije bilo novca, računalo se u broju komada (quachtli) i višekratnicima tog broja. Isporuka od 20 jedinica bila je standard i smatralo se da jedna osoba može godinu dana živjeti od nje.

Pokrajina Toluca je, primjerice, dva puta godišnje morala predati 400 isporuka pamučnih proizvoda, 400 isporuka urešenih ixtle ogrtača, 1 200 isporuka bijele ixtle tkanine, jednom godišnje količinu 6 žitnica kukuruza, graha i sjemenki uljarica, te 22 svečana odijela. Pokrajina Quahuacan davala je dva puta godišnje 3 600 greda i dasaka, isto toliko ixtle tkanine, jednom godišnje 41 ceremonijalni kostim i količinu 4 žitnice žitarica. Vladarevu trezoru pokrajina Quauhnahuac donosila je dvaput godišnje 3 200 isporuka pamučnih ogrtača, 400 isporuka pregača, 400 isporuka ženskih odijela, 2 000 keramičkih vaza, 8 000 rizama papira, a jednom godišnje 8 ceremonijalnih kostima i 4 žitnice. Pokrajina Tlalcozauhtitlan davala je samo 800 isporuka pamučne tkanine, 200 krčaga meda i jedno luksuzno odijelo, ali i 20 bačvi tecozauitla, vrstu svjetložute zemlje koju su meksička gospoda rabila kao bjelilo za lice. Pokrajina Tuxtepec, dajući calpicima tkanine i odjeću, davala je 1 600 bačvi kaučuka, 2 400 buketa perja papige, 80 buketa quetzal perja, jedan zlatni štit, jednu zlatnu dijademu, ogrlice i drugi nakit od zlata, jantara i gorskih kristala. Osim toga, gradovi i sela meksičke doline morali su održavati palače, osigurati kućanice i prehrambene namirnice. Asteci su u nepokorenim područjima prodavali bakreno oruđe ili ono od vulkanskog stakla, tkanine od zečje dlake, ljekovite trave, urešenu odjeću, dragulje te kupovali žad, drago kamenje, perje, jantar i jaguarovu kožu.


Ovo sa zmijom je inteligentan dizajn. Ali to šta su znali broj dana u godini, početke godišnjih doba, zimski i ljetni solsticiji, to i nije tako spektakularno i naprednije od Europe tog doba. El tajin je izgrađen prije nove ere. Kukulkanova piramida ima 24 metara, bazu su počeli graditi krajem 6./početkom 7. stoljeća, a nadograđivali su je sve do 12. stoljeća. Za usporedbu, Egipatske piramide imaju po 150 metara. Aachenska katedrala izgrađena između 8. i 10. stoljeća visoka je 72m. Piramid Cholula, opet neobična datacija, izgradnja je počela u 3. stoljeću prije Krista, a dovršena u 9. stoljeću poslije Krista. Zvuči kao natezanje datacije zbog tko zna kojeg razloga, vjerojatno je izgrađena prije nove ere, a poslije su samo radili male prepravke. "znali su za valnu prirodu zvuka, odnose valne duljine, frekvencije, refleksije, prostor itd" - nagađanja. Sve u svemu, ako se nešto gradi prije nove ere, onda se to mora uspoređivati s Europom tog doba, odnosno s Rimljanima i Grcima, a tu teorija primitivnih Europljana/naprednih američkih domorodaca pada u vodu.

Za vrijeme klasičnog majanskog perioda od 250.- 900. u Europi i dalje postoji Rimsko Carstvo sve do 476., a i nakon pada ostaje istočni dio. Kod Maja već u 8. i 9. stoljeću počinje kolaps i napuštanje gradova. Kolonijalci u 16./17. stoljeću naišli su samo na sjene te velike civilizacije.

Citat:
Classic Maya collapse

During the 9th century AD, the central Maya region suffered major political collapse, marked by the abandonment of cities, the ending of dynasties, and a northward shift in activity.[54] No universally accepted theory explains this collapse, but it likely had a combination of causes, including endemic internecine warfare, overpopulation resulting in severe environmental degradation, and drought.[71] During this period, known as the Terminal Classic, the northern cities of Chichen Itza and Uxmal showed increased activity.[54] Major cities in the northern Yucatán Peninsula continued to be inhabited long after the cities of the southern lowlands ceased to raise monuments.[72]

Classic Maya social organization was based on the ritual authority of the ruler, rather than central control of trade and food distribution. This model of rulership was poorly structured to respond to changes, because the ruler's actions were limited by tradition to such activities as construction, ritual, and warfare. This only served to exacerbate systemic problems.[73] By the 9th and 10th centuries, this resulted in collapse of this system of rulership. In the northern Yucatán, individual rule was replaced by a ruling council formed from elite lineages. In the southern Yucatán and central Petén, kingdoms declined; in western Petén and some other areas, the changes were catastrophic and resulted in the rapid depopulation of cities.[74] Within a couple of generations, large swathes of the central Maya area were all but abandoned.[75] Both the capitals and their secondary centres were generally abandoned within a period of 50 to 100 years.[53] One by one, cities stopped sculpting dated monuments; the last Long Count date was inscribed at Toniná in 909. Stelae were no longer raised, and squatters moved into abandoned royal palaces. Mesoamerican trade routes shifted and bypassed Petén.[76]


Citat:
Progression of the decline
The Maya often recorded dates on monuments they built. Few dated monuments were being built circa 500 – around ten per year in 514, for example. The number steadily increased to twenty per year by 672 and forty by around 750. After this, the number of dated monuments begins to falter relatively quickly, collapsing back to ten by 800 and to zero by 900. Likewise, recorded lists of kings complement this analysis. Altar Q at Copán shows a reign of kings from 426 to 763. One last king not recorded on Altar Q was Ukit Took, "Patron of Flint", who was probably a usurper. The dynasty is believed to have collapsed entirely shortly thereafter. In Quirigua, twenty miles north of Copán, the last king Jade Sky began his rule between 895 and 900, and throughout the Maya area all kingdoms similarly fell around that time.[7]

A third piece of evidence of the progression of Maya decline, gathered by Ann Corinne Freter, Nancy Gonlin, and David Webster, uses a technique called obsidian hydration. The technique allowed them to map the spread and growth of settlements in the Copán Valley and estimate their populations. Between 400 and 450, the population was estimated at a peak of twenty-eight thousand, between 750 and 800 – larger than London at the time. Population then began to steadily decline. By 900 the population had fallen to fifteen thousand, and by 1200 the population was again less than 1000.


Citat:
Postclassic period (c. 950–1539 AD)

Although much reduced, a significant Maya presence remained into the Postclassic period after the abandonment of the major Classic period cities; the population was particularly concentrated near permanent water sources.[78] Unlike during previous cycles of contraction in the Maya region, abandoned lands were not quickly resettled in the Postclassic.[53] Activity shifted to the northern lowlands and the Maya Highlands; this may have involved migration from the southern lowlands, because many Postclassic Maya groups had migration myths.[79] Chichen Itza and its Puuc neighbours declined dramatically in the 11th century, and this may represent the final episode of Classic Period collapse. After the decline of Chichen Itza, the Maya region lacked a dominant power until the rise of the city of Mayapan in the 12th century. New cities arose near the Caribbean and Gulf coasts, and new trade networks were formed.[80]

The Postclassic Period was marked by changes from the preceding Classic Period.[81] The once-great city of Kaminaljuyu in the Valley of Guatemala was abandoned after continuous occupation of almost 2,000 years.[82] Across the highlands and neighbouring Pacific coast, long-occupied cities in exposed locations were relocated, apparently due to a proliferation of warfare. Cities came to occupy more-easily defended hilltop locations surrounded by deep ravines, with ditch-and-wall defences sometimes supplementing the protection provided by the natural terrain.[82] One of the most important cities in the Guatemalan Highlands at this time was Qʼumarkaj, the capital of the aggressive Kʼicheʼ kingdom.[81] The government of Maya states, from the Yucatán to the Guatemalan highlands, was often organised as joint rule by a council. However, in practice one member of the council could act as a supreme ruler, while the other members served him as advisors.[83]


Asteci su imali uspon od 14. do 16. stoljeća. Što se tiče njihovih sajmova, evo jedan europski primjer s početka 16. stoljeća.

Citat:
By 1504, the Portuguese had established Antwerp as one of their main shipping bases, bringing in spices from Asia and trading them for textiles and metal goods. The city's trade expanded to include cloth from England, Italy and Germany, wines from Germany, France and Spain, salt from France, and wheat from the Baltic. The city's skilled workers processed soap, fish, sugar, and especially cloth. Banks helped finance the trade, the merchants, and the manufacturers. The city was a cosmopolitan center; its bourse opened in 1531, "To the merchants of all nations." [23]

Antwerp experienced three booms during its golden age: the first based on the pepper market, a second launched by American silver coming from Seville (ending with the bankruptcy of Spain in 1557), and a third boom, after the stabilising Treaty of Cateau-Cambresis in 1559, based on the textiles industry. At the beginning of the 16th century Antwerp accounted for 40% of world trade.[21]


"Trgovalo se platnom, tkaninama, perjem i nakitom, kožom, odjećom od perja, kukuruzom, grahom, začinima, povrćem, voćem, travama, peradi, divljači, ribama, žabama, posuđem, oružjem od kremena, vulkanskog stakla i kože, drvom, duhanom, lulama, namještajem, hasurama. " - ništa spektakularno osim vulkanskog stakla. Dalje se u tekstu spominju neki rijetki materijali, velike količine trgovine itd., porezni sistem, ali to nije ništa naprednije od Europe tog doba.

Što se tiče nasipa dugog 16. kilometara, u Nizozemskoj su napravili 126 kilometara dug nasip 1250. godine.

Citat:
The Westfriese Omringdijk was formed by connecting a large number of smaller dykes. This was completed by 1250 AD, just in time for the area to be spared annihilation in the St. Lucia's flood of 1287. The total dyke length is about 126 km, protecting an area of about 800 km2. It connects the cities of Enkhuizen, Hoorn, Alkmaar, Schagen, Medemblik and then back to Enkhuizen.


Također, primjer iz Hrvatske gdje mala republika u 14. stoljeću podiže 7 kilometara dug zid (podigla bi još da je trebalo).

Citat:
The Walls of Ston are a series of defensive stone walls, originally more than 7 kilometres (4.3 mi) long, that surrounded and protected the city of Ston, in Dalmatia, part of the Republic of Ragusa, in what is now southern Croatia.[1] Their construction was begun in 1358.


Inke su bile na vrhuncu krajem 15. stoljeća i stvarno su imali razvijenu izgradnju cesta. Ali do 15. stoljeća, početkom renesanse već je i Europa počela imitirati rimsku izgradnju cesta.

Citat:
n medieval Europe, before the 1200s, there were no organized networks of streets inside cities, merely shifting footpaths. With the invention of the horse harness and wagons with swivelled front axles that could make tight turns, urban street networks stabilized.[15]

As states developed and became richer, especially with the Renaissance, new roads and bridges began to be built, often based on Roman designs.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 28 ožu 2020, 20:29 
Offline

Pridružen/a: 08 sij 2020, 17:34
Postovi: 24718
Nitko nije u povijesti yeben od drugih ko Europljani. Huni, Avari, Tatari, Mongoli, Kumanci, sve moguće azijske pošasti, kuge, covidi, Turci, Arapi, magrebski gusari...I onda nama ide netko srati kako je "ugnjetavan".

_________________
Čuvajte nacionalnu homogenost ko zjenicu oka svoga!


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 11 tra 2020, 17:33 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 16:06
Postovi: 2946
Od koronavirusa najviše stradavaju bivše kolonijalne sile. Španjolska, Francuska, UK, SAD. Nekad su donosili bolesti domorocima, a sad oni umiru od nezaustavljive pošasti. Znam da je slučajno, ali izgleda kao pravda.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 11 tra 2020, 18:15 
Offline

Pridružen/a: 04 srp 2019, 23:20
Postovi: 3546
Ateist je napisao/la:
Od koronavirusa najviše stradavaju bivše kolonijalne sile. Španjolska, Francuska, UK, SAD. Nekad su donosili bolesti domorocima, a sad oni umiru od nezaustavljive pošasti. Znam da je slučajno, ali izgleda kao pravda.


A te priče "donosili bolesti" ko da su ciljano osmišljali biološko oružje da im napakoste... Domoroci su radili genocide jedni nad drugima za dobro jutro... Pričamo ko da su bili u zen nirvani i gradili svemirske postaje. Blentave karikature za malu djecu.

Ko je zadnji put plako što je kuga došla u Europu s područja Krimskog kanata preko štakora... Kad će Kazahstan platit reparacije u ime Zlatne Horde za to...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 11 tra 2020, 18:21 
Online
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 17:49
Postovi: 33489
Purger111 je napisao/la:
Ateist je napisao/la:
Od koronavirusa najviše stradavaju bivše kolonijalne sile. Španjolska, Francuska, UK, SAD. Nekad su donosili bolesti domorocima, a sad oni umiru od nezaustavljive pošasti. Znam da je slučajno, ali izgleda kao pravda.


A te priče "donosili bolesti" ko da su ciljano osmišljali biološko oružje da im napakoste... Domoroci su radili genocide jedni nad drugima za dobro jutro... Pričamo ko da su bili u zen nirvani i gradili svemirske postaje. Blentave karikature za malu djecu.

Ko je zadnji put plako što je kuga došla u Europu s područja Krimskog kanata preko štakora... Kad će Kazahstan platit reparacije u ime Zlatne Horde za to...


Beskorisno ti je pisati, uopće ne čita tuđe postove, samo autistično pili po svome. :zubati

_________________
Ukidanjem BiH štedimo 50 milijardi KM. Neka razum prevlada.

1027 of 2558 - 40.15%

Sarajevo, generalno sarajevska kotlina je rasadnik zla i mržnje. Frustrirana, napaćena i bahata sredina.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 11 tra 2020, 18:24 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 05 lis 2010, 12:48
Postovi: 109320
Lokacija: Županija Herceg-Bosna
Pa nudili su im karanten dok pokupe zlato. Ovi odbili.

_________________
Spetsnaz, a force for good.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 11 tra 2020, 18:39 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 19 stu 2010, 11:50
Postovi: 10511
Lokacija: Banja Luka
Purger111 je napisao/la:
Naša Kvačica je napisao/la:
Jedan stari prikaz civiliziranosti Asteka, gdje civilizirano obavljaju svoje uobičajene poslove.

slika


Evo i jednog uobičajnog poslića u Evropi tog vremena.

slika

_________________
Sunce izlazi na Istoku . Ništa nije moćnije od ideje čije je vrijeme stiglo .


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 11 tra 2020, 19:54 
Offline

Pridružen/a: 04 srp 2019, 23:20
Postovi: 3546
Svarog je napisao/la:
Purger111 je napisao/la:


Evo i jednog uobičajnog poslića u Evropi tog vremena.

slika


Od silnih milijuna zapaljenih vještica koje su susjedi drukali tijekom mračnog doba (476-1492) dolazimo do službene procjene od oko 40 000 žrtava većinom između 14. i 17. stoljeća (progresivna renesansa/barok), od toga preko pola kod progresivnih protestanata... Izvaci iz suđenja govore o tome kako su neke osuđenice izgubile razum, žrtvovale djecu itd.

Još jedna karikatura na tragu mita historiografije 19. stoljeća kako su u srednjem vijeku ljudi vjerovali u ravnu ploču, što je mainstream historiografija odbacila odavno... kao i ono "jedite kolače" od Marije Antoanete, davno debunkiran mit koji se dan danas žargonski prepričava.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Kolonijalni genocid
PostPostano: 11 tra 2020, 20:16 
Online
Avatar

Pridružen/a: 02 kol 2012, 11:47
Postovi: 39480
Lokacija: Ulica Nemanje Bilbije 99
Ciljanog korištenja biološkog oružja je jedino bilo u SAD-u protiv Indijanaca.

_________________
mostarski europski


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 439 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1 ... 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14 ... 18  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 3 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO