Ajde da riješimo pitanje jednom zauvijek te Panonske Hrvatske:

Država se na latinskom zvala jednostavno Panonia, a narod Sclavi. Slaveni. Hrvati su Slaveni, a Panonija rimska provincija. Od 925. nakon ujedinjenja zovu se Hrvati, samo Slaveni nikad više. Stalno se spominju Hrvati, nikad Srbi, nikad išta drugo. Primili su kršćanstvo od Rima kao i Hrvati u Dalmaciji. Bili su pod Francima kao i Hrvati u Dalmaciji. Imaju ista imena kao i Hrvati u Dalmaciji. Zanima me ako su ti Slaveni drukčiji od Hrvata, gdje su onda nestali nakon 925. godine? Postoji Slavonija u kraljevini Ugarskoj, pa zašto onda svi srednjovjekovni izvore narod koji tamo živi naziva Hrvatima? Vastaško-vatikanska zavera u srednjem veku? Zašto ti ljudi imaju identičnu kulturu kao i Hrvati u Dalmaciji? U Sisku, fragmenti pletera. U Loboru, fragmenti pletera. Još nisam čuo za srpski pleter.



Ali sve je uzalud. Čemu raspravljati kad srpskom šizofreničarskom lupanju nema kraja?

Srbima treba prevoditelj kad gleda Gruntovčane, a to je kajkavski dijalekt sa štokavskim karakteristikama.
Kajkavski su srodni čakavskima i šćakavskima, to je hrvatski narod, hrvatski dijalekti.
Kaj će bugarski torlak skužiti od toga, drugo je pitanje.

Srbi su tu pre Bosne. Kraj teme.

Došli su tu skupa sa Turcima, kraj teme.

Došli su tu skupa sa Turcima, kraj teme.

VLASI. Dubrovčani su vlasima nazivali stanovnike hercegovačkog pojasa na granici s Dubrovačkom Republikom.

Najviše je arhivskih podataka o istočnoherc. vlasima na granici s Konavlima: upuštali su se u pljačkaške pohode po konavoskim selima i pašnjacima, otimali su žene, djevojke, mladiće i djecu, odvodili ih u roblje, a onda ih nudili njihovim obiteljima na otkup ili ih prodavali bogatim Osmanlijama. Na trgovačkim herc. putevima bili su gl. opasnost za trgovce, dovodili pristup Dubrovniku na loš glas i ugrožavali ugled dubrovačke trg. luke. Ako bi se pružila prilika, u pljačke i drumska razbojništva upuštali su se i zajedno s krađe željnim osman. podanicima islamske vjeroispovijesti. To pokazuje da se njihove akcije, imale one pridjev »hajdučke« ili ne, ne mogu nazvati organiziranim otporom protiv osman. osvajača i njegovih suradnika, u ovom slučaju Dubrovčana. Zabilježeno je da su se služili »kozarskim« (romanskim) jezikom. Svakodnevica konavoskih, ali i župskih i primorskih pograničnih sela sigurno je djelovala na formiranje profila lika vlaha u Republici, no Držić je, umjesto opasnih goropadnika, u svojima djelima vlahe jamačno oblikovao prema onima koji su se kretali gradom – čuvari i vodiči teglećih konja i karavana, sitni trgovci obrtnici, godišnice i djetići. Vlasi se pojavljuju u dramama Tirena (Vučeta, Obrad, Pribat, Ljubenko, Radmio, Radat, Miljenko, Stojna, Dragić), Pripovijes kako se Venere božica užeže u ljubav lijepoga Adona u komediju stavljena (Vukodlak, Kojak, Grubiša, Vlade), Novela od Stanca (Stanac), Grižula (Radoje, Dragić, Gruba, Miona, Staniša, Vukosava) i Arkulin (Vlah Kučivrat). Starija knjiž. historiografija Držićeve je vlahe povezivala sa sličnim likovima iz sienske rustikalne ekloge, u kojima su se ismijavale njihove fizičke osobine, navike, jezik ili običaji. Premda su neki od vlahâ oblikovani na konvencionalan način (primjerice, Ljubenko i Radmio iz Tirene preuzimaju ulogu tzv. »razumnih savjetnika«, koji odgovaraju Ljubmira od ljubavi prema Tireni), ili su odnosi među njima izrazito tipski (ljubav Dragića i Grube u Grižuli), ili su stavljeni u generički stereotipne situacije (Radatovo i Dragićevo izazivanje Kupida u Tireni, zbog čega ih on rani ljuvenom strijelom), ipak se Držićevi vlasi umnogome razlikuju od sličnih likova u sienskim dramama: oblikovani su realistički, govore živim jezikom, često prožetim sočnim vulgarizmima, a premda izazivaju smijeh, Držić ih ne podcjenjuje; naprotiv, poneki od njih – primjerice Staniša iz Grižule (III, 7) – iznose mudre misli ili kulturološki zanimljive činjenice iz onodobnoga dubr. života (Vlade o godišnicama u Pripovijesti, 1, s. 102–115; »protofeministički« Mionini nazori o ženama u Grižuli, IV, 4). Približavajući lik vlaha dubr. uvjetima, karakterizirajući ih na jezičnoj razini (poslovični izrazi, polisindetski rečenični nizovi, psovke, kratke folklorne pjesme), Držić je uvelike inovirao pastoralni žanr. O specifičnom načinu predstavljanja vlahâ – različitom od onoga u tal. farsama – prvi je iscrpno pisao Leo Košuta u radu Siena u životu i djelu Marina Držića (Siena nella vita e nell’opera di Marino Darsa /Marin Držić/, 1961).

Nađi mi negdje u okruženju da ima neko bar sličnu nošnju sa srpskom nošnjom na Zmijanju ili Kneževu ? Nema je niko. Izuzev muške nošnje pokrivanja glave crvenim šalom što je običaj od Manjače do Drine kod svih naroda.
Srpska ornamentika na nošnji Zmijanja je jedinstvena i nema je ni jedan narod u okruženju,čak ni Srbi iz drugih dijelova BiH. Što znači da smo na tom dijelu autohtoni.

Imam jednu zanimljivu povijesnu činjenicu koja može objasniti postojanje Srba u Bosni, ako nije točna neka neko dokaže ko ima dobre i sigurne izvore po ovome pitanju.
Hrvati katolici su prelazili na pravoslavlje koje je bilo privilegirano od osmanlijiskih vlasti, zato su katolici prelazili na pravoslavlje.
1732 godine kompletna župa Glamoč je zajedno sa katoličkim svećenikom prešla na pravoslavlje.
Mislim da je iz ovoga jednostavno izvući zaključak što se ukupno događalo kroz dugi niz godina.

Ako je pravoslavlje bilo privilegovano u odnosu na katoličanstvo i smatraš da su mnogi katolici prešli na pravoslavlje,kako onda objašnjavaš postojanje katolika na sjeveru Albanije ? Zašto oni nisu prešli na pravoslavlje ,nego su ostali katolici ? I pretraži istoriju rimokatolika u Bugarskoj. Tamo katolici nastaju u 16 vijeku od strane Dubrovčana i misionara Paulicijana.

To je originalno katolički kraj, sačuvali su vjeru.

Nađi mi negdje u okruženju da ima neko bar sličnu nošnju sa srpskom nošnjom na Zmijanju ili Kneževu ? Nema je niko. Izuzev muške nošnje pokrivanja glave crvenim šalom što je običaj od Manjače do Drine kod svih naroda.
Srpska ornamentika na nošnji Zmijanja je jedinstvena i nema je ni jedan narod u okruženju,čak ni Srbi iz drugih dijelova BiH. Što znači da smo na tom dijelu autohtoni.

Ako je pravoslavlje bilo privilegovano u odnosu na katoličanstvo i smatraš da su mnogi katolici prešli na pravoslavlje,kako onda objašnjavaš postojanje katolika na sjeveru Albanije ? Zašto oni nisu prešli na pravoslavlje ,nego su ostali katolici ? I pretraži istoriju rimokatolika u Bugarskoj. Tamo katolici nastaju u 16 vijeku od strane Dubrovčana i misionara Paulicijana.

To što su katolici u određenom postotku opstali u Albaniji je ista stvar kao što su opstali i u Bosni, u Bosni čak u većem postotku.

Imam jednu zanimljivu povijesnu činjenicu koja može objasniti postojanje Srba u Bosni, ako nije točna neka neko dokaže ko ima dobre i sigurne izvore po ovome pitanju.
Hrvati katolici su prelazili na pravoslavlje koje je bilo privilegirano od osmanlijiskih vlasti, zato su katolici prelazili na pravoslavlje.
1732 godine kompletna župa Glamoč je zajedno sa katoličkim svećenikom prešla na pravoslavlje.
Mislim da je iz ovoga jednostavno izvući zaključak što se ukupno događalo kroz dugi niz godina.

Jeste,ali u Bosni su imali teritorijalni kontinuitet sa drugim katoličkim zemljama ; Dalmacija(Mletačka Republika) onda granica sa Zapadnom Hercegovinom i pomoć u hrani ili nečem drugom uvijek može stići pa onda koridor do Srednje Bosne ili Slavonija ( Austro Ugarska) pa onda Posavina. Katolici u Albaniji su bili jedna enklava u okruženju muslimana i pravoslavaca. Ako su mjenjali vjeru postajali su muslimani. Nema slavofonih Crnogoraca sa prezimenima Dedvukaj,Camaj,Đokaj. Zna se tačno prezimenu ko je ko. Da je bilo lakše pravoslavim nego katolicima imao bi masu Srba/Crnogoraca sa albanskim prezimenima.

Konverzacije su bili minimalne na obje strane.

Prezimena u srcu Balkana imaš i od 15 vijeka.

Nismo se prezivali redni broj 1 i redni broj 2 ?

Sve to stoji Albanija sva katolička,a gdje su ti Albanci pravoslavci na sjeveru Albanije,jer logično je da pređu na pravoslavlje kao Hrvati u BiH ? Nema ih.

Pravoslavnih Gega nema,ali imaš kroatiziranih Gega u Hrtkovcima kraj Šapca koji nemaju veze sa Hrvatima. Oni su se asimilovali u Hrvate jer su bili i došli kao katolici ?

Ako su živjeli u okruženju opet Srba trebali su biti asimilovani ali nisu.

U istočnoj Srbiji i dan danas imaš pravoslavnih Vlaha koji govore rumunski jezik. Zašto onda nemaš pravoslavnih Albanaca potomaka katolika na Kosovu ?

Ja bi baš volio vidjeti te podatke o nekom zamišljenom prelasku u pravoslavne pod Otomanskom imperijom.

Zmijanje je srpsko jos od prije Turaka

Kako koji Srbi. Vecina ih je iz Vlaskih katuna istocne Hercegovine, odnosno, kako oni vole reci u svojoj historiografiji "Vlaski status". Mnogi od tih Vlaha se doselio na podrucje srednjovjekovne Bosne do 12-13 vijeka iz Srbije i CG. Ne bih rekao da je isti slucaj za sve vlaske porodice.

Dio njih se doselio i iz Crne Gore te Sumadije na podrucje istocne Bosne te Romanije. Ali, vecinom su Srbi iz Bosne porijeklom iz istocne Hercegovine, pa se tako i danas govori istocnohercegovacki dijalekat stokavskog govora na svim podrucjima u kojima su Srbi vecina (uglavnom).

Istocnobosanski dijalekat stokavskog govora je karakteristican za Bosnjake i manjim dijelom Hrvate (Fojnica, Vares), Bosnjaci (Tuzla, Sarajevo, Visoko, Zivinice te mislim da bi i Gracanica potpala pod ovo podrucje) te jako mali broj Srba govori takodjer, oni koji su davnije malo naselili ove krajeve vjv. Btw. zove se istocnobosanski iako se ne govori u istocnoj Bosni.

Odlike dijalekta: nerazlikovanje Č i Ć, zatim Ž i Š se izgovara mehko.

Mislim i da je dodavanje "h" na rijeci lahko, mehko, itd.. karakteristika ovog dijalekta takodjer. Ako nisam u pravu za ovo te da je ovo moguce od turskog uticaja neka me ispravi neko. Za ovaj paragraf iznad sam sto posto siguran.

Imam jednu zanimljivu povijesnu činjenicu koja može objasniti postojanje Srba u Bosni, ako nije točna neka neko dokaže ko ima dobre i sigurne izvore po ovome pitanju.
Hrvati katolici su prelazili na pravoslavlje koje je bilo privilegirano od osmanlijiskih vlasti, zato su katolici prelazili na pravoslavlje.
1732 godine kompletna župa Glamoč je zajedno sa katoličkim svećenikom prešla na pravoslavlje.
Mislim da je iz ovoga jednostavno izvući zaključak što se ukupno događalo kroz dugi niz godina.

Zmijanje je srpsko jos od prije Turaka