Yebeš 15. vijek kad se gleda budućnost, a ne prošlost.
Srpska uvijek i zauvijek - jedina garancija opstanka Srba i pravoslavlja zapadno od Drine.

To stoji i tu si u pravu..

Prije nego sto je postao manastir Svete trojice u Vozuca 1859 godine, to je bila katolicka crkva sv. Nikole do 1699.godine, cije se konture i danas naziru. Prelasku iz katolickih u pravoslavne ruke kumovalo je prodor Eugena Savojskog u Bosnu i uzrocni bijeg katolika preko Save.

U tom vozucko-vareskom kraju katolici i pravoslavci dijele ista prezimena. Stim sto su kao katolicka nekoliko stoljeca starija.

Tvrditi da je nesto pravoslavno samo jer je okrenuto ka istoku je krajnje smijesno i neuko jer tko imalo poznaje povijest zna da su se u srednjem vijeku i katolicke crkve gradile ka istoku (bar vecina) ali mislim da ti ipak nisi toliko manit da to ne znas

Znaci to je toliko zalosno i smijesno da nema smisla uopce razgovarati. Nije ni cudo da se onda kod Srba lako prenose izmisljotine, nebuloze i gluposti. Ocito i wikipediju odrzavaju polupismeni monasi

"Kad god je moguće, gradi se crkva tako, da glavni oltar gleda od istoka na zapad. Kao što sunce izlazi na istoku, da raspe svoje zrake po svem svijetu, tako je i Krist, „sunce pravednosti“, došao s istoka, da obasja svijetlom svoje nauke i milosti svakoga čovjeka, koji dolazi na svijet. (Iv 1, 9) Dakle, crkvena vrata nalaze se na zapadnoj strani, da ulazeći u crkvu idemo prema istoku, prema suncu, prema glavnom oltaru, prema Isusu."
(Liturgika)

Ulaz (portal) velik je i što ljepše urešen, a posebno glavni tj. zapadni. Ulaz je slika vrata nebeskih, koja nam je Krist opet otvorio. Portal je i slika samoga Krista, koji reče: „Ja sam vrata; tko uđe kroza me, spast će se. (Iv 10, 9)

Ja bih rekao da se od tri danas prisutne religije samo rimokatoličanstvo pojavilo i širilo nasilno na teritoriji nekadašnje srednjovjekovne Bosne.Rimokatoličanstvo se pojavljuje kao rezultat pritisaka odnosno najdirektnijih prijetnji od strane Pape odnosno tadašnje regionalne sile na koje je Papa imao uticaj a pod izgovorom da je Crkva Bosanska jereticka.Uspjeh islamizacije govori u prilog zaključka da medju stanovnistvom a ni medju tadašnjom elitom,rimokatolička vjera nije pustila dublje korjene i da je prelaz na rimokatolicanstvo bio uglavnom, formalne prirode.

Molio bih da mi neko potvrdi da li je uobičajeno da mesta po BiH imaju abnormalno veliki broj džamija. Naišao sam na podatak, ne znam da li je tačan, da Sarajevo ima preko 100 džamija. Jel moguće to? U Beogradu koji je mnogo veći od Sarajeva ima 46 crkava i 3 manastira.

Naišao sam i na ovo:



Šta će Kozarcu 14 džamija, pobogu. Bacanje para.

Nisam postovao ovo da bi krenulo još jedno podjebavanje Muslimana, iskreno me interesuje da li je ovo tačno i zašto se radi jer nema ekonomske logike i sigurno gomila džamija zvrji prazno.

To je tocno ima ih i grade se svugdje. To je tradicionalno tako. Nije bitno koriste li se vec da si je napravio.
''Ko napravi mesdžid - džamiju, Allah dž. š. će njemu sagraditi kuću u Dzennetu'' (hadis)
Dakle pravi ko god moze da si osigura kucu u dzenetu (Valjda da ne luta dzenetskim bascama )

Nakon ovoliko napisanih gluposti uobičajeno je post završiti sa alahuekber.

Od tri religije koje su danas prisutne na prostru BiH, jedino je rimokatoličanstvo došlo nenasilno, odnosno misionarski, ili ako baš hoćemo pojednostaviti, došlo je prvo.

Spominjanja mitske "Crkve Bosanske" kao nekakvog tobožnjeg faktora je zaista bilo u svakakvim nebuloznim pokušajima, ali ovaj je vjerojatno najnetočniji ikada.

Ono malo što znamo o Crkvi Bosanskoj jest da je bila paternskog učenja, te da joj se utjecaj i učenje raširio iz smjera Splita i jadranske obale, odnosno od Patrena i Katara koji su tamo stizali nakon progona iz južne Francuske i sjeverne Italije gdje se to učenje i razvilo.

Dakle pošto se paternizam razvio kao protuteža rimokatoličkom učenju, logika nalaže da je negdje trebalo prvo postojati rimokatoličko učenje da bi se mogao pojaviti paternizam.

Pošto je Vrhbosanska biskupija postojala stoljećima prije prvog spomena crkve bosanske, prvo pod hrvatskim kraljevima, a onda pod Arpadovićima, sasvim je jasno da je rimokatoličanstvo bilo u Bosni ukorijenjeno stoljećima prije.

Na kraju krajeva, sama logika gibanja stvari u prostoru i vremenu nam to nalaže. Ako znamo da je sjedište vrhbosanske biskupije u 13. st. premješteno iz Vrhbosne u Đakovo (zbog jačanja crkve bosanske, kako bi se biskup u Đakovu sigurnije osjećao, kako bi imao od koga ubirati porez, a i zbog jednostavnosti jer Đakovo je bliže središtu kraljevstva) onda ako je nešto bilo negdje, pa se od tamo premješta zbog pojave nečega drugoga, što je onda prije bilo? Ono prvo ili ono drugo. Mislim to su kongitivni testovi koji se rješavaju u vrtiću, valjda nije preteško.



mislim da, ako do sad nije bilo, onda je nakon ove slike sve jasno

Vrhbosna je, izuzev cazinskog kraja, najkatoličkiji srednjovjekovni prostor današnje BiH, (naravno teritorij sjeverno i zapadno od Vrhbosne je bespredmetan kao izvorno i jedino rimokatolički), na teritoriju ugrubo današnje istočne Hercegovine katoličanstvo se povlači nemanjičkom okupacijom (13.st.) - Trebinjska biskupija mijenja sjedište iz Trebinja na otok Mrkan jer je Uroš protjerao trebinjskog biskupa.

Od današnje avnojevske BiH, jedini teritorij na kojem u srednjem vijeku, ili predturskom dobu, rimokatoličanstvo nije bilo dominantno je vjerojatno gornje Podrinje, odnosno prostor istočno od planinskih lanaca Zelengora - Treskavica - Jahorina - Romanija - Javor. U tom prostoru su vjerojatno jači utjecaj imale bizantske i bugarske crkve, odnosno pravoslavlje

katoličanstvo se nije pojavilo nakon Crkve Bosanske, nego davno prije. Crkva Bosanska je došla na katolički teren, a ne obrnuto, djelom i zbog nastojanja lokalnih vladara da se emancipiraju od Ugarske i u crkvenom smislu.

Uspjeh islamizacije je naprosto posljedica činjenice da su progni katolika u 16. i 17. stoljeću bili nesmiljeni. Isto se desilo i u Albaniji, tj. njenom katoličkom djelu. Pravoslavci su mnogo manje progonjeni, jer u toj epohi Osmansko carstvo naprosto nije ratovalo s pravosalvnim neprijateljima. Tretman kakav su Srbi recimo na Kosovu doživjeli nakon velikgo bečkog rata (i posljedična seoba) je nešto što su katolici doživljali sustavni i trajno.

Katolička crkva do 1699, izvor za tu tvrdnju je tačno ko? Nadam se da nije Domazet-Lošo.

Da, Sarajevo ima preko 100 džamija, od kojih je više od pola smješteno na relativno malom prostoru Starog grada. U nekadašnja vremena, svaka mahala (ulica) je imala svoju mjesnu džamiju, jer je džamija predstavljala centralno mjesto u životu muslimanskog stanovništva. Broj džamija se planirao tako da, kad bi se svi muslimani tog mjesta okupili na molitvi, moralo bi biti mjesta za sve. Tako je bilo sve do dolaska Austrougarske. Kasnije su se u potpunosti prestale praviti džamije po gradovima, jer ih je tu već bilo dovoljno, a ovo pravilo broja džamija prema broju stanovnika više nije imalo smisla.
Što se tiče Kozarca, to se ne odnosi samo na mjesto Kozarac, nego na mjesnu zajednicu koja je do 1992. godine imala između 20 i 25 hiljada bošnjačkih stanovnika, pa u tom slučaju broj od 14 džamija uopće nije veliki.

Da i meni to nije jasno. Mjesta do 5000 stanovnika do 5 džamija a nekad i više. Beograd od skoro 2 miliona stanovnkka daleko manje vjerskih objekata nego Sarajevo od 300 000 stanovnika.

Vrhbosansku biskupiju je osnovao Petar Krešimir IV.

Srebrenicu i Bratunac su osnovali/obnovili Dubrovčani, njihove kolonije su bili.

Originalna Bosna je maleno područje oko gornjeg toka rijeke Bosne, poput Like.
Isto su dobili ime po rijeci, isto su bili banovine.
Područje je uz granicu, poput južnijeg i dulje neovisnog Huma.
Postoje neka kratka vremena u kojima navodno u tim područjima vladaju Srbi poput Časlava, no to je u doba hrvatskih građanskih ratova.

Bosna postaje bitna jer smrću Dmitra Zvonimira to područje, nakon Podgore (koje obuhvaća gornju Neretvu i Ramu) osvaja Duklja.
Kada Koloman utvrđuje granice, objedinjuje Bosnu sa sjevernom Usorom (kraj od Žepča do Brčkog) i Soli (kraj oko Tuzle i Bijeljine, možda i sa Srebrenicom) da bi bolje obranio granice.
Tu Arpadovići uzimju i katoličke Nemanjiće kao vazale, ili neke pobočne grane (poput onih u Humu), koji vladaju u ime h-u kraljeva.
Priča s Ramom, iako je ova vjerojatno dio hrvatske župe Plive, daje preko Bizanta alternativno ime banovini.

U sljedeća 2 stoljeća ta hrvatska banovina se širi i smanjuje, oscilira u veličini i razvija rudarstvo.
Postoje hereze, većinom utjecaj hrvatskih glagoljaša, ali i utjecaja s mora.
Radi hereza se dopušta trgovina robljem, heretike se ne smatra kršćanima/krstjanima.

Originalna Bosna je malo područje od same župe Bosne (kraj oko Visokog), Vrhbosne (samo Sarajevo), Vidigošće (Vogošća i Vareš), Zgošće (Kakanj) i Lepenice.
U Vrbasu (i vjerojatno Rami) je župa Pliva (sam grad je današnje Šipovo), iz koje se kasnije izdvajaju Uskoplje i Luka, a iz Luke još kasnije Lašva i Brod (današnja Zenica).
Iz tog područja sa župama Banica, Zemljanik i Vrbanja se kasnije razvijaju Donji Kraji, područje Donje Slavonije (južno od Save).
Od slavenskih župa su tu još Sana (od Pounja do Ključa), Vrbas (od Jajca do Odžaka i na sjeveru Save, uključujući i Glaž na istoku) i Dubicu, područje s obje strane Une, bitno po broju samostana.
Bjelohrvatski kralj, herceg Koloman tu pokušava objediniti hr. banovine, objediniti zagrebačku i splitsku biskupiju, no umire od rana dobivenih u sukobu s Monogolima, pa se biskup seli na sigurno u Đakovo, u novi kaptol koji mu je podignut.

Pobočna grana Šubića, Hrvatinići tu u staroj Plivi, te Donjoj Slavoniji, te prema Završju, Humu, jezgri stare hr. države pokušavaju napraviti svoju državu, sa središtem u Jajcu, koje je ime dobilo po novom dvorcu Šubićevih seniora kaštelu Uovo u Napulju...
Oni neko vrijeme vladaju i Srebrenicom, te ostatkom srednje Bosne, gdje pod "zaštitom" drže vladare Bosne.

Nakon što su Šubići promijenili vladarsku kuću u h-u kraljevstvu, ponovno raste nivo autonomije, pod Tvrtkom se uzima i kraljevsko ime u doba kada je h-u kralj oženjen za Tvrtkovu sestričnu, kći prošlog bana.
U ovisnosti o prilikama, Tvrtko, kao što je radi bake (katoličke) Nemanjićke tražio srpsku krunu, tako radi majke Šubićke traži hrvatsku.
Opet je građanski rat nakon smrti kralja, što dovodi do toga da novi kralj, Žigmund Luksemburški zaposjeda većinu stare državave u Bosni, drži Soli i Usoru, sjedinjuje dvije župe/banovine u vojvodinu Usoru, te zauzima Bobovac i kraj između Krivaje i rijeke Bosne.
Kotrpmanići se sele na jug i zapad, od Hrvatinićeve udovice i sestre hrvatskog bana Jelene Nemanjić dobivaju i Jajce, iako u okolici vladaju Hrvatinići, a na jugu u starom Humu i okolici se šire i osamostaljuju Kosače...

Turci širenjem zauzimaju stare zemlje Pavlovića, kasnije i Kosača, ali do tada su katolički kraljevi u njima istrijebili svaku herezu.
Donje Krajevi i Usora se vraćaju pod krunu, kao Jajačka i Srebrenička banovina, a Hercegovina je realno neovisna.
U Lašvi je mini zavisno kraljevstvo pod Kotromanićima i kasnije Hrvatinićima, ali to uskoro Turci brišu.

I kakvi pravoslavni tu sad izvan (bugarskog) Podrinja?

Ja neznam otkud vam te price da je CB bila patarenskog ucenja. Ako su oni sami potpisali izjavu na Bolinom poilu da nisu patareni niti su kada bili zasto ih uporno nazivate patarenima?! To je kao da ja tebi kazem da si musliman, a ti uporno tvrdis da si katolik

Nemozes to porediti s crkvama. U crkvi mozes imati nedjeljom 5 liturgija/misa tako da svi mogu doci i prisustvovati.
Islamska religija je tako ustrojena da svi moraju u tocno odredjeno vrijeme klanjati zato je potrebno i vise prostora

Druga stvar cesto je bilo svadja odnosno jedni nebi htjeli ici u dzamiju koju je podigao netko drugi itd...
Poznajem recimo jako puno primjera gdje jedno groblje lezi pored drugog ali su podjeljena ogradom jer jedni ne zele s drugima

U krscana je to skoro pa nepoznato

Treca stvar koju sam vec prije napisao svaki bogatas se trudio napraviti svoju dzamiju da dobije mjesto u raju.

Jesi li se ikad pitao sto saudijci toliko daju za dzamije u BIH, a narod gladuje. Za tvornicu se nikad ne isprse, a nema dzamije za koju nisu seici dali bar po 100.000 eura. Zato sto s tvornicom nece u dzenet, a s dzamijom hoce
Zadnji je primjer u Mostaru ova novootvorena. Kao da je potrebna ali eto.

Islam je kao sto smo dosta puta utvrdili jako povrsna religija. Mozes pustiti da ti komsija gladuje bitnije je da ti napravis dzamiju. Dok god si komsiju nahranio jednom godisnje kurbanskim mesom sve je po propisima

Za većinu iznesenog se slažem, ali za ovo ne. Jedan od najpoznatijih hadisa (riječi Božijeg Poslanika) je da nije vjernik onaj ko legne sit, a njegov komšija je gladan. Čak se ne ograničava ni na komšiju muslimana, nego generalno na bilo kojeg komšiju.
A ovo što se tiče potrebe za većim prostorom, velikašima koji se "prse" izgradnjom džamija itd. je uglavnom tačno.

U Banja Luci ima više džamija nego crkvi.
Više džamija nego Muslimana.

Srbi imaju 1-2 crkve u gradu.
Muslimani 1-2 džamije u svakom selu.

Bolest

Ako nije tako nabroj mi 5 gospodarskih projekata u koje su arapi ulozili, a od kojih lokalni muslimani (gladni) imaju koristi i zaposlenje
A ja cu ti nabrojati 700 dzamija za koje su dali donacije ili koje su cak potpuno izgradili. Ne treba ni reci da od tih 700 trecina sigurno sasvim bespotrebna i domacem stanovnistvu ce biti tesko sve te dzamije odrzavati kad podju propadati, a poci ce kad tad.
Kao sto smo ovdje vise puta napisali jednom selu sigurno ne trebaju 2-3 dzamije, a ne treba ni u gradovima jer u njih nitko ne ide. Kada je Bajram i onako se klanja na vanjskim velikim prostorima

Ne opravdavam Arape i njihove postupke, nego osporavam tvoj izneseni stav kako je islam vrlo površna religija, gdje komšija može drugog komšiju ostaviti gladnog, a da je pri tome bolje da pravi džamije. Ako Arapi nešto rade, ne znači da je to islam. Samo 15% muslimana u svijetu su Arapi, stoga je vrlo pogrešno analizirati islam i islamsko učenje kroz ono šta rade ili šta ne rade Arapi.

Meni je islam ono sta prakticiraju arapi. Ono sta kazu Arapi tako je u citavom muslimanskom svijetu. Moze tu biti nekih razlika ali arapi su pape islama svidjalo se to muslimanima ili ne svidjalo

Ono šta kažu Arapi, apsolutno ne mora biti da je tako u islamskom svijetu, uglavnom i nije. Muslimani nemaju papu niti njegov pandan, tj. halifu. Ako želiš vidjeti šta kaže islam, onda gledaš u Kur'an i hadis, ne u to šta rade Arapi.

1699 je bio prodor AU vojske u Bosnu, kada su popalili tursko Sarajevo. Prilikom povlacenja sa vojskom je otisla vecina katolika, iz mnogih mjesta trajno. Ostali su pusti brojni franjevacki samostani i crkve posebno sjeverno od sarajeva izmedju rijeka Bosne i Drine.

- Ako srpski izvori navode kako je crkva bila napustena od 1699.godine, i da se upravo u 19 stoljecu isti naseljavaju na opustosena podrucja iz istocne Hercegovine, CG, i zapadne srbije, te ako izvori katolicke crkve u tom mjestu nedaleko Vijake i drugih katolickih zupa pisu o crkvi Sv.Nikole na putu od Bobovca ka Soli, zasto bi se dovodilo u sumnju kako to nije ta crkva? Poput niza drugih na navedenom podrucju.