HercegBosna.org

snowflake · **Pridružen/a:** 02 sij 2011, 12:38 **Postovi:** 2735

Ceha je napisao/la:

snowflake je napisao/la:

Čakavski, štokavski (staroštokavski) i kajkavski su zadržali dosta starih osobina, prema tome su bliži praslavenskom od novoštokavskog, koji generalno ima dosta inovacija.
To dijele s većinom slovenskih dijalekata.

Da i ne.
Novoštokavica je najmlađa, ali svi gore spomenuti su nastali od istog pretka.
Da su Slovenci Hrvati, tog pretka bi nazvali starohrvatskim, a ovako ga zovemo Jugozapadnoslavenskim.

Slovenski ima neke svoje inovacije za razliku od hrvatskih, npr. izgubio je naglaske, dok većina hrvatskih dijalekata ima tri naglaska.

Pa najmlađa je zato jer se razvila najkasnije i jer ima najviše novih inovacija, komparativno gledano, naravno.
Četveronaglasni sustav se i jest razvio u novoštokavskim dijalektima.
Recimo, očuvane su velikim dijelom stare suglasničke skupine poput čr, pa imaš črn umjesto crn.
Stari tronaglasni sustav i tako dalje...
Da imaju zajedničkog pretka, nije sporno. Ali su mnogo arhaičniji od novoštokavice, koja je uzeta kao standard.

snowflake · **Pridružen/a:** 02 sij 2011, 12:38 **Postovi:** 2735

Ceha je napisao/la:

snowflake je napisao/la:

Inače, u vezi dalmatinskog kontinuiteta dvije zanimljive natuknice.
Starigradsko polje na Hvaru, gdje su sačuvane međe posjeda još iz doba Grka, toga u Panoniji, nažalošt, nema.
Druga je anegdota koju spominje Šokčević, a koja mi je fascinantna.
Naime, Trogirani su sve do dvadesetog stoljeća imali običaj da se na točno određeni dan skupe na točno određenom mjestu, mislim da je bila riječ o gradskoj tržnici, i da se mole. A da nitko više nije pojma imao zašto. Onda su vršili arheološka iskapanja i točno na tom mjestu našli su crkvu iz perioda ranog kršćanstva.
Ako to nije fascinantno...
A govori posredno i o kontinuitetu stanovništva i komune...

To je super.

Vjerojatno takvih stvari ima i u Slavoniji i na sjeveru, samo što su zgrade tamo rađene od drveta, koje je istrunulo, pa se neke stvari ne mogu potvrditi...

Nema u toj mjeri. Zato što je razaranje ipak bilo puno jače na sjeveru nego na jugu, u onom što danas zovemo seobom naroda.
To su teze i Katičića i Šokčevića i nekih drugih.

snowflake · **Pridružen/a:** 02 sij 2011, 12:38 **Postovi:** 2735

I treća fascinantna stvar, za koju nemam pojma odakle je, ali tu je...

slika

ranokršćanska Solinjanka
slika

Promotrite nasljeđivanje oblika frizure, i to u Slavoniji...

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24058

Croato je napisao/la:

Ma je, eto Lojzek iz Slovenske Bistrice je svemirac za Lojzeka iz Marije Bistrice. I njegova hiŠa je totalno različita od hiŽe u Mariji Bistrici. Da ne govorim koliko je "kaj bomo spili v kleti" različito od "kaj bumo spili v kleti".

Mani me tih floskula. :zubati

Razlike među susjedima nisu nikad velike.
Nego ajd reci kaj ćemo popiti doma na sjevernočakavskom

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24058

snowflake je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

Da i ne.
Novoštokavica je najmlađa, ali svi gore spomenuti su nastali od istog pretka.
Da su Slovenci Hrvati, tog pretka bi nazvali starohrvatskim, a ovako ga zovemo Jugozapadnoslavenskim.

Slovenski ima neke svoje inovacije za razliku od hrvatskih, npr. izgubio je naglaske, dok većina hrvatskih dijalekata ima tri naglaska.

Pa najmlađa je zato jer se razvila najkasnije i jer ima najviše novih inovacija, komparativno gledano, naravno.
Četveronaglasni sustav se i jest razvio u novoštokavskim dijalektima.
Recimo, očuvane su velikim dijelom stare suglasničke skupine poput čr, pa imaš črn umjesto crn.
Stari tronaglasni sustav i tako dalje...
Da imaju zajedničkog pretka, nije sporno. Ali su mnogo arhaičniji od novoštokavice, koja je uzeta kao standard.

Da, arhaizmi

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24058

snowflake je napisao/la:

I treća fascinantna stvar, za koju nemam pojma odakle je, ali tu je...

slika

ranokršćanska Solinjanka
slika

Promotrite nasljeđivanje oblika frizure, i to u Slavoniji...

Lijepo

dalmatinac181 · **Pridružen/a:** 20 ruj 2020, 17:43 **Postovi:** 970

snowflake je napisao/la:

Znam što govorim. Studirala sam kroatistiku.
Gledaš linearno, Dalmacija nije zadržala institucije Kraljevstva jer to nije ni mogla.
A pritisci na hrvatsku svijest Dalmacije (i ne samo) Dalmacije toga doba su ogromni.
Konzultiraj Katičića, koji mi je u kroatistici apsolutni guru, mag i autoritet.

Pritisci od koga? Od Mlečana? Isti ti Mlečani nazivaju vojnu postrojbu iz Dalmacije "Croati a cavallo" i tiskaju dvojezične proglase na talijanskon i hrvatskon jeziku...

Jedino šta mene zanima i iz čega se može vidit hrvatska svist Dalmatinaca su dila, rukopisi i stari dokumenti iz tog vrimena. Mate Zoričić, Filip Grabovac, Josip Banovac, Marko Pavišić, Nikola Palikuća, Frano Radman, Petar Knežević, Josip Jurin, Dominik Gianuzzi, Franjo Farković, Mijo Dragičević, Lovro Šitović, Antun Božin, Ivan Filipović Grčić, Bernardin Pavlović, Anđeo Costa, Mihovil Jurjetinović Ivakić, Toma Babić, Krsto Ivanović, Petar Markić, Dominik Pavičić su samo neki od Dalmatinaca koji u 18. stoljeću svoj jezik nazivaju hrvatskin, a sebe Hrvatima. Jesi čula ti za ikoga od njih?

To su ljudi od Budve, Dubrovnika, Vrgorca, Makarske, Splita, Kaštela, Sinja, Vrlike, Drniša, Skradina, Primoštena, Murtera, Šibenika, Knina, Hvara... Znači cile Dalmacije. U iston vrimenu ne postoji nijedan slavonski pisac koji svoj jezik naziva hrvatskin i sebe i svoj narod Hrvatima.

Croato · **Pridružen/a:** 04 ruj 2022, 23:01 **Postovi:** 2811

Ceha je napisao/la:

Croato je napisao/la:

Ma je, eto Lojzek iz Slovenske Bistrice je svemirac za Lojzeka iz Marije Bistrice. I njegova hiŠa je totalno različita od hiŽe u Mariji Bistrici. Da ne govorim koliko je "kaj bomo spili v kleti" različito od "kaj bumo spili v kleti".

Mani me tih floskula. :zubati

Razlike među susjedima nisu nikad velike.
Nego ajd reci kaj ćemo popiti doma na sjevernočakavskom

Ne poznajem čakavski toliko kao slovenski i kajkavski. :zubati

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24058

Croato je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

Razlike među susjedima nisu nikad velike.
Nego ajd reci kaj ćemo popiti doma na sjevernočakavskom

Ne poznajem čakavski toliko kao slovenski i kajkavski. :zubati

Ča/kaj bumo spili v hiži

Tek toliko...

Kaj misliš zašto su Slovenci u 19.stoljeću crtali karte do Senja, a ne do Virovitice?

slika

Croato · **Pridružen/a:** 04 ruj 2022, 23:01 **Postovi:** 2811

To je i meni fascinantno. Uhvatili se čakavaca. :zubati

Po toj logici bi Slovenija trebala biti do Lastova.

Zato što se vode granicama svetog Rimskog carstva i žele more. :zubati

Svi se bore za naše more i otoke.

No kajkavski je ipak bliži slovenskom nego čakavski.

Kajkavski je doslovno jako sličan prleškom i prekmurskom.

Ali nije ni taj zemljovid svuda isti.

Kažu da je original ovaj. Tu je i Ogulin i Karlovac i Zagreb i Varaždin.

https://www.dolenjskimuzej.si/razstave/ ... -pokrajin/

http://www.hervardi.com/peter_kozler_in ... e.php.html

E sad, moguće da je to Peter nacrtao Kranjsku kao prostor Slovenaca i samo regije okolo u kojima žive Slovenci, a ne da je to Slovenija i da tamo žive samo Slovenci. :zubati

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 17:34 **Postovi:** 23668

u prosjeku je čakavski sličniji slovenskom nego kajkavski, posebno standardu

weasel · **Pridružen/a:** 10 svi 2019, 22:58 **Postovi:** 20922

dalmatinac181 je napisao/la:

snowflake je napisao/la:

Znam što govorim. Studirala sam kroatistiku.
Gledaš linearno, Dalmacija nije zadržala institucije Kraljevstva jer to nije ni mogla.
A pritisci na hrvatsku svijest Dalmacije (i ne samo) Dalmacije toga doba su ogromni.
Konzultiraj Katičića, koji mi je u kroatistici apsolutni guru, mag i autoritet.

Pritisci od koga? Od Mlečana? Isti ti Mlečani nazivaju vojnu postrojbu iz Dalmacije "Croati a cavallo" i tiskaju dvojezične proglase na talijanskon i hrvatskon jeziku...

Jedino šta mene zanima i iz čega se može vidit hrvatska svist Dalmatinaca su dila, rukopisi i stari dokumenti iz tog vrimena. Mate Zoričić, Filip Grabovac, Josip Banovac, Marko Pavišić, Nikola Palikuća, Frano Radman, Petar Knežević, Josip Jurin, Dominik Gianuzzi, Franjo Farković, Mijo Dragičević, Lovro Šitović, Antun Božin, Ivan Filipović Grčić, Bernardin Pavlović, Anđeo Costa, Mihovil Jurjetinović Ivakić, Toma Babić, Krsto Ivanović, Petar Markić, Dominik Pavičić su samo neki od Dalmatinaca koji u 18. stoljeću svoj jezik nazivaju hrvatskin, a sebe Hrvatima. Jesi čula ti za ikoga od njih?

To su ljudi od Budve, Dubrovnika, Vrgorca, Makarske, Splita, Kaštela, Sinja, Vrlike, Drniša, Skradina, Primoštena, Murtera, Šibenika, Knina, Hvara... Znači cile Dalmacije. U iston vrimenu ne postoji nijedan slavonski pisac koji svoj jezik naziva hrvatskin i sebe i svoj narod Hrvatima.

Nije točno. Ne znam samo odakle te izmišljotine nabrajaš.

Imaš Matiju Antuna Reljkovića i Antuna Kanižlića. Obojica pišu baš u tom vremenu, prvi o problemima Slavonije i Hrvata nakon istjerivanja Turaka (siromaštvo, nerazvijenost, zaostali turski običaji) drugi govori o standardizaciji Hrvatskog jezika i čišćenju Hrvatskog od turcizama

Croato · **Pridružen/a:** 04 ruj 2022, 23:01 **Postovi:** 2811

Slovenci su kajkavci. Samo oni i naši kajkavci govore kaj, bum, buš itd. :wub

Od cilog svita.

Dovoljno za moju satisfakciju.

A ako su tu još i čakavci kao poveznica s ovim ljupkim pristojnim naprednim srednjoeuropskim narodom, odlično. :hrvatinic

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 17:34 **Postovi:** 23668

Croato je napisao/la:

Slovenci su kajkavci. Samo oni i naši kajkavci govore kaj, bum, buš itd. :wub

Od cilog svita.

Dovoljno za moju satisfakciju.

rezoniraš ko prsječni Srbin koji jezik svodi na dvije riječi.

i u Zagrebu se kaže kaj i bum, pa se govori mnogo više štokavski nego kajkavski.

kekoss · **Pridružen/a:** 15 vel 2021, 20:35 **Postovi:** 125

Primjer sjevernočakavski i standardni slovenski iz pjesama izvođača Koktelsi (Lovran/Opatija) i Dule Bonaca (Opatija)

Sj. ča: Pojdi z menun / Slo: Pojdi z meno
Sj. ča: Z armunikun po svete / Slo: S harmoniko okoli sveta
Sj. ča: Čovek otrok je zavavek / Slo: Človek otrok je za vedno

Sjevernočakavski je samo 1 od 7 čakavskih poddijalekata - ostali su ponešto udaljeniji od slovenskog standarda. Sad neka netko to prevede na neki od kajkavskih kojih ima 15 poddijalekata ako me sjećanje dobro služi

Recimo Goranski / gorskokotarski je naš najbliži kajkavski slovenskom standardu, ali on zapravo ima čakavske korijene jer su njegovi današnji govornici potomci naroda koji su kao čakavci bježali u slovenske krajeve pa se tamo kajkavizirali i potom vraćali natrag gdje su konačno našli utočište u Gorskom kotaru.

Imota · **Pridružen/a:** 24 sij 2023, 16:54 **Postovi:** 6777

dalmatinac181 je napisao/la:

snowflake je napisao/la:

Znam što govorim. Studirala sam kroatistiku.
Gledaš linearno, Dalmacija nije zadržala institucije Kraljevstva jer to nije ni mogla.
A pritisci na hrvatsku svijest Dalmacije (i ne samo) Dalmacije toga doba su ogromni.
Konzultiraj Katičića, koji mi je u kroatistici apsolutni guru, mag i autoritet.

Pritisci od koga? Od Mlečana? Isti ti Mlečani nazivaju vojnu postrojbu iz Dalmacije "Croati a cavallo" i tiskaju dvojezične proglase na talijanskon i hrvatskon jeziku...

Jedino šta mene zanima i iz čega se može vidit hrvatska svist Dalmatinaca su dila, rukopisi i stari dokumenti iz tog vrimena. Mate Zoričić, Filip Grabovac, Josip Banovac, Marko Pavišić, Nikola Palikuća, Frano Radman, Petar Knežević, Josip Jurin, Dominik Gianuzzi, Franjo Farković, Mijo Dragičević, Lovro Šitović, Antun Božin, Ivan Filipović Grčić, Bernardin Pavlović, Anđeo Costa, Mihovil Jurjetinović Ivakić, Toma Babić, Krsto Ivanović, Petar Markić, Dominik Pavičić su samo neki od Dalmatinaca koji u 18. stoljeću svoj jezik nazivaju hrvatskin, a sebe Hrvatima. Jesi čula ti za ikoga od njih?

To su ljudi od Budve, Dubrovnika, Vrgorca, Makarske, Splita, Kaštela, Sinja, Vrlike, Drniša, Skradina, Primoštena, Murtera, Šibenika, Knina, Hvara... Znači cile Dalmacije. U iston vrimenu ne postoji nijedan slavonski pisac koji svoj jezik naziva hrvatskin i sebe i svoj narod Hrvatima.

Ne samo to, nego su se u Veneciji tiskali prvi primjerci hrvatske književnosti. Marulićeva Judita u kojoj pisac jasno ističe da je napisana na "hrvackom" za obični puk u Splitu koji ne razumi talijanski ili latinski je tiskana u Veneciji. Mlečani su zapravo za svoje doba bili neobično liberalni i nisu nikad ozbiljnije pokušali kolonizirat Dalmaciju ili je asimilirat. Zato je svijest ostala bez obzira što se centar Hrvatske ideje preselio na sjever. Mlečane to naprosto nije zanimalo, njima je važna bila samo trgovina. Tek je Vladimir Nazor (bar kao glavni) kasnije stvorio mit o mlečanima koji su maltene rang turaka. Bila je to strana vlast i jasno je da je bilo i negativnosti al kraj turaka to je bila oaza slobode i normalnosti.

Croato · **Pridružen/a:** 04 ruj 2022, 23:01 **Postovi:** 2811

kekoss je napisao/la:

Primjer sjevernočakavski i standardni slovenski iz pjesama izvođača Koktelsi (Lovran/Opatija) i Dule Bonaca (Opatija)

Sj. ča: Pojdi z menun / Slo: Pojdi z meno
Sj. ča: Z armunikun po svete / Slo: S harmoniko okoli sveta
Sj. ča: Čovek otrok je zavavek / Slo: Človek otrok je za vedno

Sjevernočakavski je samo 1 od 7 čakavskih poddijalekata - ostali su ponešto udaljeniji od slovenskog standarda. Sad neka netko to prevede na neki od kajkavskih kojih ima 15 poddijalekata ako me sjećanje dobro služi

Recimo Goranski / gorskokotarski je naš najbliži kajkavski slovenskom standardu, ali on zapravo ima čakavske korijene jer su njegovi današnji govornici potomci naroda koji su kao čakavci bježali u slovenske krajeve pa se tamo kajkavizirali i potom vraćali natrag gdje su konačno našli utočište u Gorskom kotaru.

Prekrasno. :wub

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24058

Croato je napisao/la:

To je i meni fascinantno. Uhvatili se čakavaca. :zubati

Po toj logici bi Slovenija trebala biti do Lastova.

Zato što se vode granicama svetog Rimskog carstva i žele more. :zubati

Svi se bore za naše more i otoke.

No kajkavski je ipak bliži slovenskom nego čakavski.

Kajkavski je doslovno jako sličan prleškom i prekmurskom.

Ali nije ni taj zemljovid svuda isti.

Kažu da je original ovaj. Tu je i Ogulin i Karlovac i Zagreb i Varaždin.

https://www.dolenjskimuzej.si/razstave/ ... -pokrajin/

http://www.hervardi.com/peter_kozler_in ... e.php.html

E sad, moguće da je to Peter nacrtao Kranjsku kao prostor Slovenaca i samo regije okolo u kojima žive Slovenci, a ne da je to Slovenija i da tamo žive samo Slovenci. :zubati

Ova karta bi prikazala Slavene, ne Slovence.
Da Zagreb i Varaždin uđu u Sloveniju, takva Slovenija bi imala hrvatsku većinu.
To je kao da guraš Vojvodinu s Beogradom u Hrvatsku.

Prleški i Prekmurski su s područja koja je nekoć bila Hrvatska.
Dakle, obratno je od onog što kažeš.

A čakavski je bliži slovenskom standardu od kajkavskog.
Nakon ovog do Senja čakavci su manje više na otocima i na uskoj liniji (s prekidima) od Zadra do Omiša.
Misliš da bi to stalo na kartu?

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24058

Croato je napisao/la:

Slovenci su kajkavci. Samo oni i naši kajkavci govore kaj, bum, buš itd. :wub

Od cilog svita.

Dovoljno za moju satisfakciju.

A ako su tu još i čakavci kao poveznica s ovim ljupkim pristojnim naprednim srednjoeuropskim narodom, odlično. :hrvatinic

Slovenci nisu kajkavci, isto kao što Rusi nisu štokavci ili Slovaci čokavci.

Bum i buš pričaju i ostali čakavci, te izoglose su pak najjače na sjeveru.
U Buzetu se priča kaj, ali i zač.
U Klani i Studenoj se isto priča kaj.

Sjevernočakavski ima kaj, ali u njemu ono znači gdje, ne što.
Isto je u češkoj Moravskoj.

Inače bum i buš su skraćeni oblici futura II, javljaju se još po slavenskom svijetu.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24058

kekoss je napisao/la:

Primjer sjevernočakavski i standardni slovenski iz pjesama izvođača Koktelsi (Lovran/Opatija) i Dule Bonaca (Opatija)

Sj. ča: Pojdi z menun / Slo: Pojdi z meno
Sj. ča: Z armunikun po svete / Slo: S harmoniko okoli sveta
Sj. ča: Čovek otrok je zavavek / Slo: Človek otrok je za vedno

Sjevernočakavski je samo 1 od 7 čakavskih poddijalekata - ostali su ponešto udaljeniji od slovenskog standarda. Sad neka netko to prevede na neki od kajkavskih kojih ima 15 poddijalekata ako me sjećanje dobro služi

Recimo Goranski / gorskokotarski je naš najbliži kajkavski slovenskom standardu, ali on zapravo ima čakavske korijene jer su njegovi današnji govornici potomci naroda koji su kao čakavci bježali u slovenske krajeve pa se tamo kajkavizirali i potom vraćali natrag gdje su konačno našli utočište u Gorskom kotaru.

Tako nekako.
Imaš i Buzetski/gornjomiranski gdje se govori kaj, a srodan je sjevernočakavskima.

6 je čakavskih dijalekata (poddijalekata je više; Buzetski ima 2, Sjevernočakavski ima 4, Srednjočakavski 3, Južnočakavski 2 ili 3 (3. je na jugu Gradišća), Jugozapadni Istarski 3, dok je Lastovo samo jedna oaza).
Dakle, 15ak poddijalekata.
6 je i kajkavskih dijalekata, priča o njih 15 je od Lončarića.
slika

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24058

kekoss je napisao/la:

Sjevernočakavski je samo 1 od 7 čakavskih poddijalekata - ostali su ponešto udaljeniji od slovenskog standarda. Sad neka netko to prevede na neki od kajkavskih kojih ima 15 poddijalekata ako me sjećanje dobro služi

Recimo Goranski / gorskokotarski je naš najbliži kajkavski slovenskom standardu, ali on zapravo ima čakavske korijene jer su njegovi današnji govornici potomci naroda koji su kao čakavci bježali u slovenske krajeve pa se tamo kajkavizirali i potom vraćali natrag gdje su konačno našli utočište u Gorskom kotaru.

Da stvar bude bolja, istočni Goranski poddijalekt je srodan Prigorskom (kajkavsko-čakavski prijelaz), zapadni je više "sloveniziran".
S druge strane Kupe je isti govor, s time što je to Bela Krajina, koja je prije bila dio Hrvatske.
Govori Metlike i Črnomelja su tu isto dosta slični Goranskima.
slika

Dio zapadno goranskog koji je u Sloveniji je označen brojem 3, slovenizirani štokavski su označeni brojem 6, a istočnogoranskog brojem 5 (u Hrvatskoj je isto par sela).
Broj 4 su nekoć bili Nijemci.

Ima i na wiki nekih podataka o tome (ne znam koliko su točni);
https://en.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cabranka_dialect
https://en.wikipedia.org/wiki/Kostel_dialect
https://en.wikipedia.org/wiki/North_Whi ... an_dialect
https://en.wikipedia.org/wiki/South_Whi ... an_dialect

https://en.wikipedia.org/wiki/Lower_Carniolan_dialect

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24058

Croato je napisao/la:

Ne želim ja reći da su Hrvati Slovenci, niti obrnuto, već da je povezanost logična i neupitna te vidljiva golim okom.

Ako već stalno pričate o Srbima i povezanosti i razlikama s njima, valjda ja mogu malo okrenuti pogled i pažnju prema zapadu.

Dijelovi Slovenije jesu bili dio Hrvatske.
Vladajuća klasa u Karantaniji su bili Hrvati, sve do sloma Ljudevitova ustanka.
No od tada oni nisu mi, a kroz povijest se sve više razlikujemo.

Sa Slovencima imamo odnos sličan kao što Česi imaju sa Slovacima, jbg.

Croato · **Pridružen/a:** 04 ruj 2022, 23:01 **Postovi:** 2811

Ne želim reći da smo jedan narod, već da smo povezani s njima kao što smo sa Srbima s druge strane.
Povezanost ne znači jedan narod.

Bili bismo skroz kao Česi i Slovaci sa Slovencima da smo standardizirali neki dijalekt bliži slovenskom.
Ovako jesmo što se tiče povijesti i granica, ali nažalost ne bavimo se Slovencima kao što se Slovaci bave Česima i obrnuto. Već se bavimo isključivo sa Srbima, a Srbi s nama. :zubati

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24058

Croato je napisao/la:

Ne želim reći da smo jedan narod, već da smo povezani s njima kao što smo sa Srbima s druge strane.
Povezanost ne znači jedan narod.

Bili bismo skroz kao Česi i Slovaci sa Slovencima da smo standardizirali neki dijalekt bliži slovenskom.
Ovako jesmo što se tiče povijesti i granica, ali nažalost ne bavimo se Slovencima kao što se Slovaci bave Česima i obrnuto. Već se bavimo isključivo sa Srbima, a Srbi s nama. :zubati

Ali jesmo.

Hrvatski i slovenski su međusobno udaljeni kao češki i slovački.

Češki je po praškom, a slovački po srednjeslovačkom (pomalo brdskom, središnjem, banskobystričkom dijalektu).

Da se preveć bavimo sa srbima to stoji, ali ovo je portal o BiH Hrvatima, a tu je zajednička država sa Srbima.
Kad se to raspadne, neće više biti ni priča sa Srbima.

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6998

Vrlo dobra emisija o jeziku, unatoč nesposobnom voditelju:

HercegBosna.org

Hrvatski i srodni jezici - teorija i zbilja

Online