zašto bi to značilo?

tu jednostavn nema uzročno-posljedične veze.

ne znači jedna kulturna epoha ne postojanje prethodnih.

pitnja koja sam ti ja postavio nisu uopće kompleksna i traže 30 sekundi.

skrivanje iza kompleksnosti teme je nedostatak srgumenata.

nema potrebe za bezveznim laprdanjem ,nego baš za konokretnošću.

ne smatra se ocem renesanse. donio je revival platonizma, nasuprot dotad supremaciji aristotelijanizma, ali renesansa je već odavno započela.

@divizija

Ovdje očito nisi u stanju izvući nikakve zaključke ni iz najjednostavnijih tekstova?
Očito nisi razumio ni ovu rečenicu koju si gore citirao?
Interesantno je da početak renesansa, na temeljima antičke kulture, znači i da se u Europi rađa nova kulturna epoha, što obrnuto znači da se prethodnih 1000 godina prije toga, kako u Bizantu tako i na Zapadu, kulturno ništa nije razvijalo.

Odgovori i tekstovi su ti uvijek su izvučeni iz konteksta i osim jeftine provokacije i bockanja nisi u stanju napisat više od dvije do tri rečenice svog mišljenja a zamolio sam te to vec.

ja sam ti vrlo konkretno odgovrio.

dakle, to što se rađa nova kulturna epohea NE ZNAČI da prije toga kutlurno nije ništa razvijalo

vrlo jednostanvno i konkretno, nema nikakve potrebe za dodatnim zamućivanjem i nije nikakvo vađenje iz konteksta.

to što ti iznosiš tvrdnje koje nisu logične, uzročno-posljedično smislene ili naprosto činjenično točne je drugi problem.

ali to ne iziskuje pisanje više od dvije rečenice kad to situacije ne traži. Inača bi radio isto kao da ribu učiš plivati. Jednostavne stvari imaju jednostavan odgovor, kako si sam rekao, nema potrebe za laprdanjem.

još mi nisi odgovorio ,jednostavno i konkretno što su bili katolici prije 13. stoljeća, ko je okrunio Karla Velikog, što je bio Sveti Jeronim itd... to su jednostavna pitanja sa jednostavnim i konkrtnim odgovorima.

tvoje skrivanje iza "potrebe za traktatima" je upravo to, skrivanje.

Gle, čim nađem vremena napisat ću tekst.
Do tada imamo različito mišljenje o tome, poštujem to, i tu je priči kraj.

E sad ono, kako je "nesta"? Barž je evoluira u koji drugi oblik. To je vrime iz kojega nimamo toliko temeljito popisanih stvari, niti u najurbaniziranijin naseljiman, a kamoli u izoliranin seliman i kod polunomadskih stočara. Zapisi su sporadični. Tu je moguće da je bilo virske mimikrije, ili da je zapisivač podvea niku virsku zajednicu A pod srodnu i sličnu B.

Krivo.Nikoliko godin pri nestale su hrvatske glavna i alternativna dinastija. Nakon 1102. nastala je hrvatska državna zajednica s Ugarskon, personalna unija. Taj naslov je osta u vladarskin nasloviman sve do 1918.godine. Arpadovići su se dugo vrimena posebno krunili za kralja Hrvatske, i to u Hrvatskoj. Posli su te krunidve objedinili. Rizanje putnih trošaka. Personalna unija, ka' Poljske i Litve, Hannovera i Engleske.
Velika je pogriška kad crtadu onakav zemjovid di pišedu "Ugarska", iako se radilo o dvaman kraljevstviman. Jer pazi, toj zajedničkoj državi glavni je grad bia jedno vrime i na prostoru Slovačke. Sama Ugarska, štaviše, područje današnje Mađarske u otin vrimeniman nije imalo mađarsku ni etničku ni jezičnu većinu. Onda ni vladarske dinastije nisu bile sve mađarske krvi: posli Arpadovića su iz južnih Apenina (Napuljska) došli Anžuvinci francuskih korina, pa litvanski Jagelovići (iz Poljske-Litve), Luksemburgovci... Tu su i protukra'ji Zapolje koji su mogući Hrvati.

Usporedbe radi, iako je Engleskoj za kralja doša Hanoveranin nitko ju ne naziva Hanoveron, iako tek od pozneg sridnjeg vika kra'ji ne govoridu francuski (i dolazidu iz fra.dinastije) nego engleski nitko ih ne naziva Francuskon, iako je litvanska dinastija došla nitko nije nazva zaj.državu Litvon nego Poljskon-Litvon, štaviše posli ju zovedu Poljskon.

Mletački duždevi jedno vrime su i kralji Hrvatske u svomen naslovu.
Osmanlije osnivaju sandžak koji se zove Kliški i hrvatski.

antiohija?
alexandrija?
negdje je na tom podrucju prema sluzbenom stajalistu :(
meni je uvjerljivo ono o flavijancima kako su pacifizirali židove i izmislili krscanstvo

da to je posredovanje i špijanje ali placenici su nesta drugo
nije ih valjda plemic poslao hrvoju?
kako ja zamisljam stvari: došo baja u tursku krčmu tamo u šumadiju i bacio kesu zlatnika na stol pred akinđije i reka im "otkud je ovo došlo ima još puno" :)

Naprotiv. Razvijalo se ali različitim brzinama i pravcima.
Pad rimske civilizacije bio je višestolitnji proces.
Po inerciji se je to odrazilo i na drugin područjiman, te je stvaratejstvo usporilo, druge stvari dobile su prioritet. Elementarne nepogode, velike pandemije, klimatske promine, moguće i kakve erupcije na drugen kraju svita uzrokovale su velike suše i studeni. Uostalom par stolića nakon Rimljana riknila je i Perzija.
Kad se je europski organizam rekupera, tehnologija napridovala, onda su se kapaciteti mogli usmirit u drugo, pa tako i renesanse.
Posli su se stvari brže odvijale.
Zar 20.stoliće nije najboji dokaz? U njemu se dogodilo puno tega, više nego u prijašnjoj povisti. Današnjica je još luđa.
U dobu društvenih mriža napisano je više teksta nego u ciloj dotadašnjoj judskoj povisti. Zar ćemo reć da pri nisu imali kulturneg razvitka?

Jest ali ne na ovoj temi nego otvorite novu temu :)

Prvo je tražio pomoć od Mlečana, oni su odbili pomoći, zbog primirja koje su već prije potpisali sa Žigmundom.. Na kraju je prihvatio pomoć koju mu je nudio sultan. Turke je u Bosnu doveo Hrvojev dvorski službenik Mihajlo Kabužić, podrijetlom Dubrovčanin. S turskom vojskom je stigao i bivši protukralj Tvrtko II. U tom sukobu Ugari su pretrpjeli poraz. Hrvoje je zadržao svoje posjede u Zapadnoj Bosni, međutim ostali dijelovi su pali pod turski utjecaj.
Neka ironija sudbine je da je umro godinu dana kasnije. I jedan dio mene bi volio da je istinita legenda koju je zapisao V. Klaić, da je umro od tuge kada je shvatio što je učinio.

Šest stoljeeća je predug period. Ne govorimo o nekom narodnom običaju nego o religiji. A religija podrazumijeva svećenstvo, kakve takve bogomolje, sljedbenike, na kraju krajeva i liturgiju, odnosno molitvene knjige. U tako dugom periodu nemoguće je da bi tako nešto prošlo neopaženo.

koji ste vi likovi XD
šta je ucinio?
pobjedio madjare,osigurao svoju dinastiju.
nije hrvoje državnik nego šerif,nije on tuđman,bliži je đingis kanu :)

E sad ideš an ono što sam napisala o legendi. Ne zaboravi da pričaš sa ženom a mi smo malo sentimentalne. Gledam to malo s te strane ;) .I već sam napisala negdje na ovoj temi da ne treba samo njega ocrnjivati jer su i drugi koristili tursku vojsku. A i da nisu ne vjerujem da Bosna ne bi pala pod Turke.

Kad si se već dotakao njegove dinastije znaš li nešto više što je kasnije bilo s njima?
Znam da je imao jednog sina i dvije unuke. Jedna je bila udana za Frankapana. Ne znam što je biloo s njegovim posjedima.
Od roda Hrvatinića su bili Pavlovići, oni su isto stradali pod Turcima.
Vukčić je bio hrvatski ban.
Za Vojsaliće ne znam kako su završili.
Možda ih ima još.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Matija_Vo ... tini%C4%87
https://hr.wikipedia.org/wiki/Juraj_Vojsali%C4%87

Hrvoje je bio ujak Tvrtka I?
Mislim, Hrvatinići su rođaci Šubića i iz hr. plemena Svačića/Snačića.

Potomci Jurja su vjerojatno izginuli ili zbrisali, a potomak njegovog brata Dragiše je ovaj gore Matija.

Pavlovići su iz istočne Bosne, a završili su u južnoj Dalmaciji.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Pavlovi%C ... a_vlastela)

neznam da su pavlovici od hrvatinica,prvi glas.

iz one knjige "putanja klatna" ili mozda "vojvoda hrvoje..." zakljucujem kao da su hrvojevog sina balšu smatrali nesposobnim ili mozda zakinutim,uglavnom diplomatske prijetnje hrvoju su isle u smjeru njegovoga sina kad on hrvoje umre.
Baca mi da je sin bio ili kuštrav ili se smatralo da ce biti slabic,nesto od to dvoje.

Hrvojeve zemlje su pokupili kotromanici(uglavnom).

Možeš li malo pojasniti to za Hrvojevog sina.

Provjerila sam i uspjela naći. Sve ide u prilog tome da jesu od roda Hrvatinića.
poč. 1320-ih djeluju sinovi kneza Hrvatina, knez → VUKOSLAV, Pavao i vojvoda → VUKAC. Knez Pavao Hrvatinić prvi se put spominje u ispravi lokalnoga velikaša Berislava Skočića 1323. Isprava je sastavljena pred Pavlom. Iz nje se zna da je Pavao vjerno služio bana Stjepana II. Kotromanića te da je bio gospodar Župe Zemljanik. U dvjema ispravama iz 1326–29. za Pavlova brata Vukoslava ban tvrdi da to ne čini nijednom Vukoslavovu bratu ni sinovcu nego samo njemu. Pavao se ponovno kao svjedok spominje 1332. u banovoj ispravi o načinu rješavanja razmirica između njegovih podanika i Dubrovčana. U literaturi se tvrdi da je Pavao bio jedan od zastupnika i svjedoka iz Završja te da je u međuvremenu proširio svoje posjede izvan naslijeđene Župe Zemljanik, na područje oko gradova Glamoča i Grebena. Povezivanje Pavla sa Završjem nije potpuno sigurno, jer je u ispravi na tome mjestu, po svemu sudeći, dio teksta nehotice pri prepisivanju ispušten. God. 1337. spominje se kao njegov podanik, homo Pauli Cheruatinich, Radoš Babić iz sela Blisa. Prije 1341. Hrvatinići su stekli grad Glamoč, u kome su svoje podanike imali i Vukoslav i Pavao. Glamoč još, čini se, nisu držali sami, budući da se tada u njemu spominje i čovjek Katarine, sestre Stjepana II. Kotromanića. Pavao se ponovno spominje među svjedocima u ispravi Stjepana II. od 23. VI. 1345, kojom se pred slavonskim banom Nikolom izmirio s knezom Ivanišem Nelipčićem i njegovom majkom Vladislavom. To je posljednja vijest o njemu. Od 1325. spominju se Vukoslavovi sinovi, knez → VLATKO, Vuk i Pavao Vukoslavići, kojima otac prijeti »božjom srdžbom« ako ne bi priznali oslobođenje koje je on dao sinu svoje služavke Marice. Od prvih godina bosanskoga političkog osamostaljivanja nakon pada bana Mladina II. Bribirskog osobito se istaknuo knez Vuk. Iz povelje bana Stjepana II (datira se u 1351) vidi se da je Vuk 1325. sudjelovao na banovoj strani u borbama protiv kneza Nelipca, koji je bio zaposjeo banov grad Visući na Cetini. Vuk je Nelipcu oteo Triljski Brod, što je pomoglo Stjepanu II. Kotromaniću da vrati izgubljeni grad. Ponovo se istaknuo 1329. kada je Bosna bila u otvorenom ratu sa Srbijom, a ban s vojskom prodro u Polimlje. Tada je banu spasio život ustupivši mu svoga konja. Vuk je stekao zasluge i 1350. kada je car Dušan provalio s vojskom u Bosnu i zauzeo banov grad Novi, koji je potom ban povratio uz Vukovu pomoć. Za te zasluge ban je 1351. Vuku i njegovu bratu Pavlu potvrdio baštinske zemlje u župama Banici i Vrbanji. Poslije se Vuk više ne spominje. Njegov brat Pavao spominje se ponovo u ispravi bana Tvrtka iz 1367, iz koje se doznaje da je on nedavno pristupio banu. To potvrđuje da je i Pavao neko vrijeme bio među Hrvatinićima koji su napustili bana, da ga je – za razliku od drugih – priznao i da mu je Tvrtko tom ispravom zajamčio osobnu sigurnost i sve što je baštinio. God. 1351. Hrvatinići su se podijelili, pa su tako Vukoslavići dobili Župu Banicu, a Pavlovići Župu Zemljanik. U ime Vukoslavića nastupio je knez Vlatko, a u ime Pavlovića, Grgur Pavlović. Podjela je samo potvrdila postojeće stanje, budući da je još 1331. Pavao »gospodin svemu Zemljaniku«. Promjena na bosanskom prijestolju 1353. oslabila je vazalne veze dijela Hrvatinića i novoga vladara,
https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=89

Banica (Banjica), župa u srednjovjekovnoj Bosni. Prostirala se u gornjem toku rijeke Sane, a središte je imala u gradu Ključu. Od prvog spomena u ispravi bosanskoga bana Stjepana II. Kotromanića – kojom ju je, s drugim posjedima, oko 1325. darovao knezu Vukoslavu, sinu ključkoga kneza Hrvatina, »jer ostavi hrvatskoga gospodina Bapišiće« (Mladina II.) – bila je u posjedu Hrvatinića. God. 1331. ban Stjepan II. darovao je knezovima Vukoslavićima, Vuku i Pavlu, neka sela u župi Banici, a 1446. kralj Stjepan Tomaš obdario je posjedima u Banici sinove Hrvojeva brata Dragiše. God. 1528. na njezinu se području prvi put spominje nahija Sana i u njoj varoš Ključ.
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=5703

I kad na Wikipedii klikneš na Pavloviće vodi te na Pavloviće iz Vrhbosne.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Banica_(%C5%BEupa,_Bosna)

1.Ne razumije ovo ujak Tvrka I.
2.Preciznije rođaci knezova Bribirskih, to im je prvotno ime, Šubići su se nazvali kasnije.
3. Hvala.
4.Za Pavloviće sam izgubila vremena tražeći. Već sam Eminenciji odgovorila pa da se ne ponavljam. Po onom što sam uspila naći izgleda da su ipak iz roda Hrvatinića. Možda griješim ali sve govori u tome smjeru.

Nehrvati obratite paznju na samo ovu jednu recenicu iz isprava srednjovjekovne bosne pa skontajte radnju filma :)

Dakle pavao hrvatinic je svjedok u ispravi stipana drugog kotromanica kao covjek koji zivi na njegovom dvoru i koji radi za njega a u ispravi stipan drugi se miri sa ivanišem nelipčićem a tome posreduje slavonski ban :)

Nelipčići su u to doba ono što su šubići bili prije njih,znaci banovi i najjaca obitelj u dalmaciji.
Eto ti povist i radnja bosanskog dvora,Slavonac ban posreduje i miri bana bosanskog sa banom dalmacije ili sta su se vec nelipcici dozivljavali a to sve nam prenosi desna ruka kralja, pavao hrvatinic bez kojeg tipicni kotromanic kurcem nemoze mrdnit jer kotromanici bez da ihh netko neuzme podruku kurca nemogu napravit cilu povijest!!

I sad ce meni neki debil negirat da podrucja od save do jadrana nisu svemir sam za sebe iako su unikatni u svakom aspektu i razlikuju se u svemu od svih okolnih kultura.

Zanimljivo
dobar post,nisam ih nikad racunao u hrvatinice. Nije naglaseno u knjigama koje sam citao :(

Ovo nije točno.

Balša je umro ubrzo nakon oca;
https://hr.wikipedia.org/wiki/Bal%C5%A1 ... tini%C4%87

Što se prostora tiče;


Kotromanići su pokupili samo (Dno)Luku i Plivu, i to tako da se kralj/ban u Bosni, Stjepan Ostoja, oženio za Hrvojevu udovicu, Jelenu Nelipić (sestru hrvatskog bana).
Dvije godine nakon toga je Ostoja umro, nasljedio ga je sin, pa je bila godina dana sukoba između Jelene i majke novog kralja, bivše žene od Stjepana Ostoje, Kujave.
Jelena je izgubila i provela tri godine u tamnici, nakon toga, a prije svoje smrti (vjerojatno po Kujavinom naređenju je ubijena).

Ostatak Hrvojevih posjeda je prešao Hrvojevu nećaku, Juraju.
Odnosno, ostatak kojeg nije zauzeo Žigmund Luksemburški.

Kasnije su zapadni Hum zauzele Kosače.

Župe Donjih Kraja;


Što se ovog gornjeg tiče. HVHa je nasljedio Juraj Vojsalić, sin njegovog brata Vojislava.

Ovo što ti spominješ, je bilo 100 godina prije smrti HVHa.
Tu bi bilo dobro i nacrtati rodoslovlje